Rezultati regionalnog istraživanja, predstavljenog u Sarajevu, pokazuju da je gotovo 80 posto novinarki doživjelo neki oblik rodno zasnovanog nasilja
Konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati regionalnog istraživanja o učestalosti i obrascima nasilja nad ženama u medijima, te otvorena stručna i javna rasprava o odgovornosti medijskog sektora u izgradnji sigurnog i ravnopravnog radnog okruženja, održana je u Sarajevu.
Konferenciju pod nazivom „Žene u medijima: Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini“ organizovalo je pet partnerskih organizacija, koje su i provele istraživanje – Zavod Krog, Društvo novinarjev Slovenije, Sindikat novinara Hrvatske, Granski sindikat kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“ i Mediacentar Sarajevo.
Novinarski sindikati, profesionalna udruženja i medijske organizacije su, kroz projekt „Žene u medijima“ koji finansira Evropska unija, proveli prvi dubinski, zajednički istraživački poduhvat koji nadilazi dosadašnje uvide i pruža empirijski utemeljeno razumijevanje radnih uslova žena u medijima.
„Istraživanje je važno jer nedvosmisleno pokazuje da uznemiravanje i nasilje nad ženama u medijima nisu izolirani incidenti, nego strukturni problem duboko ukorijenjen u radnim odnosima, hijerarhijama moći i kulturi redakcija“, rekla je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara.
Prema njenim riječima, podaci jasno ukazuju na to da se nasilje i diskriminacija često normaliziraju, rijetko prijavljuju i još rjeđe sankcioniraju, čime se održava začarani krug šutnje, straha i profesionalne nesigurnosti.
„Nećemo pristati na šutnju. Krajnje je vrijeme da ova tema izađe iz okvira pojedinačnih iskustava i postane pitanje odgovornosti cijelog medijskog sektora, od redakcija i vlasnika do institucija i profesionalnih organizacija. Sigurno i dostojanstveno radno okruženje nije opcija, nego preduvjet. Bez njega nema ni slobodnog ni profesionalnog novinarstva“, rekla je Sever.
Ozbiljni nedostaci u implementaciji i mehanizmima zaštite
Rješavanje pitanja uznemiravanja na radnom mjestu nije samo stvar osnovnih prava i ljudskog dostojanstva, već jedna od temeljnih evropskih vrijednosti, kaže Mojca Krisper Figueroa, voditeljica tima u Odjelu za kooperacije u Delegaciji Evropske unije u BiH.
„Istraživanja temeljena na dokazima, poput ovog, predstavljaju važan korak ka razumijevanju radnih uslova s kojima se žene suočavaju u medijima u BiH i regionu. Možemo vidjeti da, uprkos postojećim zakonskim okvirima, i dalje postoje ozbiljni nedostaci u implementaciji i mehanizmima zaštite, što naglašava potrebu za snažnijom provedbom i konkretnim praksama na radnom mjestu“, rekla je Krisper Figueroa.
U tom smislu je dodala da EU sa zadovoljstvom podržava inicijative koje se suprotstavljaju rodno zasnovanom nasilju i stereotipima, u skladu sa svojim strategijama rodne ravnopravnosti, te „ohrabruje institucije i medijske organizacije da usvoje politike nulte tolerancije, unaprijede sisteme prijavljivanja i osiguraju sigurno i ravnopravno radno okruženje za sve“.
„Osiguravanje da žene mogu raditi bez uznemiravanja u medijskom sektoru od suštinskog je značaja za integritet i kredibilitet medija“, rekla je Krisper Figueroa.
Sistemski rizik ugrađen u profesionalne kulture i institucionalne prakse
U istraživanju je učestvovalo više stotina medijskih radnica, od kojih 78,38 posto navodi da je doživjelo neki oblik rodno zasnovanog nasilja, uključujući prijetnje, diskreditaciju na osnovu spola, seksualno uznemiravanje i fizičko nasilje. Takvi nalazi potvrđuju da nasilje nije izolovan incident, niti dolazi isključivo „izvana“, već predstavlja sistemski rizik ugrađen u profesionalne kulture i institucionalne prakse medijskog sektora. Istraživanje istovremeno ukazuje na često nevidljive procese otpora, međugeneracijske solidarnosti i promjene unutar profesije.
„Posebna pažnja posvećena je evidentiranju iskustava uznemiravanja, njihove učestalosti i drugih kršenja prava na radnom mjestu, bez obzira na to jesu li učesnice spremne ili voljne takva iskustva tako okarakterisati“, rekla je Lamija Kovačević, istraživačica u Mediacentru Sarajevo, koja je, uz Borišu Mraovića, učestvovala u nacionalnom istraživanju na nivou BiH.
Navodeći da je metodologija istraživanja bila sveobuhvatna i da su za njenu kvalitetnu pripremu i provjeru zaslužne brojne ekspertice i eksperti, iznenađena je velikim odzivom učesnica. Konkretno, u Bosni i Hercegovini, taj je broj okvirno jednak procjeni od 10 posto ukupnog broja novinara u državi.
„Nismo bili iznenađeni interesom za temu, ali nas je ohrabrila činjenica da je veliki broj žena bio spreman da do kraja odgovori na kompleksan upitnik s više od 50 pitanja, te da značajan broj njih ima povjerenje da dodatno s nama razgovara o ovoj temi“, rekla je Kovačević.
Proces provođenja intervjua ukazao joj je na to da se žene suočavaju s brojnim izazovima na radnom mjestu te da, iako su svjesne kršenja svojih prava, često umanjuju njihov utjecaj kako bi mogle nastaviti raditi u nesigurnom okruženju.
Prema riječima Petre Lesjak Tušek, novinarke i urednice Večeri te bivše predsjednice Društva novinarjev Slovenije i članice radne grupe, „u turbulentnim vremenima, kada je napada na novinarke općenito sve više, važna je i potrebna čvrsta podrška kolegicama i kolegama unutar samih redakcija“.
„Solidarnost ne bi trebala biti (tek) posljedica kršenja pravila i prijava, već stav i princip u redakcijama koji će istovremeno služiti kao zaštita od pokušaja seksualnog i drugog uznemiravanja. Radno mjesto mora biti kultivisan prostor u koji ulazimo sigurni, kao poštovane i ravnopravne kolegice – vjerujem da je učinjen važan korak u ovom, jedinom ispravnom smjeru (su)djelovanja“, rekla je Lesjak Tušek.
Pravilnik o sprječavanju seksualnog i drugih oblika uznemiravanja u redakcijama
Na konferenciji su predstavljeni komparativni pogledi na glavne nalaze o oblicima uznemiravanja na radu u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, pojedinačni nalazi po zemljama te je predstavljen Pravilnik o sprječavanju seksualnog i drugih oblika uznemiravanja u redakcijama. Doprinos u izradi tog dokumenta dali su stručnjaci i stručnjakinje iz oblasti prava, medija, ravnopravnosti spolova i odgovora na nasilje nad ženama, te novinarke sa dugogodišnjim iskustvom iz sve četiri obuhvaćene države.
„Pravilnik ne obuhvata samo seksualno uznemiravanje, već i širi spektar ponašanja – od verbalnog i digitalnog nasilja, preko pretnji i fizičkih napada, do kampanja diskreditacije i povreda radnih prava i prilagođen je radu u redakcijama. Takođe, on se ne odnosi samo na stalno zaposlene, nego i na sve druge koji u redakcijama rade po različitim vrstama angažovanja van radnog odnosa“, rekao je Veljko Milić iz Granskog sindikata kulture, umetnosti i medija „Nezavisnost“, koji je predstavio Pravilnik.
Značaj tog dokumenta je, prema njegovim riječima, u tome što „uvodi jasne procedure i mehanizme zaštite: od poverljivog prijavljivanja i anonimnosti u ranoj fazi postupka, preko uloge nezavisnog poverenika i dvostepenog postupka, do konkretnih mera zaštite i zabrane odmazde“.
„Posebno je važno što pravilnik prepoznaje i situacije u kojima uznemiravanje dolazi od trećih lica, poput sagovornika, političkih aktera ili publike, što je česta realnost u novinarskom radu, a retko regulisana“, rekao je Milić.
Na kraju, Špela Lampe Cakići, projektna menadžerica u Zavodu Krog, ukazala je kako projekt „Žene u medijima: Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini“ predstavlja izuzetno važnu trogodišnju inicijativu vrijednu više od milion eura, koju sufinancira Evropska unija u okviru programa CERV (Citizens, Equality, Rights and Values). Program CERV usmjeren je na jačanje jednakosti, zaštitu prava i promociju temeljnih vrijednosti, sa ciljem ostvarivanja konkretnih i održivih društvenih promjena.
Komentirajući zabrinjavajuće nalaze istraživanja, prema kojima je više od 78 posto žena iskusilo neki oblik uznemiravanja na radnom mjestu, navela je kako ti podaci „jasno potvrđuju da je riječ o sustavnom problemu koji zahtijeva hitne i odlučne mjere“. Najavila je i kako „projekt sada ulazi u sljedeću fazu – realizaciju kampanje podizanja svijesti te jačanje kapaciteta kroz edukaciju ključnih ciljanih grupa, uključujući menadžere, novinare i studente“.
Nalazi istraživanja dostupni su na stranici Žene u medijima.
Konferencija i istraživanje organizovani su kroz projekt ‘Zaustavimo uznemiravanje u radnom okruženju u medijskom sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini – Žene u medijima’, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Izvor: Mediacentar Sarajevo
