Naslovna  |  Info  |  Vesti  |  Zakon o budžetskom sistemu smanjuje broj medijskih frilensera
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

12. 12. 2013. Novi Sad

Autor: Zvonko Sarić Izvor: Hrvatska rije;

Zakon o budžetskom sistemu smanjuje broj medijskih frilensera

Nedavno usvojenim Zakonom ograničava se ukupan broj privremeno angažovanih radnika na 10 posto od ukupnog broja zaposlenih u instituciji koja se financira iz budžeta

Zastupnici Skupštine Srbije usvojili su prošloga petka izmjene desetak zakona. Među novim propisima su i izmjene Zakona o proračunskom sustavu Republike Srbije, kojima se na dvije godine zabranjuje zapošljavanje radnika u javnom sektoru, a usvojenim zakonom se ograničava i ukupan broj privremeno angažiranih radnika na 10 posto ukupnog broja zaposlenika u instituciji koja se financira iz proračuna, a novi radnici se mogu zaposliti smo uz suglasnost Vlade.

Konkretno,  što je nepromostiv problem informativnih kuća koje se financiraju iz proračuna, prema odredbama ovoga zakona? Usvojene izmjene i dopune Zakona o proračunskom sustavu propisuju da ukupan broj zaposlenika na određeno vrijeme zbog povećanog obujma posla, osoba angažiranih po ugovoru o djelu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge i osoba angažiranih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava ne može biti veći od 10 posto ukupnog broja zaposlenika. Dakle, u slučaju NIU »Hrvatska tiječ« to znači ova ustanova može imati samo dvije osobe kojima će se isplaćivati honorari.

Sizifov posao

Članica Izvršog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za područje informiranja Ankica Jukić-Mandić kaže kako će mjere koje su predviđene izmjenama Zakona o proračunskom sustavu, a koje se odnose na ograničavanje broja osoba koje se mogu angažirati temeljem, primjerice, ugovora o djelu, dovesti u dramatičnu situaciju tjednik »Hrvatska riječ«. 

»Ograničena mogućnost angažiranja honorarnih dopisnika koji svojim uradcima daju veliki broj obavijesti o događanjima u hrvatskoj zajednici diljem Vojvodine, doista predstavlja ogroman gubitak. Sami uposlenici unutar tjednika daju veliki doprinos da tjednik postoji i djeluje, ali je od velikog značaja i postojanje dopisnika. Sama sam svjedokinja borbe koju ste vodili i vodite kako biste ustanovili dopisničku mrežu koju sada imate. To su bile Sizifove muke i samo vi znate koliko je teško pronaći jednog dopisnika, a koliko truda, rada i volje je potrebno za uspostavljanje kvalitetne dopisničke mreže, koja sada funkcionira nesmetano. Znam da je ovo i za vas veliki hendikep, jer toliki trud i rad koji je uložen u stvaranje nečega, sada će biti gotovo anuliran. Ne znam tko je radio na ovim izmjenama zakona, ali je činjenica da se u ovoj državi izmjene zakona i novi zakoni samo radaju, kao i da u izradu istih nerijetko nisu uključeni predstavnici manjinskih zajednica, te samim tim cijenim  kako manjinska problematika nije nešto što je bitan uvjet kada se odlučuje o onome što će propis regulirati. Mišljenja sam da se niti ovdje nije dovoljno vremena posvetilo razmatranju posljedica koje bi ova rješenja mogla izazvati u praksi, a ona će biti itekako vidljiva – ne samo u sferi informiranja, nego i u sferi kulture.«

Ankica Jukić-Mandić kaže kako nije sigurna da se na bilo koji način može utjecati na promjenu ovoga zakona u ovom momentu.

»Kada nastane problem, puno ga je teže riješiti nego dok je on u nagovještaju, mada je činjenica da i sudjelovanja na javnim raspravama i ukazivanja na nelogična, nekorektna ili rješenja koja su suprotna  drugim pozitivnim propisima, često nisu urodila plodom. Mislim da će u svjetlu svih najavljenih promjena naš posao ponovno biti Sizifov posao.«

Inkompetencija pozicije i impotencija opozicije

Direktor NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan naglašava kako su reakcije na ovaj prijedlog izmjena zakona bile blijede prije usvajanja, te da su protivni argumenti oporbe u Skupštini Srbije bili blijedi i neuvjerljivi.

»Rasprava u Skupštini je pokazala inkompetenciju pozicije i impotenciju opozicije. Argumenti protiv donošenja ovoga zakona, koje je iznosila oporba, bili su loše prezentirani i neuvjerljivi. Pa čak i da su ti argumenti bili dobro prezentirani, većina to ne bi prihvatila. Oporba je trebala pokazati veće zalaganje za interese institucija koje koriste sredstva iz proračuna. Pri ovome ne mislim samo na manjinske medije i druge medije koje financijski potpomaže Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje, već i na zdravstvene, obrazovne i kulturne institucije i ustanove. Svi smo mi pogođeni donošenjem ovakvog zakona. Nadam se da će vrlo brzo uslijediti donošenje izmjena i dopuna ovog zakona, ili pak tumačenje zakona koje bi omogućilo da rješenja koja su do sada postojala za manjinske institucije i dalje ostanu. U protivnom, mi ćemo morati svoj način rada prilagođavati vrlo brzo, već od konca mjeseca, u skladu s ovim zakonom, a to bi značilo da mi moramo prije konca godine otkazati sve ugovore, autorske ugovore i ugovore o djelu, a glede nakladničke djelatnosti naše ustanove ne znam kako će se stvari odvijati s obzirom da smo aplicirali na natječaje na kojim se sredstva dobivaju i za honorare autora. Javlja se i problem realiziranja naših podlistaka za djecu i mladež 'Hrcko' i 'Kužiš'. Izgleda da ćemo morati uposliti lektora i još nekoliko novinara, pa da samo stalno zaposlenici pripremaju sva naša izdanja.«

Ivan Karan ističe i kako će rad ove ustanove na uspostavljanju i širenju dopisničke mreže ovakvim zakonom biti anuliran.

»Hrvatska nacionalna manjina je iznimno disperzirana na teritoriju Vojvodine. Imamo dopisnike koji pokrivaju sva događanja u hrvatskoj zajednici ovdje u Vojvodini, te dopisnike iz matične domovine, a i one koji su pisali iz Mađarske. Ovim se naš rad na razvijanju dopisničke mreže anulira. O događanjima ćemo i dalje pisati, 'pokrivajući' to na način da naši novinari na stalnom radu idu na teren i pišu o tim događajima o kojima smo do sada izvještavali, iako će to poskupjeti taj proces, jer ako treba novinar iz Subotice ići u Zemun pisati o događaju, onda treba znati da to košta 10 puta više, nego da o tome piše dopisnik s tog teritorija.«

Sasijecanje dopisnika i lokalizacija novina

Glede problema angažiranja dopisnika, direktorica tjednika »Het Nap« Edit Laszlo kaže kako je razgovorala s direktoricom novina »Magyar Szo« Rozalijom Okresz i direktorom NIU »Hrvatska riječ« Ivanom Karanom, nakon čega su uputili dopise Pokrajinskom tajništvu za kulturu i javno informiranje.

»Ono što je nesporno, ne samo za manjinske medije nego i za neke druge medije, jest da ovakvi zakonski propisi znače sasijecanje dopisnika i lokalizaciju novina. Naš manjinski tjednik prati događanja iz života mađarske nacionalne manjine iz cijele Vojvodine, trudimo se tekstom i distibicijom 'pokriti' sve regije gdje žive Mađari u Vojvodini, a ovaj zakon onemogućava rad dopsinika i to je vice versa pljuska prema našim čitateljima koji ne žive u Subotici.«

Opravdavanja zbog čega se netko bavi kulturom!

Ruže u području kulture također neće cvjetati nakon usvojenih izmjena Zakona o proračunskom sustavu. O tome govori i predsjednica skupštinskog Odbora za kulturu i informiranje Vesna Marjanović, koja ističe kako su ustanove kulture dovedene u dramtičnu situaciju, jer im je ograničena mogućnost angažiranja umjetnika po ugovoru o djelu i ugovoru o privremenim i povremenim poslovima.

»Opće je poznato kako svakodnevni život ustanova kulture ovisi o angažiranju umjetnika, a ovim je zakonom onemogućeno da ustanove mogu angažirati dovoljan broj redatelja, kostimografa, solista, likovnih umjetnika«, rekla je Marjanović Tanjugu.

Prema njenim riječima, usvojenim amandmanom Odbora za financije omogućeno je ustanovama kulture da do 31. ožujka podnesu obrazloženi prijedlog zašto im je potrebno više od 10 posto angažiranih umjetnika po ugovoru, a onda će to tijelo Vlade, a koje još nije formirano, odlučiti je li njihov zahtjev opravdan.

Član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za područje kulture Dario Španović konstatira također kako je glasovanjem zastupnika u Skupini Srbije nastao škripac za medije koji se financiraju iz proračuna, kao i za institucije u području kulture.

»Usvojene izmjene Zakona o proračunskom sustavu koje se odnose na broj prvremeno angažiranih radnika u institucijama koje se financiraju iz proračuna nije dobar. U hrvatskoj zajednici to će se odraziti na rad tjednika 'Hrvatska riječ' i na rad Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Jednostavno, ograničava se mogućnost angažiranja suradnika, a što je neophodno za kvalitetan rad spomenutih institucija. U tjedniku 'Hrvatska riječ' ima puno tekstova dopisnika, redovito su izvještavali o dagađajima u hrvatskoj manjinskoj zajednici, a sada takvo izvještavanje postaje nemoguće. U svezi s ovom problematikom sigurno ću kandidirati pitanje na IO HNV-a, tražit ću da se o tome raspravlja i na sjednici Vijeća, a pitat ću i narodnog zastupnika i predsjednika DSHV-a Petra Kuntića postoji li mogućnost rješavanja ovoga problema.«

Zvonko Sarić,
pomoćnik i zamenik odgovorne urednice Hrvatske riječi 

Nema komentara.

Ostavi komentar

NUNS zadržava pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni na veb sajtu.
Neće biti objavljivani komentari koji sadrže govor mržnje, pretnje, uvrede i psovke.
Očekujemo da tekstovi budu pravopisno i gramatički ispravni.
Komentari objavljeni na ovom veb sajtu predstavljaju privatno mišljenje njihovih autora a ne zvaničan stav NUNS-a.

NUNS bilten

Prijavite se na naš bilten