Ajreks promedija: Pogoršana medijska situacija u Srbiji

Savetnik za elektronske medije Ajreks promedija Dragan Kremer rekao je
na konferenciji za novinare da je prosečna ocena za Srbiju u 2004.
godini po indeksu održivosti medija 2,46 poena.

U 2003. godini Srbija je imala prosečnu ocenu 2,52 i bila je na
drugom mestu. Najviša ocena za održivost medija u nekoj zemlji je
četiri, a najniža nula.

Po poslednjim istraživanjima Ajreksa, na prvom mestu u jugoistočnoj
Evropi je Hrvatska sa prosečnom ocenom 2,82, a druga Bugarska koja je
tu došla sa sedmog mesta.

Crna Gora je, po indeksu održivosti medija, na šestom mestu, Kosovo
sedmom, dok je poslednja Albanija.

Indeks održivosti medija kreira se tako što jedan broj medijskih
stručnjaka i zaposlenih u glasilima u svakoj zemlji ocenjuje pet
ciljeva – slobodu govora, transparentnost izvora, profesionalizam,
ekonomsku samodovoljnost i profesionalne standarde.

Svako od članova tog tima, posle rasprave, samostalno ocenjuje tih
pet ciljeva ocenama od nula do četiri.

Istu proceduru američka nevladina organizacija Ajreks sprovodi i u 20
zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza koje po ocenama daleko zaostaju za
zemljama jugoistočne Evrope. Od tih zemalja najbolje je plasirana
Gruzija čija je ocena nešto više od dva.

Konsultant za ekonomska pitanja Ajreks promedija Goran Cetinić ocenio
je da je do pogoršanja medijske situacije u Srbiji došlo usled
neispunjenja očekivanja nakon pada režima Slobodana Miloševića i
tabloidizacije svih medija.

On je ocenio da je porastao uticaj države u pojedinim medijima, kao i
da je usporeno povlačenje države iz medija, tako da Republika još
ima vlasništvo u oko 200 medija.

Prema njegovim rečima, država iz budžeta i dalje učestvuje u
finansiranju novinske agencije Tanjug, za šta nema „demokratskih
opravdanja“.

Prema podacima Ajreksa u Srbiji je 2004. porasla prosečna ocena za
slobodu govora, jer je sa 1,8 u 2003. porasla na 1,94.

Predstavnik za odnose sa javnošću Delegacije Evropske komisije u
Beogradu Aleksandar Đorđević rekao je da je ocena porasla uglavnom
zbog toga što je Vlada Srbije formirana 2004. godine pokazala da nije
spremna da tuži medije.

Prema njegovim rečima, vlada iz 2003. godine podnela je više tužbi
protiv medija, a posebno se to odnosi na bivšeg šefa biroa vlade za
saradnju sa medijima Vladimira Popovića.

Dodao je da su i pored drugačijeg pristupa aktuelne vlade zabeležena
dva ozbiljna incidenta – podmetanje bombe ispod kola RTV B92 i
incidenti sa novinarima koje su izazvali članovi obezbeđenja
porodice Milorada Ulemeka.

Đorđević je kazao da je u vreme ocenjivanja za 2004. godinu bilo
još nekoliko nejasnoća u medijskoj regulativi Srbije – nije bilo
zakona o dostupnosti informacija i kleveta je sankcionisana kao delo
za koje se može dobiti zatvorska kazna.

On je kazao da je sporno i to što je direktor Radio-televizije Srbije
Aleksandar Tijanić imenovan po Zakonu o javnim preduzećima, a ne
Zakonu o radio-difuziji, kao i da je posle lokalnih izbora došlo do
postavljanja stranačkih kadrova u vrh nekih lokalnih medija.

Ispunjenost profesionalnih standarda ocenjena je sa 1,75 što je za
0,25 poena manje u odnosu na 2003.

Đorđević je kazao da je došlo do tabloidizacije medija, upliva
zabavnih u političke sadržaje, uticaja krupnog kapitala na glasila,
kao i do fenomena da se tabloidi pre svega bave političkim
sadržajem.

Prema njegovim rečima, neprovereni i nezvanični izvori koriste se
kao pouzdane istine, na površan način obrađuje se mnoge važne
teme, a RTS je u trci sa komercijalnim stanicama potisnula iz programa
neke kulturne sadržaje.

Đorđević je naveo da je pomak unapred ostvaren u domenu
izveštavanja medija sa sudskih procesa.

Dostupnost informacija ocenjena je sa 2,80 i beleži pad za 0,3 poena.

Đorđević je ocenio da su i mnogi ozbiljni mediji počeli da
izveštavaju kao tabloidi zbog trke na tržištu. Dodao je da je
Televizija BK Telekom korišćena kao partijsko glasilo nakon što se
njen vlasnik Bogoljub Karić politički angažovao.

Višu ocenu nego 2003. godine dobilo je rukovođenje medijima. Ono u
2004. ima ocenu tri, dok je godinu dana ranije imalo 0,10 poena manje.

Dragan Kremer je kazao da je u toj oblasti najviše žalbi bilo na
nemogućnost naplate potraživanja što preti da dovede do „ekonomske
katastrofe“ u glasilima.

On je dodao da su mediji dobili više novca od stranih oglašivača,
ali da su istovremeno još brže porasli troškovi poslovanja medija.

Lagani pad zabeležio je standard „institucije podrške“ koji je u
2004. ocenjen 2,79 dok je godinu ranije imao ocenu 2,80.

Kremer je ocenio da „gotovo nema dodirnih tačaka“ između dva
novinarska udruženja – Udruženja novinara Srbije i Nezavisnog
udruženja novinara Srbije.

Pohvaljen je rad Asocijacije nezavisnih elektronskih medija, odseka za
novinarstvo Fakulteta političkih nauka i Fakulteta dramskih
umetnosti.

Loše su ocenjeni postojanje državnog monopola na tržištu internet
provajdera, zbog uloge Telekoma, kao i činjenica da je mreža
predajnika još u vlasništvu RTS koja ih izdaje ostalim televizijskim
stanicama – svojim konkurentima.

Tagovi

Povezani tekstovi