Nagrada za istraživačko novinarstvo
“Dejan Anastasijević”
Povodom 3. maja, Dana slobode medija, i zbog izuzetnog značaja koje istraživačko novinarstvo ima za razvoj novinarstva, u borbi protiv korupcije, pritiska vlasti i drugih centara moći na pojedince ili organizacije kao i za demoktratski razvoj našeg društva, Nezavisno udruženje novinara Srbije dodeljuje nagradu za izuzetnost u istraživačkom novinarstvu.
Ovom nagradom NUNS želi da podrži i afirmiše novinare koji se na ozbiljan i profesionalan način bave temama koje su od izuzetne važnosti za javnost u Srbiji.
Više o nagradi
Nagrada se dodeljuje u tri kategorije: elektronski mediji (radio i televizija), štampani mediji i onlajn mediji.
Od 2020. godine nagrada nosi naziv po našem kolegi, vrsnom novinaru Dejanu Anastasijeviću. Anastasijević bio erudita, briljantan, duhovit i hrabar čovek koji je beskompromisno, izuzetnim novinarskim darom i upornošću, razotkrivao ratne zločine, političke bestijalnosti, kriminalne, vojne i paravojne klanove Dejanov talenat, znanje i novinarski rad bili su za poštovanje i divljenje. Pravi uvid u događaje na eks-jugoslovenskim prostorima nemoguć je bez Dejanovih tekstova i priloga. Ostaće upamćen po svom hrabrom i temeljnom izveštavanju sa ratnih terena i istraživanju ratnih zločina i kriminala.
Istrajnost u profesionalnom obavljanju novinarskog posla, Anastasijević je umalo platio životom kada je u aprilu 2007. godine pokušan atentat na njega. Na prozore njegove kuće postavljene su dve bombe od kojih je jedna eksplodirala. Taj zločin nikada nije istražen, te se slučaj i dalje nalazi u predistražnoj fazi. Anastasijević bio erudita, briljantan, duhovit i hrabar čovek koji je beskompromisno, izuzetnim novinarskim darom i upornošću, razotkrivao ratne zločine, političke bestijalnosti, kriminalne, vojne i paravojne klanove. Zbog toga ova nagrada ima još veći značaj i težinu.
Svetski dan slobode medija ustanovljen je 3. maja 1991. usvajanjem Deklaracije u Vindhoku, na konferenciji Ujedinjenih nacija o slobodi medija u Africi. Tom deklaracijom, cenzura je proglašena grubim kršenjem ljudskih prava, a vlade svih zemalja pozvane su da obezbede poštovanje ustavnih garancija za slobodu medija. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na preporuku UNESKA, 20. decembra 1993. godine, usvojila deklaraciju proglasivši 3. maj za Dan slobode medija. Taj dan svojevrsni je podsetnik vladama širom sveta da poštuju slobodu informisanja, ali je i način za izražavanje solidarnosti sa svim novinarima i ostalim zaposlenima u medijima koji trpe represiju ili su stradali zbog profesije koju obavljaju.
U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, koja je doneta decembra 1946. godine Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u članu 16. navodi se da je sloboda informisanja fundamentalno ljudsko pravo. Sloboda štampe smatra se kamenom temeljcem ljudskih prava i garancija svih drugih sloboda.
Prvu nagradu žirija osvojio je Aleksa Tešić, novinar BIRN Srbija, za serijal tekstova „Dokazano: BIA hakuje telefone aktivista“, u kojem je otkriveno da je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) koristila izraelsku tehnologiju Cellebrite kako bi otključavala telefone aktivista koje je pozivala na razgovor, a potom na uređaje instalirala domaći špijunski softver NoviSpy.
Drugo mesto i nagradu publike dobili su novinari redakcije KRIK, Stevan Dojčinović i Bojana Jovanović za istraživanje Skaj poruke: Borba u novosadskom SNS-u oko novca i naklonosti Andreja Vučića.
Treća nagrada dodeljena je novinarima BIRN Srbije Saši Dragojlu i Avi Šarfu za serijal tekstova “Izvoz oružija u Izrael: Optužbe za ratne zločine nisu prepreka”.
U znak podrške lokalnim novinarima koji rade u posebno zahtevnim uslovima, NUNS je dodelio nagradu za rad sa najvećim uticajem na lokalnu zajednicu. Dobitnica ove nagrade je novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović za tekst “Milioni za dve firme u poslednje 4 godine SNS vlasti u Nišu”.
Specijalne nagrade ove godine dodeljene su novinarima Nove ekonomije Filipu Rudiću i Aleksandri Nenadović, i novinaru Forbes Srbija Ivanu Radaku koji su zbog speficičnosti medija u kojima rade i dnevne produkcije ostali van najuže konkurencije.
Jeleni Zorić sa Televizije N1 dobitnik je nagrade “Dejan Anastasijević” u konkurenciji elektronskih medija za emisiju „Optužnica-Jovanjica“.
U kategoriji onlajn medija nagradu je osvojila novinarka BIRN-a Natalija Jovanović za tekst „Korona: Broj umrlih i zaraženih višestruko veći od zvanično saopštenog“.
Tekst Sandre Petrušić „Na potezu je republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac: Falsifikovanje podataka bitnih po javno zdravlje“ objavljen u nedeljniku NIN, odneo je pobedu u kategoriji štampanih medija.
Dobitnik nagrade “Dejan Anastasijević” u kategoriji elektronskih medija je novinar N1 Adam Santovac za dokumentarac „Mega diplomac“ o mahinacijama na beogradskom Univerzitetu Megatrand i načinu na koji je do diplome došao ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.
U kategoriji „Onlajn mediji“ nagrada je pripala serijalu tekstova Aleksandra Đorđevića i Jelene Veljković iz BIRN-a, pod nazivom „Otac ministra policije – povlašćeni trgovac oružjem“ o korupciji u samom državnom vrhu Srbije.
U kategoriji štampanih medija nagrađen je tekst Vuka Cvijića „Afera Krušik“, objavljen u nedeljniku NIN o istoj temi – trgovini oružjem fabrike „Krušik“ u koju su upleteni visoki državni funkcioneri Srbije.
Za najbolji istraživački prilog u konkurenciji radio i TV stanica proglašen je prilog novinarke RTS-a Vere Aksentijević o problemima sa kojima se u zdravstvenim ustanovama suočavaju psihijatrijski bolesnici.
Prvu nagradu u konkurenciji štampe dobio je Aleksandar Đorđević, novinar BIRN-a, za istraživanje objavljeno u nedeljniku Vreme, posvećeno novčanim pozajmicama koje je izdavala beogradska Viša poslovna škola.
U konkurenciji onlajn medija, prvu nagradu dobilo je istraživanje grupe novinara mreže KRIK o poslovima gradonačelnika Beograda Siniše Malog sa nekretninama u Bugarskoj.
Novinar Radija Slobodna Evropa Milan Nešić dobitnik je godišnje nagrade za istraživačko novinarstvo u kategoriji elektronskih medija, za istraživački serijal “Fantomski graditelji u činovničkoj koloniji” koji u više nastavaka govori o bespravnoj gradnji šestospratnog objekta u beogradskoj opštini Voždovac.
Novinarka KRIK-a Bojana Pavlović osvojila je ovogodišnju nagradu za istraživačko novinarstvo u oblasti portala za serijal istraživačkih priča o stanu ministra odbrane Aleksandra Vulina i slučaju „tetka iz Kanade“
U kategoriji štampanih medija nagradu je dobio Saša Stojković iz “Vranjskih” za tekstove o sufinansiranju lokalnih medija
Novinarka RTS-a Tamara Tankosić nagrađena je u kategoriji elektronski medijim, za prilog „Dečije bolesti zakazivanja pregleda elektronskim putem“ iz decembra 2018.
Za tekst „Masakr mladića u Pandi i dalje tajna“ novinar lista Danas Velimir Perović nagrađen je u kategoriji štampani mediji.
U kategoriji onlajn medija nagrađena je novinarka BIRN-a za serijal tekstova o nelegalnoj gradnji na Goliji.
Plaketa za hrabrost dodeljena je novinarima portala Žig Info Milanu Jovanoviću i Željku Matročeviću za tekst „S tri flaše piva do kuće: Za par godina, predsednik Skupštine opštine Grocka kupio dva placa i napravio sebi kuću“.
Žiri je odlučio da specijalne plakete dodeli novinarki Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Dini Đorđević za priče „Od nigerijske šeme do tajne milionske EPS nabavke“ i „Šarićev saradnik u poslu sa malim hidroelektranama“, kao i novinarki VOICE-a Ranki Ivanoski za serijal tekstova o malverzacijama sa privatnom spalionicom životinjskog otpada.
Za najbolji istraživački prilog u konkurenciji radio i TV stanica proglašen je prilog novinarke RTS-a Vere Aksentijević o problemima sa kojima se u zdravstvenim ustanovama suočavaju psihijatrijski bolesnici.
Prvu nagradu u konkurenciji štampe dobio je Aleksandar Đorđević (BIRN), za istraživanje objavljeno u nedeljniku Vreme, posvećeno novčanim pozajmicama koje je izdavala beogradska Viša poslovna škola.
U konkurenciji onlajn medija, prvu nagradu dobilo je istraživanje grupe novinara mreže KRIK o poslovima gradonačelnika Beograda Siniše Malog sa nekretninama u Bugarskoj.
U kategoriji elektronskih medija dobitnik je bio Adam Santovac (Televizija N1), za emisiju „Jalovište neodgovornosti“.
U kategoriji štampanih medija laureat Slobodan Georgiev za tekst „Otkrivena tajna ministarskog sefa“ (Vreme).
U kategoriji onlajn medija nagrađena serija tekstova o poplavama, objavljena na sajtu CINS-a, koji su zajedno radili Milica Stojanović i Perica Gunjić.
Nagrada u kategoriji elektronskih medija (radio i televizija) pripala je Vesni Radojević i Anđeli Milivojević iz TV Mreže i Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) za prilog o prevarenih građana koji još uvek čekaju stanove u Filmskom gradu, prikazan na RTS-u u okviru emisije TV Mreža.
U kategoriji štampanih medija dobitnici su bili Aleksandar Đorđević i Slobodan Georgiev (BIRN) za tekst „Marketinške zvezde na političkom polju“, objavljen u nedeljniku Vreme.
A nagrada u oblasti onlajn medija dodeljena je Dragani Pećo, Dinu Jahiću i Jasni Fetahović iz CINS-a za tekst „Plaćena međunarodna priznanja za kićenje na domaćem terenu“.
U kategoriji štampanih medija nagrađena je Sandra Petrušić za serijal tekstova „Dosije bolnice-pare za raspad“, o zloupotrebi u bolnicama u Srbiji, objavljenih u nedeljniku NIN.
U kategoriji onlajn medija nagrađeni su novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Slobodan Georgiev i novinari CINS-a Jelena Vasić i Vladimir Kostić, za tekst “Do BusPlusa kroz rupe u sistemu”.
U kategoriji TV i radio priloga nagradu su dobili Dragan Stanković i Zorana Jovičić za prilog „Kako je potrošeno 19 miliona za Konstantina“ emitovanom na niškom RTV Bel ami.
U kategoriji elektronskih medija nagradu je dobio Miloš Teodorović za radio prilog o kućama pokreta „1389“ na severu Kosova (Slobodna Evropa)
U kategoriji štampanih medija priznanje pripalo Nikoli Laziću za seriju tekstova o pranju para Darka Šarića u Vranju (Vranjske).
U kategoriji internet medija nagrađeni su Bojana Jovanović, Stevan Dojčinović i Mahir Šahinović (CINS), za seriju tekstova o pranju para Darka Šarića u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
U kategoriji TV i radio priloga nagradu za 2014.
dobile su Vesna Radojević i Anđela Milivojević za prilog „Hiljade prevarenih građana još uvek čeka
stanove u Filmskom gradu“, koji je emitovan na drugom kanalu RTS-a u
okviru emisije TV Mreža 30. jula 2013. godine, kao i na sajtovima TV Mreže i
CINS-a.
U kategoriji onlajn medija nagrada je pripala Dragani Pećo, Dinu Jahiću i Jasni
Fetahović, novinarima Centra za istraživačko
novinarstvo Srbije za tekst „Plaćena međunarodna priznanja za kićenje na domaćem terenu“, koji je
objavljen 29. avgusta 2013. godine na sajtovima Centra za istraživačko
novinarstvo Srbije i sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo, a preuzeli
su ga mnogi drugi mediji i portali u Srbiji i BiH, kao i magazini NIN i Dani.
U kategoriji štampanih medija nagradjeni su Aleksandar Đorđević i Slobodan
Georgijev za tekst “Marketinške zvezde na
političkom polju” koji je objavljen u nedeljniku Vreme 27. marta 2014. godine.
Nagradu u kategoriji štampnih medija za 2013. dobila je Sandra Petrušić za Serijal tekstova “Dosije Bolnice – Pare za raspad” koji je objavljen u nedeljniku NIN u avgustu i septemberu 2012.godine.
U kategoriji TV i
radio priloga za 2013 godinu dobili su Dragan Stanković i Zorana Jovičić za
prilog “Kako je potrošeno 19 miliona za
Konstantina” emitovan na RTV Belle Amie 21. februara 2013. godine.
U kategoriji onlajn
medija nagradu su dobili novinari Centra za istraživačko novinarstvo Srbije i
Balkanske istraživačke mreže u Srbiji Jelena
Vasić, Vladimir Kostić i Slobodan Georgijev za tekst “Do BusPlusa kroz rupe
u sistemu” koji je objavljen u julu 2012. godine.
U kategoriji onlajn medija nagradu su dobili Stevan Dojčinović, Bojana Jovanović I Mahir Šahinović za serijal tekstova “Projekat Ćopić” koji je objavljen na sajtu Centra za istaživačko novinarstvo Srbije (CINS) od maja 2011. do ferbuara 2012. godine.
U kategoriji TV i radio
priloga za 2012 godinu u uži izbor za nagradu je
dobio novinar Miloš Teodorović za prilog o kućama pokreta “1389”
na severu Kosova koji je emitovan na Radiju slobodna Evropa u decembru
2011. godine.
U kategoriji štampanih
medija za 2012. godinu, nagradu dobija novinar Nikola Lazić za serijal tekstova o aferi pranja novca
Darka Šarića, koji je objavljen
u nedeljniku „Vranjske“.
U KATEGORIJI ŠTAMPANIH MEDIJA
Zoran Radulović,
novinar “Vranjskih”, za seriju tekstova “Sve laži i obmane Dragomira Tomića”
objavljenih u nedeljniku “Vranjske” u periodu od 2. septembra do 21. oktobra
2010. Žiri je ocenio da je novinar, baveći se ovom temom, otkrio mnoge do sada
nepoznate detalje o Dragomiru Tomiću i “Simpu”, kompaniji koju vodi više od
četiri decenije. Zaključeno je da je tema obrađena na profesionalan i analtički
način i ispunjava sve standarde istraživačkog novinarstva.
U
KATEGORIJI TELEVIZIJE
Redakcija emisije „Insajder“ (urednik: Brankica Stanković, novinari istraživači: Irena Stević, Tanja Janković, Mirijana Jevtović, producent: Miodrag Čvorović) za serijal Insajder pod nazivom „Prevara veka“, emitovan na televiziji B92 u periodu od 01. do 23. februara 2011. godine. Žiri je saglasan da serijal obrađuje značajnu društvenu temu na visoko profesionalan i studiozan način, pojašnjava pozicije u društvu i jasno razotkriva i definiše društvene probleme. Žiri smatra da je reč o veoma važnoj temi čije detaljno istraživanje je od bitnog javnog interesa.
U KATEGORIJI ELEKTRONSKIH MEDIJA
Zoran Janić, novinar „e-novina“, za seriju tekstova objavljenih u
„e-novinama“ (www.e-novine.com) pod
nazivom „Kabinet doktora Koštunice“, objavljenih u „e-novinama“ u periodu
mart-april 2011. godine. Žiri smatra da je autor, preciznom i svestranom analizom
uloge „Kabineta“ ukazao na do sada nerasvetljene činjenice koje nesumljivo
pružaju nove uvide o prirodi srpskog društva.
U KATEGORIJI
MLADIH NOVINARA (DO 30 GODINA STAROSTI) IZ SVIH MEDIJA
Ekipa Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (novinari istraživači: Stevan Dojčinović, Vladimir Kostić, Dragana Pećo, Bojana Jovanović i Anđela Milivojević), za „Projekat Mišković“ u sklopu kog je objavljen serijal od tri istraživačke priče na sajtu CINS-a (www.cins.org.rs) u periodu od 07. do 17. februara 2011. godine. Žiri je zaključio da je tema obrađena ozbiljno i studiozno a činjenice opsežno dokumentovane kroz višemesečo istraživanje koje obuhvata šest zemalja
Za televizijsko novinarstvo prvu nagradu dobio je samostalni istraživač i autor Želimir Gvardiola za televizijski dokumentarac „Izdajnik protiv zločinca“ koji je emitovan na Televiziji B92 2009. godine.
Drugu nagradu u istoj kategoriji dobio je novinar Dejan Radulović sa TV Avala za televizijsku emisiju „Pobeda na planini“ .
Za štampano novinarstvo u kategoriji starijih kandidata prva nagrada pripala je novinaru nedeljnika Vreme Prvoslavu Karanoviću za tekst „Ubijanje Boga lopatom“.
Druga nagrada pripala je novinaru Zoranu Raduloviću iz Vranjskih novina za tekst „Dosije Koštana – Ko je izuo vranjske obućare?“.
Novinar Dejan Dimić iz Vranjskih novina takođe je dobio drugu nagradu za tekst „Miškove kase za Uroša“.
U kategoriji mlađih kandidata, prvu nagradu za štampano novinarstvo pripalo je Ani Manojlović, novinarki Radio Beograda 202 za tekst „Ni smrt se ne isplati“, objavljen u magazina Status.
Predrag Blagojević, novinar internet novina Južne vesti dobio je nagradu za tekst „Manipulacije na niškom aerodromu“. |
U kategoriji novinara sa iskustvom prvu nagradu dobio je Vlado Mareš za prilog “Deportacija – nagrada za lojalnost”, objavljen na TV B92
Drugu nagradu osvojila je Jasna Šarčević Janković za prilog “Zločin i tajna (Slučaj Bitići)”, emitovan takođe na TV B 92 .
U kategoriji mlađih novinara do 35 godina dodeljeno je šest nagrada u tri podkategorije: televizija, radio i štampa.
Za izuzetan uspeh ostavaren u istraživačkom radio novinarstvu prvu nagradu dobio je Bane Grković za prilog “Dokument” objavljen na talasima radio Beograda 202 juna , dok je drugu nagradu žiri dodelio Ivani Rethas za prilog “Zastava bez vetra”objavljen na talasima Prvog programa Radio Kragujevca.
U kategoriji televizijskog novinarstva za mlađe novinare prvu nagradu dobila je Jasmina Seferović za prilog “Sa robije na robiju” emitovan u okviru serijala „B92 istražuje“, dok je druga nagrada pripala Nemanji Stjepanoviću za serijal “Suočavanje sa prošlošću“ emitovan u okviru programa VIN produkcije.
U kategoriji štampanih medija za novinare do 35
godina žiri je prvu nagradu dodelio Đorđu Padejskom za serijal tekstova o lovu na zaštićene vrste ptica u Vojvodini
objavljen u listu „Zrenjanin“., a drugu Tamari
Skrozzi za serijal tekstova: “Poslovanje, utaje, prijave i pokrivanja”
objavljen u listu Vreme.
NOVINARSKA NAGRADA ZA ETIKU I HRABROST
“DUŠAN BOGAVAC“
Najveća novinarska nagradu u Srbiji, za etiku i hrabrost, nosi ime po Dušanu Bogavcu.
Bogavac (1931 – 1990) je bio istinoljubiv i hrabar novinar u Srbiji koji se mudro i analitički demokratski bavio problemom demokratizacije društva, traumatizovanog poluvekovnim političkim monopolom komunističke partije.
Više o nagradi
Dušan Bogavac (1931–1990), urednik “Komunista”, privukao je veću pažnju javnosti jednim kraćim tekstom o jednom dogadjaju, koji je, inače, bivao prećutkivan u »široj javnosti«. Bogavac je u NIN-u objavio informaciju o hapšenju grupe studenata, koji su na jednom javnom skupu u centru Beograda izražavali podršku poljskoj »Solidarnosti«, pa su zbog toga bili, uz batinanje (»tukući ih preko trga, ulice i trotoara«), uhapšeni (kao sabirno mesto poslužila je obližnja knjižara »Komunista«). Informacija je propraćena i kritičkim komentarom.
Zbog svega toga, Dušan Bogavac je postao meta napada partijskih šefova. Kako je rasla represija prema njemu, tako se širila i solidarnost s njim. Sledila je i »čistka« novinara, najpre iz Saveza komunista, a potom sa uredničkih mesta, ali i iz radnog odnosa. Bogavac je dobio otkaz, ali i izgubio realnu mogućnost za javno delovanje, pa i za elementarnu egzistenciju. Animirao je veliki broj uglednih intelektualaca iz čitave Jugoslavije, sa koleginicama i kolegama je osnovao “Fond solidarnosti”, namenjen onim novinarima koji zbog su upravo zbog svoje hrabrosti ostali bez posla i sredstava za život. Javno je upozoravao na ratni scenario, predlagao je građanski, miran rasplet krize, kroz dijalog i pregovore. Ni medijska hajka, ni otkaz sa posla, ni ugrožena egzistencija nisu ga sprečili da hrabro postavlja tabu pitanja.
Nastavio je svoju kritičku delatnost u sve težim okolnostima izdajući knjige, jer izdavači nisu bili skloni da ih sami izdaju. U jednoj od takvih knjiga sabrani su mnogi njegovi članci i intervjui iz kojih »isijava« mahom nezadovoljstvo radnika i rastuće kritičko mišljenje. Tu su i poredjenja s iskustvom drugih zemalja, pre svega Poljske, naročito pokreta »Solidarnost«. U njoj se nalaze i dokumenti o gušenju slobode mišljenja, kao i o otporima represiji.
Završnicu projekta »Šta da se radi?« čine pokušaji da se nadje izlaz iz – »beznađa«. Bogavac je pridobio za dijalog disidente različitih škola mišljenja i različitih iskustava i orijentacija: Milovana Đilasa, Slobodana Inića, Mihaila Markovića, Svetozara Stojanovića, Ljubomira Tadića i Kostu Čavoškog. S njima je organizovao dijalog, juna i jula 1988. godine (sa Đilasom i u septembru iste godine) čije je rezultate objavio dve godine kasnije.
U jesen 1990. godine prerano je preminuo u 59. godini života. U znak sećanja na Dušana Bogavca i podrške hrabrom i etičkom novinarstvu u Srbiji, od 1991. godine dodeljuje se novinarska nagrada. Po nastanku NUNS-a, Fond „Dušan Bogavac“ zajedno sa NUNS-om dodeljuje ovu nagradu, kao najveću novinarsku nagradu u Srbiji.
Tamara Skrozza – Saša Dragojlo – skoro tri decenije svojim beskompromisnim, časnim i profesionalnim radom brani osnovne postulate novinarstva, od početaka u Radio Indeksu, preko dvodecenijskog pisanja za nedeljnik Vreme, do angažovanja u Cenzolovki, a potom i FoNetu. Tome svedoče i brojne nagrade koje je do sada zaslužila za svoje tekstove, ali i iskazana hrabrost i dostojanstvo u odbrani profesionalnih i građanskih vrednosti.
Snežana Čongradin – „Skoro dve decenije novinarka Snežana Čongradin hrabrim i etičkim angažmanom u svojim tekstovima i kolumnama iskazuje visok nivo profesionalizma i poštovanja novinarskog kodeksa. U društvu teško obolelom od ekstremnih politika, svaki čin normalnosti, civilizovanosti i profesionalnosti izložen je pretnjama, uvredama, internet nasilju, pa i životnoj ugroženosti. Sve to nije sprečilo niti uplašilo ovogodišnju dobitnicu nagrade ‘Dušan Bogavac’. Snežana Čongradin je svetao novinarski primer nepristajanja na manipulacije i relativizacije, i neodustupanja od elementarnih normi ljudskosti i građanske hrabrosti“, stoji u obrazloženju.
Dragana Pećo, novinarka KRIK-a, nagradu dobila za seriju tekstova o tajnim računima visokih funkcionera u Srbiji, i zato što je „dugogodišnjim hrabrim i etičkim angažmanom u svojim novinarskim tekstovima pokazala kako se treba i valja boriti za slobodu javne reči jednom nedemokratskom društvu i zarobljenoj državi“.
Info Portal “KoSSev” (https://kossev.info)
Portal Kossev iz Kosovske Mitrovice – Tokom proteklih godina redakcija je, uprkos svim izazovima, smetnjama i pritiscima, uspela da odbrani principe hrabrog, časnog i nezavisnog novinarstva.
Takvim odnosom prema žurnalističkoj profesiji Kossev je stekao veliko poverenje kako lokalne zajednice, tako i čitavog regiona.
Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) i Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK).
Tokom proteklih godina i CINS i KRIK su bili novinarski svetionici u medijskom mraku Srbije. Svojim novinarskim istraživanjima KRIK i CINS su pred domaćom i međunarodnom javnošću reprezentovali hrabro, časno i profesionalno bavljenje žurnalističkim zanatom. Uprkos činjenici da su ovdašnjom medijskom scenom preovladali strah, konformizam i autocenzura, novinarke i novinari KRIK-a i CINS-a su iz meseca u mesec istraživali najdelikatnije novinarske teme i publikovali ih na svojim portalima.
Sanja Kljajić – pokazala je da u situacijama kada je na ispitu „moralna odgovornost i prema sebi i prema društvu“, treba postupati hrabro, ali i etički.
Dušan Petričić
Danica Vučenić – Već godinama novinarka Danica Vučenić svojim profesionalnim pristupom, hrabrim nastupom i etičkim standardima u duhu novinarskog kodeksa drži javni čas autorskom emisijom „Jedan na jedan“ RTV Vojvodina. Njen žurnalistički angažman i obrada ključnih društvenih tema, na provokativan i objektivan način, svakako su jedan od sve više nedostajućih svetionika javnog mnenja u Srbiji, ošamućenog tabloidizacijom i sve prisutnijom cenzurom i autocenzurom.
Predrag Blagojević, Južne vesti – U fokusu redakcije “Južne vesti” od samog početka je istraživačko novinarstvo, odnosno izveštavanje o korupciji, koje uz dnevne aktuelnosti čini srž informativnog dela ovog medija.
Redakcija na čelu sa Predragom Blagojevićem, uspela je da se izbori za finansijsku nezavisnost, što je novinarima omogućilo da temama uvek pristupaju iz ugla građana, a da nosioce javnih funkcija kritikuju kad god procene da je to potrebno. Kao direktna posledica izveštavanja ovog medija samo u poslednjih godinu dana smenjeno je nekoliko direktora javnih preduzeća i ustanova u Nišu.
Među temama koje su privukle najveću pažnju javnosti svakako su slučajevi korupcije u niškom KP domu i odmazde prema “uzbunjivačima” koji su ukazali na taj problem, nepotizam i partijsko zapošljavanje u javnim preduzećima.
Marko Somborac – Već godinama karikaturista Marko Somborac svojim nadahnutim i veštim crtačkim perom odslikava moderno srpsko društvo, zaglibljeno u blato korupcije, dirigovanih medija i tajkunskih interesa, sa nerazvijenim demokratskim institucijama. Njegovi satirični stripovi u dnevnom listu Blic na maestralan način govore o “našim danima”, odupirući se manipulacijama, demagogiji i kretenizaciji javnosti.
Dinko Gruhonjić i Ljubomir Živkov.
Gruhonjić, predanim žurnalističkim angažmanom doslovno živi novinarstvo, koje uvažava visoke standarde slobode medija i novinarskog kodeksa, dok Ljubomir Živkov svojim kolumnama u magazinu „Vreme“ i „Blicu“, kao i britkim komentarima u „Peščaniku“ lucidno i satirično ispisuje hroniku (ne)vremena ili, kako bi on rekao, „saborne propasti“.
Teofil Pančić – u novinarskom poslu i javnoj komunikaciji Teofil Pančić, poput prethodnih dobitnika nagrade ‘Dušan Bogavac’, dosledno i beskompromisno zastupa progresivne, demokratske i antifašističke stavove.
Pavel Domonji – “U novinarskom angazmanu i javnoj komunikaciji Pavel Domonji dosledno i hrabro zastupa progresivne, demokratske i antifasisticke stavove”,
Mirko Đorđević – „komentari i analitički tekstovi Mirka Đorđevića odlikuju izrazitim kritičkim pristupom, autoritetom vrsnog poznavaoca problema i hrabrošću da se bez odlaganja prihvati najaktuelnijih tema. U načinu obrade tema Mirko Đorđević na najbolji način spaja naučnu zasnovanost i pitak novinarski stil“.
„U crkvenim, političkim naučnim, novinarskim i društvenim krugovima njegovi napisi podstiču na dijalog, a sam Mirko Đorđević daje najbolji primer u javnosti kako se vodi tolerantan, moderan i civilizovan dijalog“, naveo je žiri u obrazloženju.
Redakcija kulturnog dodatka „Beton“ u dnevnom listu „Danas“ i redakcija časopisa „Ekonomist“.
Obe redakcije, jedna u oblasti kulture, a druga u domenu ekonomije, na etičan i hrabar način promovišu vrednosti koje Srbiju uvode u društvo normalnih, civilizovanih i prosperitetnih društava. Istovremeno, i redakcija „Betona“ i redakcija „Ekonomista“ svojom uređivačkom politikom beskompromisno i lucidno kritikuju konzervativne i antievropske ideje i postupke koji Srbiju guraju na periferiju, i u kulturnom i u ekonomskom smislu“, kaže se u saopštenju.
Publicista Zoran Janjić.
Brankica Stanković – zbog izuzetne profesionalnosti i velike lične hrabrosti po mišljenju žirija zaslužila ovogodišnju nagradu. Ubistvo Zorana Đinđića, potraga za Mladićem i Karadžićem i razotkrivanje mafijaških klanova u Srbiji, samo su neke od tema emisije Insajder, koja po mnogima u poslednje vreme jeste sam vrh istraživačkog novinarstva. Obrazlažući odluku žirija, novinar Željko Bodrožić je rekao da je Brankica Stanković pokazala da pravo novinarstvo ipak može da ispliva pored primitivizma, koji je uglavnom prisutan u domaćim medijima: „Brankica je jedna vrsta ohrabrenja za sve nas koji radimo u novinarstvu i mislim da je u proteklih godinu dana svojim angažovanjem, pre svega svojim istraživačkim radom, učinila mnogo da novinarska profesija, koja je umnogome poljuljana u Srbiji, ponovo dobije na značaju.“
Vukašin Obradović – Iz broja u broj novinari “Vranjskih” su se trudili da razobliče sva spsjulovska Potemkinova sela, da naspram nacionalističko-fašističke histerije ponude čitaocima civilizovanu, građansku opciju
Željko Bodrožić – “Kikindske novine“
Miodrag Stanisavljević – “Republika”
Nagrada nije dodeljena zbog vrhunca represije Miloševićevog režima.
Miroslav Radulović – “Borske novine”
Redakcija “Monitora”, Crna Gora
Nebojša Popov – “Republika”
Svetlana Lukić
Nagrada nije dodeljena, jer je žiri smatrao da je te godine niko nije zaslužio.
Predrag Koraksić CORAX
Radio B-92 (Bojana Lekić, Veran Matić)
Stojan Cerović
REGIONALNA NAGRADA “GORDANA SUŠA”
Regionalna Novinarska nagrada „Gordana Suša“ osnovana je sa ciljem da sačuva i održi sećanje na jednu od najboljih srpskih i jugoslovenskih televizijskih novinarki i da podrži ideje za koje se Gordana Suša beskompromisno borila tokom cele karijere: bezuslovni profesionalni i fer odnos u izveštavanju, borba za medijske slobode i ljudska prava, tolerancija među svim nacionalnim i društvenim grupama, antiratni aktivizam, kao i borba za profesionalne standarde i bezbednost novinara.
Nagrada se dodeljuje za:
- Izuzetna dostignuća u televizijskom novinarstvu;
- Nezavisno, profesionalno i odgovorno novinarstvo, u skladu sa univerzalnim etičkim novinarskim kodeksom, i u službi javnog interesa i slobode medija;
- Novinarstvo koje predstavlja i uvažava interese i posebnosti svih građana, bez obzira na njihov etnički, verski ili rodni identitet;
- Razumevanje, saradnju, uzajamno poštovanje i solidarnost između novinara, medija i medijskih asocijacija na prostoru bivše Jugoslavije.
Više o nagradi

GORDANA SUŠA (1946-2021)
Gordana Suša rođena je 2. februara 1946. godine u Beogradu, deo detinjstva provela je u Zagrebu, da bi potom u Beogradu završila Petu beogradsku gimnaziju i Fakultet političkih nauka. Novinarsku karijeru započela je tokom studija, na Drugom programu Radio Beograda, u emisiji „Ko se duri u kulturi“, i u tom mediju provela punu deceniju, radeći najviše u informativnoj redakciji, prvo kao reporterka, potom autorka i na kraju kao urednica.
Karijeru je 1978. godine nastavila u Televiziji Beograd na kojoj je veoma brzo, talentom, ličnim i snažnim profesionalnim integritetom postala prepoznatljva televizijska ličnost, jedna od najpouzdanijih i najcenjenijih novinarki i urednica tadašnje Jugoslavije.
Univerzalnost njenog profesionalnog angažmana ogledala se u svim televizijskim formatima od reporterskog i uredničkog rada u centralnim informativnim emisijama do autorskih emisija.
Zbog profesionalnih standarda u koje je verovala i kojih se dosledno pridržavala, uključujući i borbu protiv ratnohuškačke propagande i govora mržnje krajem osamdesetih, sklonjena je sa ekrana silom narastajućih nacionalističkih trendova.
Početkom 1991. prelazi na Jutel, novoosnovanu televiziju tadašnje Savezne vlade, smeštenu u Sarajevu, koju su činila vodeća novinarska imena iz svih jugoslovenskih republikai koja je pokušala da bude integrativni medijski faktor u zemlji u kojoj su vodeći republički televizijski centri širili nacionalističku propagandu.
Raspad zemlje u kojoj je rođena, živela i radila, ni na koji način nije promenio njene profesionalne poglede. Menjala je samo medije u potrazi za medijskim prostorima koji su u središte svoje uređivačke politike stavljali profesionalnu etiku.
Nastavila je da radi u dnevnom listu Borba, koji je profesionalizmom prkosio armiji državnih i prorežimskih medija. Bila je među osnivačima dnevnog lista Naša borba, pokrenutih nakon što je država brutalno zaposela originalnu Borbu.
Njen dalji put obeležila je, za to vreme, ogromna hrabrost – 1993. godine osniva produkcijsku kuću VIN – Video nedeljnik, čiji proizvod je bio izvanredan televizijski magazin pod istim imenom VIN, koji je devedesetih emitovan na retkim slobodnim lokalnim televizijama. Sadržaji VIN-a i do danas su ostali retko i dragoceno video svedočanstvo o najmračnijem i najdepresivnijem periodu novije istorije na ovim prostorima.
Gordana Suša bila je i među osnivačima Nezavisnog udruženja novinara Srbije, 1994. godine u Beogradu, a potom i predsednica NUNS-aod 1999. do 2002. godine, u periodu najveće represije režima prema medijima u Srbiji. Vodila je udruženje savesno i hrabro tokom poslednje dve godine Miloševićeve vladavine, kada su novinari ućutkivani, proganjani i ubijani.
Njen profesionalni put nakon pada režima Slobodana Miloševića obeležili su novi i kratak boravak u RTS-u, nastavak rada u produkciji VIN, jedan mandat u Savetu Republičke radiodifuzne agencije (RRA), danas REM-a, na predlog i uz bezuslovno poverenje novinarskih udruženja, a potom i autorske kolumne za listove Blic, Danas i sarajevsko Oslobođenje, u kojima se beskompromisno i kritički bavila patologijom svih segmenata društva.
Cena tog profesionalizma bila je visoka i za nju i za njenu porodicu. Ali nije odustala. Dosledno sebi, nastavila je da podržava slobodu medija i svoje kolege, toleranciju i pomirenje, vrednosti građanskog društva, i iznad svega – rad medija u javnom interesu.
Gordana Suša je bila istrajna i hrabra novinarka – radila je svoj posao bez ustupaka i povijanja, pomerala je granice slobode i hrabro se borila protiv propagande i govora mržnje. Istovremeno je beskompromisno štitila svoje koleginice i kolege, njihov kredibilitet i bezbednost.
U jednom od svojih poslednjih intervjua, u NUNS-ovom Dosijeu o medijima, januara 2021. godine, objasnila je ulogu i značaj novinara:
„Novinar koji poštuje etički kodeks po definiciji je buntovan, jer sledi profesionalne principe i dužan je, to naglašavam, da se suprotstavi pritiscima da te principe prekrši. Obaveza je novinara da tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izvesti o događajima od interesa za javnost… a onda iz toga proističe sve ostalo. Novinar je pod najvećim pritiscima. Ako jednom popusti, uvek će popuštati i zato volim da kažem mlađim kolegama da moraju da imaju stabilnu i snažnu psihofizičku kondiciju, da bi dobro i efektno odolevali pritiscima političara, urednika i vlasnika medija.“
Gordana Suša preminula je 22. juna 2021. godine u Beogradu.
Dobitnici nagrade
2023
IVANA DRAGIČEVIĆ
„Ivana Dragičević je ispoljila redak novinarski talenat i sposobnost za rad u različitim i kompleksnim televizijskim formatima, neretko u komplikovanim radnim uslovima i pod velikim pritiskom događaja i vremena.
U svom bogatom profesionalnom životu izveštavala je sa svih iole bitnih svetskih žarišta, intervjuisala svetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, preko Bliskog istoka do Kine i uvek je išla ispred svoga vremena, pridržavajući se najviših novinarskih standarda.
Poznata po oštrom stilu intervjuisanja i sposobnosti da uđe u suštinu stvari, Ivana je sa istim žarom razgovarala sa ribarom u Senegalu, taksistom u Alžiru i slučajnim prolaznikom u Laponiji pokušavajući da oni i njihove lične priče budu zapaženi kao i razgovori koje je vodila sa svetskim vođama“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju žirija.
2022
HRVOJE KREŠIĆ
Krešić je, po oceni žirija, svojim profesionalnim angažmanom ispunio ključne kriterijume za nagradu – profesionalno i odgovorno novinarsko delovanje u televizijskom mediju u skladu s univerzalnim etičkim kodeksom novinara i u službi javnog interesa, zaštite ljudskih prava i slobode medija, kao i interesa i posebnosti svih građana, bez obzira na njihov etnički, verski ili rodni identitet.
Njegov rad, ocenio je žiri, karakterišu „profesionalnost, novinarska etika, uvažavanje javnog interesa, univerzalnost“ i „snažan televizijski identitet i lični integritet“.
NAGRADA ZA MEDIJSKU PISMENOST “DRAGAN JANJIĆ”
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i novinska agencija Beta dodeljuju nagradu za medijsku pismenost „Dragan Janjić” . Dodeljuju se dve nagrade za studente i profesionalce – na osnovu pisanog predloška. Glavni cilj Konkursa je da oblast medijske pismenosti približi široj javnosti kroz različit savremeni multimedijalni pristup u obradi tema i ideja iz ove interdisciplinarne oblasti.
Više o nagradi

Na ovaj način se podržavaju svi koji promišljaju o medijskoj pismenosti I njenim različitim dimenzijama i aspektima. Neophodno je da radovi predstavljaju inovativni autorski rad koji je zaokružena celina, i da ukazuje na značaj medijske pismenosti za profesionalnu i širu javnost.
Na konkurs se mogu prijaviti studenti osnovnih i master studija svih fakulteta I profesionalci (npr. istraživači, akademski radnici, informacioni/bibliotečki, medijski i tehnološki stručnjaci, edukatori, umetnici, aktivisti koji se u poslednjih pet godina bave temom medijske pismenosti).
DRAGAN JANJIĆ
Dragan Janjić je novinarsku karijeru započeo u Tanjugu, a zatim sa kolegama osniva Betu, čiji je glavni urednik bio u dva mandata. Bio je zamenik ministra za kulturu i informisanje, zamenik glavnog urednika Politike, a od 2010. Do 2016. savetnik za medije Zaštitnika građana.
Janjićevu novinarsku karijeru obeležila je i neprekidna borba za profesionalizacijom novinarstva, insistiranje na etičkim standardima I unapređenje medijske scene. Kolege ga pamte kao principijelnu osobu, posvećenu objektivnom novinarstvu, koje je shvatao kao četvrti stub demokratije.
Dobitnici nagrade
2024
Jelena Jovović i Stefan Janjić dobitnici nagrade u kategoriji profesionalaca. Njihov rad se “Osnove nestorologije: Analiza narativa u knjizi „Između dva sveta“, autora Jelene Jovović i Stefana Janjića posvećen je najpopularnijoj knjizi doktora Branimira Nestorovića. Žiri je smatrao da njihov rad predstavlja primer kako medijska pismenost može poslužiti i kao vodič za preživljavanje u svetu pesudonauke i teorija zavera.
Teodora Ćulibrk i Božidar Milovac pobednici u kategoriji studenata sa radom “Dimenzija medijske manipulacije – stvarnost i iluzija” koji je nastao tokom progona i pretnji novinarima i novinarkama širom Vojvodine, prevashodno napada na Dinka Gruhonjića, profesora Filozofskog fakulteta na odseku za medijske studije. Rad ukazuje na prilagođavanje vesti društvenom kontekstu i političkoj situaciji i u kojoj meri je društvo podložno medijskim manipulacijama.
2023
Stefan Kosanović je dobio nagradu u kategoriji studenti, za tekst „Sportska psihološkinja Saša Sredanović se lažno predstavlja javnosti“. Žiri je dodelu nagrade Kosanoviću obražložio da je u borbi “za podsticanje jačanja medijskog integriteta i novinarstva utemeljenog u činjenicama, razotkrio tzv. sportsku psihološkinju koja se lažno predstavljala u javnosti”.
„Transparentnost postupka izrade ovog teksta mogu i treba da posluže kao praktičan primer za sve one koji žele da mu se priključe u ovoj misiji medijskog opismenjavanja koja je u značajnoj meri opredelila žiri u procesu ovogodišnjeg nagrađivanja u studentskoj kategoriji”, navodi se, između ostalog, u saopštenju žirija.
Dobrinka Kuzmanović pobedila je u u kategoriji profesionalci, za tekst „Od digitalnih urođenika do digitalnih kretena ‒ mladi i digitalni jazovi“. U saopštenju žirija se navodi da je rad rezultat višegodišnjeg naučnog izučavanja (digitalne) medijske pismenosti mladih.
„Kada se tome doda relevatnost teme, bazirane na domaćim i inostranim empirijskim nalazima prožetim kritičkim osvrtom i promišljanjem autorke Dobrinke Kuzmanović, dobijamo nagrađeni rad. Uz pojašnjenja i simplifikacije ovog naučnog rada u domenu medijskih veština i navika mladih te naučenim lekcijama koje ga približavaju široj populaciji, jasno je da žiri nije imao velike dileme”, navodi se u obrazloženju žirija.
2022
Ana Mirković je nagrađena za rad „Korelacija između koeficijenta digitalne I medijske pismenosti i veština koje su osnov savremenog građanskog društva“. Rad na način prijemčiv za širu javnost ukazuje na vezu između medijske pismenosti i važnih građanskih veština kao što su empatija, tolerancija, odnos prema sebi i procena sopstvenih kompetencija”, navodi se u obrazloženju žirija, uz napomenu da rad predstavlja “značajan doprinos informalnom obrazovanju koje je često zanemareno”.
Studentkinje Dragana Jovanović i Kristina Šustić dobile su nagradu za rad “Kako sagovornici i institucije tretiraju studente novinarstva”. Rad pokazuje jasnu vezu sa medijskom pismenošću “otvarajući pitanja koja se ne odnose samo na informativnu pismenosti, već i na medijske slobode, kapacitete i ograničenja medijskog sistema”, navodi se u obrazloženju žirija.
Nastavnik Vladislav Stojčić za rad “Korak ispred veštačke inteligencije – A Step Ahead Of AI” koji, po oceni žirija, “predstavlja hrabar, original i koristan iskorak u sistemu formalnog obrazovanja”, lauerat je specijalne nagarde koju dodeljuje agencija Beta.