Naslovna  |  Info  |  Vesti  |  „Kao da smo osvojili Ligu šampiona u sudijskoj nadoknadi“
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

21. 04. 2017.

Autor: Perica Gunjić Izvor: Cenzolovka

„Kao da smo osvojili Ligu šampiona u sudijskoj nadoknadi“

„To je otprilike finale Lige šampiona, autsajder ste i igrate protiv Barselone. Ali pobijedite golom u sudijskoj nadoknadi. Tako smo se nekako osjećali na dodjeli“, kaže Dino Jahić, glavni urednik CINS-a, posle osvajanja prestižne evropske novinarske nagrade.

Glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, Dino Jahić, zajedno sa novinarkama CINS-a, primio je sinoć u Amsterdamu jednu od najvećih priznanja na svetu za istraživačko novinarstvo – European Press Prize.

I to u konkurenciji nekih od najuticajnijih svetskih medija, kao što je Fajnenšel tajms ili ekipa istraživača iz celog sveta okupljena oko projekta „Panamski dokumenti“ (u kojoj su bili i Gardijan ili Zidojče cajtung), koji su važili za apsolutne favorite, posebno pošto su nedavno dobili i Pulicera.

Cenzolovka: Kako ste se osećali kada ste saznali da ste dobili tako važnu evropsku nagradu? Da li ste je uopšte očekivali u tako jakoj konkurenciji?

Jahić: Bili smo stvarno iznenađeni kada su objavili da smo dobitnici nagrade. Ne zato što smo sumnjali u svoj rad, nego zato što je konkurencija bila vrhunska. Projekat „Panamski dokumenti“ jedno je od najvećih međunarodnih istraživanja ikada, u njemu su učestvovale velike redakcije poput Zidojče cajtunga, Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara, Gardijana, Monda i još 39 drugih medija.

Kolege iz Danske, takođe finalisti, istraživale su zloupotrebe fondova Evropske unije, a Fajnenšel tajms je objavio sjajan tekst o bankarskim malverzacijama. Drugi tekstovi su takođe odlični.

A onda imate redakciju od sedam novinara i urednika iz Srbije koji se nađu u takvom društvu.

Kažem, mi zaista mislimo da radimo važan posao, da ukazujemo na probleme i pokušavamo da učinimo naše društvo boljim. Ali moram biti realan i reći da je za nas i sama nominacija bila velika čast.

To što smo dobili nagradu, teško mi je i objasniti riječima koliko nam to znači. Ja ovdje, kao neko ko vodi tu redakciju, želim da istaknem imena tih sjajnih ljudi s kojima zaista uživam raditi i na koje sam nevjerovatno ponosan.

Dakle, CINS-ov novinarski tim koji je dobio nagradu, osim mene, čine: Ivana JeremićMilica ŠarićAnđela MilivojevićMilica StojanovićBojana Bosanac i Vladimir Kostić, koji odnedavno nije dio CINS-a, ali je imao ogroman doprinos u radu na pričama koje su nagrađene.

Cenzolovka: Da bismo ljudima koji ne znaju mnogo o evropskim novinarskim nagradama dočarali nivo ove, kako biste je opisali: kao Ligu šampiona, Evropsku ligu?

Jahić: Ovu nagradu neki nazivaju i evropskim Pulicerom. Onima koji barem malo poznaju novinarstvo to bi trebalo biti dovoljno da shvate koliki je njen značaj.

A ako smo već na fudbalskoj terminologiji, to je otprilike finale Lige šampiona, autsajder ste i igrate protiv Barselone. Ali pobijedite golom u sudijskoj nadoknadi. Tako smo se nekako osjećali na dodjeli.

Nagrada European Press Prize postoji već pet godina, a za istraživačko novinarstvo se dodjeljuje četiri godine. Prije nas, pobjednici su bili britanski Rojters, španski El Pais i francuski Reveue XXI.

Od novinara i medija sa Balkana, do sada je samo Boris Dežulović dobio European Press Prize za najbolji komentar, prije nekoliko godina. Mislim da i to dosta govori.

Cenzolovka: Kako se žiri odlučio baš za CINS pored tolikih zvučnih istraživačkih imena?

Jahić: Kada su nas nominovali među finaliste, žiri je naveo da je to priznanje radu veoma dobrih i temeljnih novinara koji služe svom društvu. To nam se mnogo svidjelo, jer nekako nam je to i cilj. Da radimo mnogo dobre priče o mnogo važnim stvarima, koje su bazirane na činjenicama i dokazima. Bez senzacionalizma, objektivno i pošteno. Najbolje koliko možemo.

Cenzolovka: Kako biste uporedili uslove u kojima rade istraživački novinari u Srbiji sa onima u Evropi i svetu?

Jahić: Iako nas provladini tabloidi i funkcioneri često optužuju da smo strani plaćenici koji uzimaju neke nenormalne svote novca, istina je da novca za istraživačko novinarstvo ima veoma malo.

Pritisak vlasti na medije je konstantan, a kampanje koje se vode protiv nekih od nas potpuno su nenormalne. Nemam bolju riječ da to opišem.

S druge strane, lakše nam je nego kolegama u Turskoj ili Mađarskoj. Barem trenutno, iako nam se ne sviđa u kom pravcu stvari idu. Ali novinari probleme imaju svuda.

Imamo dosta kontakata sa istraživačkim novinarima iz cijelog svijeta, pa i iz zemalja koje ponekad nazivamo razvijenijim, nije ni njima lako. Taj posao sa sobom jednostavno nosi rizike i poteškoće na koje smo svi pristali kad smo odlučili da ga radimo.

Cenzolovka: Dok oni koji prate rad CINS-a, ovde i u svetu, znaju da cene to što ste postigli, od strane političkih predstavnika javnosti za koju radite nailazili ste samo na osude, uvrede i omalovažavanje… Kako se sa tim nosite?

Jahić: Fino je kad dobiješ jednu takvu potvrdu za svoj rad. Iza priča koje su nagrađene i na kojima smo radili mjesecima stoji zaista naporan rad cijele redakcije. Provodili smo sate i dane čitajući dokumente, analizirajući hiljade stranica dokumentacije.

Samo za jednu od priča koje su nagrađene poslali smo preko 200 zahtjeva za pristup informacijama. Baza podataka o advokatima po službenoj dužnosti imala je oko 25.000 unosa. Iza toga stoje dani i noći napornog rada. To razumiju ljudi koji znaju šta je pravo novinarstvo. To razumiju i eksperti, stručnjaci za teme o kojima pišemo, koji nam se često javljaju i pohvale nas, pošto vlast često jednostavno nije briga za struku. Ali oni često ne smiju da pričaju javno, da daju izjave.

To je ta kultura straha i nezamjeranja koja je zavladala u Srbiji. Ljudi se plaše da ih ne unište tabloidi, ne žele da ih se proziva na društvenim mrežama ili da ih neko zove i prijeti im.

S druge strane, ti isti tabloidi i prorežimski mediji, ako ih se medijima uopšte može nazvati, a koji su produžena ruka vlasti, svjesno nastoje da podrivaju rad istraživačkih novinara, nas i naših kolega.

Problem je što oni još uvijek dopiru do velikog broja ljudi i kada nas razapinju na naslovnim stranicama i predstavljaju kao strane plaćenike, mnogo ljudi tome vjeruje. Tako da smo u konstantnoj borbi i imamo osjećaj kao da stalno treba nekome da se pravdamo. Što je prilično besmisleno, ali tako je kako je.

Cenzolovka: Šta vam govori to što istraživački novinari kod nas dobijaju evropske nagrade, dok novinarstvo nikad nije bilo u gorem stanju? U velikim medijima vlada (auto)cenzura, lokalni mediji masovno propadaju, a nacionalni se pretvaraju u propagandnu mašineriju…

Jahić: Mislim da je upravo poenta u tome da te nagrade pokazuju da nisu svi isti. Da ima u Srbiji dobrog novinarstva. I treba da ga bude još više. Ali ovo što sada imamo, neko to ipak cijeni.

Zapravo nije to „neko“, to su ljudi sa desetinama godina iskustva, prekaljeni novinari i kolumnisti, koji vjerovatno u nekom momentu pogledaju stvari i kažu – pa čekaj, tamo se guše medijske slobode, postoje brojni problemi, ali ipak ima neko ko se tome odupire.

Čini mi se da je upravo to bio jedan od motiva da nam dodijele ovu nagradu. A na nama je da barem mladim ljudima, budućim novinarima, pokazujemo kako stvari treba da se rade, a kako ne treba.

 

 

 

 

Nema komentara.

Ostavi komentar

NUNS zadržava pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni na veb sajtu.
Neće biti objavljivani komentari koji sadrže govor mržnje, pretnje, uvrede i psovke.
Očekujemo da tekstovi budu pravopisno i gramatički ispravni.
Komentari objavljeni na ovom veb sajtu predstavljaju privatno mišljenje njihovih autora a ne zvaničan stav NUNS-a.

NUNS bilten

Prijavite se na naš bilten