U aprilu 2026. godine Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) zabeležilo je ukupno 18 incidenata koji su uključivali novinare i medijske radnike. Evidentirana su dva stvarna napada i 6 slučajeva pretnji smrću i ugrožavanja fizičke bezbednosti novinara, kao i 6 ostalih pretnji novinarima. Pored toga, dokumentovana su i dva napada na medije i medijske organizacije, i dve ostale pretnje medijima. Iako je zabeležen manji broj pretnji i napada na novinare, to nije smanjilo stepen njihove ugroženosti. Tokom aprila nastavljen je nasilni narativ ka medijima i upućivane su ozbiljne pretnje novinarima i medijima. Zabeležena je teška i veoma nasilna pretnja novinarki sa elementima rodno zasnovanog nasilja, ali i ozbiljna targetiranja novinara i medija od strane visokih javnih funkcionera u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Pretnje novinarima i novinarkama sa rodno zasnovanim elementima
Novinari i novinarke su bili izloženi ozbiljnim pretnjama posebno putem društvenih mreža, a novinarkama su upućene pretnje nasiljem koje uključuju rodnu komponentu. Novinaru Miljku Stojanoviću upućena je pretnja 18. aprila preko društvene mreže Fejsbuk u kojoj mu je poručeno: „Mamu zi je*em koga ces ti Hapsiti dobices posjetu uskoro da to ponovis registrovan si“.
Nastavljene su pretnje novinarima Marku Vidojkoviću i Nenadu Kulačinu. Dana 19. aprila na Fejsbuku, ispod objave emisije „DLZ sa Vidojkovićem i Kulačinom“, upućene su pretnje “susretom” i nasiljeem, uz niz brutalnih uvreda: „Je*em li mamu i tome što je do debe.nadam se a ću vas naći obadva opet je*em vas obadva.kolko vidim sta radite za srbiju .ali vidojkovicu nadam se da cu ze sresti.a i to konja sa tobom.a tebi vidojkovicu,bolje ti je da me nesretnes. A ja bi volio da te sretnem.SMRADU“, kao i „Okačio sam rukavice,nadam se da ću vas obadvojicu sretnete.tj naći.opet jbv se obadva.lp“. Nakon što je NUNS javno reagovao, osudio pretnje i objavio saopštenje, preko Instagrama u komentarima na objavu upućene su nove pretnje Kulačinu i Vidojkoviću, gde lica koja prete navode „Treba im je*ati mater ustašku aaahhaaa“.
Redakcija Revolta se našla na meti ozbiljnih pretnji na društvenim mrežama. Naime, dana 23. aprila upućene su im ozbiljne pretnje smrću a neke od njih obuhvatile su i druge medije: „Smrt izdajnicima… sve vas treba pobiti“, kao i direktna poruka „Smrt N1“, uz druge pretnje brutalnim nasiljem.
Urednica portala Pravo u centar Maria Popović bila je meta pretnji, uvreda i mizoginih uznemiravanja nakon što je izveštavala sa skupa Srpske napredne stranke u Lazarevcu. Tokom izveštavanja sa događaja jedna osoba je snimala novinarku mobilnim telefonom, lažno se predstavljajući kao zaposlena na lokalnoj televiziji, dok je muškarac koji je stajao pored nje upućivao neprimerene komentare pominjući Hrvatsku, HRT i slično. Nakon što je snimak objavljen na Instagram stranici medija, usledio je talas uznemirujućih, uvredljivih i mizoginih komentara na račun novinarke, njenih sinova i porodice. Upućena je i direktna pretnja: „pravo u centar bu*e te treba je*ati da se useres piculićka dro*etino”.
Napadi na novinare prilikom izveštavanja sa javnih događaja
Urednika Palanka info Stefana Jeremića fizički je na ulici napao bivši pripadnik MUP-a, nakon izveštavanja sa priredbe povodom dana Osnovne škole Olga Milošević u Smederevskoj Palanci. Prema njegovim rečima ista osoba ga je već jednom ranije napala, a ovog puta je dok je novinar prolazio ulicom u centru Palanke, lice izašlo iz kafića, prišlo i najpre mu uputilo pretnje, psovke i uvrede zbog komentara na Fejsbuku, nakon čega ga je šutnuo nogom u leđa. Sve ovo je učinjeno naočigled više građana, praćeno smejanjem i uvredama od strane lica koja su sedela sa napadačem u kafiću.
Opasna targetiranja od strane visokih državnih funkcionera
U aprilu zabeleženo je više slučajeva ozbiljnog targetiranja novinara i medija u Narodnoj skupštini. Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov tokom skupštinske rasprave televiziju N1 nazvao je „Šolakovim propagandno-terorističkim smećem“, optužujući taj medij za manipulisanje informacijama i izmišljanje vesti. Zatim, poslanik Marijan Rističević je nastavio sa uvredama na račun televizija N1 i Nova S, izjavivši da su ih „napravile psihopate“. Posebno zabrinjavajuće su izjave ministra kulture Nikole Selakovića na račun novinara i univerzitetskog profesora Dinka Gruhonjića. On je naveo da je Gruhonjić „stvoren da mu se desi nešto loše“, a izjava je praćena nizom brutalnih i neosnovanih optužbi.
Napadi na naloge medija na društvenim mrežama
U aprilu su zabeleženi novi napadi na naloge medija i pojedinih novinara na društvenim mrežama. Ugašeni su nalozi portala Razglas i blokirani nalozi novopazarskog Sto plus radija. Takođe, nalog novinara Nikole Kočovića iz Novog Pazara je suspendovan uz obrazloženje da je navodno „mlađi od 13 godina“.
Ometanje i zastrašivanje lokalnog medija od strane članova i pristalica vladajuće stranke
U Kulpinu, 29. aprila neposredno pred održavanje panel diskusije o društvenim podelama i ulozi medija, koju je organizovala redakcija Storyteller-a, okupila se grupa članova i pristalica Srpske napredne stranke. Mesto gde se panel održavao se ne nalazi u centru mesta, te je ovakva aktivnost organizovana ciljano i predstavljaja nedopustiv oblik pritiska i zastrašivanja novinara i učesnika javnog događaja, kao i direktno ometanje njihovog rada.
SLAPP tužbe kao sredstvo za ućutkivanje
U aprilu su podnete dve SLAPP tužbe protiv dva novinara i urednice nedeljnika Radar.
Novinari nedeljnika Radar Vuk Cvijić i Milan Ćulibrk kao autori teksta, i urednica Vesna Mališić tuženi su SLAPP tužbom od strane Željka Radovanovića, v.d. direktora Uprave za sprečavanje pranja novca zbog teksta ,,Pretila mi je Tatjana Vukić, a 6 dana kasnije dobila sam otkaz”. U tužbi je navedeno da je razlog sporni intervju sa Danijelom Maletić u kojem bivša pomoćnica direktora Uprave iznosi informacije o pretnjama i dobijenom otkazu.
U drugoj SLAPP tužbi, ponovo su tuženi novinari Radara Vuk Cvijić i Milan Ćulibrka kao autori teksta ,,Svi teškaši na jednom mestu”, kao i urednica Vesna Mališić, ovog puta od strane biznismena i bivšeg direktora Elekromreže Srbije Nikole Petrovića zbog toga što su navodno neovlašćeno pribavili i objavili informaciju da je Petrović uplatio 200 hiljada evra u fond Vista Rica.
Miljko Stojanović, novinar lokalnog portala Glas Zaječara, je ponovo na meti prekršajnih prijava. Naime, novinar je 28. aprila dobio poziv od Prekršajnog suda za saslušanja u svojstvu okrivljenog, nakon što je Policijska uprava Zaječar uputila zahteve Prekršajnom sudu za pokretanje prekršajnih postupaka zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju. U prijavi se navodi da je Stojanović navodno organizovao neprijavljene skupove 1. i 9. jula 2025. godine ispred zgrade Policijske uprave u Zaječaru. Međutim, novinar je tim prilikama prisustvovao skupu u svojstvu novinara koji je izveštavo sa događaja koji je od javnog interesa.
Provladini mediji nastavljaju targetiranje osoba koji iznose kritike na račun vlasti
U aprilu na portalu Novosti protiv glumice Jelene Stupljanin objavljen je tekst u kojem se ona prikazuje kroz uvredljiv, huškački i dehumanizujući narativ, uz teške diskvalifikacije, političko etiketiranje i istorijska poređenja koja imaju za cilj da je predstave kao neprijatelja i legitimnu metu javnog progona. Tekst je pun govora mržnje i konstrukcija koje dodatno podgrevaju atmosferu linča. Ovo su obrasci koji se koriste kroz provladine medije da se pojedinci koji kritički misle i govore targetiraju i proglase izdajnicima i neprijateljima države, u potpunosti zanemarujući profesionalne standarde i zakonske propise, a na taj način ugrožavaju bezbednost tih osoba. Posebno zabrinjava potpuni izostanak bilo kakve reakcije nadležnog ministarstva.
Eskalacija pritisaka na nezavisne medije
U aprilu su se nastavili pritisci na nezavisne medije, a eskaliralo je sa odlukom o smeni direktora televizije N1, Igora Božića, koju je doneo novi direktor Brent Sadler. Ovaj potez novog rukovodstva je izazvao ozbiljne sumnje da se promenama želi preuzeti kontrola nad ovim medijem i ugroziti njegova nezavisnost. Posebno je zabrinjavajuć način na koji je Božiću saopšteno da je razrešen sa funkcije direktora i gde mu je rečeno da je njegov trenutni status u kompaniji „zaposlen, ali neraspoređen“ i sugerisano mu je da do daljnjeg radi od kuće. Igor Božić je u međuvremenu sporazumno raskinuo ugovor. Dosadašnji novinar N1 televizije Branislav Šovljanski preuzeo je rukovođenje redakcijom N1. Novinarska i medijska udruženja su istakla da to predstavlja ozbiljan signal da su vlasti, u koordinaciji sa novim vlasničkim strukturama, ušle u završnu fazu uspostavljanja kontrole nad jednim od poslednjih preostalih stubova nezavisnog informisanja u Srbiji, što ima šire posledice po nezavisno novinarstvo i slobodu medija.
Zabrinjavajuće postupanje nadležnih u slučajevima napada na novinare
Iako je prošlo više od mesec dana od napada na novinare tokom lokalnih izbora u 10 opština i gradova u Srbiji, još uvek nisu utvrđeni identiteti počinilaca u slučajevima veoma ozbiljnih napada na Lazara Dinića, Ivana Bjelića, Zorice Popović u Boru, kao ni u slučajevima napada na Darka Galigorijevića, Ivane Marsenić i Milivoja P.
U slučaju fizičkog napada na novinarku Večernjih novosti Jelenu Stojković, Osnovno javno tužilaštvo u Vranju odbacilo je krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje podnetu protiv direktora Javnog komunalnog preduzeća „Komrad“ iz Vranja Zorana Dimitrijevića, iz jula 2025. godine dok je novinarka obavljala novinarski posao izveštavajući za „Večernje novosti“ o požaru na deponiji „Meteris“ u Vranju.
Apelacioni sud je potvrdio da je Saša Mirović kriv za ugrožavanje sigurnosti novinarke Jelene S. Spasić iz Kurira. Reč je o slučaju pretnji na Instagramu iz 2024. godine, gde je ispod objave o njoj napisao između ostalog „ovakve spodobe spaljivati na lomači pred celom familijom“. Iako je prvostepeno osuđen na sedam meseci zatvora, kazna je preinačena u uslovnu, uz rok provere od tri godine. Podsetimo osumnjičeni je bio u kućnom pritvoru sa elektronskim nadzorom, iako je kao maloletnik bio osuđivan za ubistvo. U jednom trenutku je skinuo nanogicu i pobegao, što je dodatno uznemirilo novinarku.
Takođe, ni posle 19 godina nema napretka u istrazi pokušaja ubistva Dejana Anastasijevića, kada su u noći između 13. i 14. aprila 2007. godine napadači postavili dve bombe ispod prozora sobe u kojoj je novinar spavao sa suprugom.
Zakonodavni okvir – zabrinutost načina sprovođenja javnih rasprava zakona
Krajem marta i početkom aprila nadležna ministarstva otvorila su javne rasprave o nacrtima četiri zakona: izmenama i dopunama Porodičnog zakona i tri nova zakona: Zakonu o oružju i municiji, Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonu o obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova. Nacionalni konvent o Evropskoj uniji (NKEU) za poglavlja 23 i 24 izrazio je zabrinutost zbog načina na koji se sprovodi javna rasprava – formalno uz ispunjavanje minimuma procedura, bez stvarne namere da javnost utiče na sadržaj zakona. Građani i stručna javnost nisu adekvatno obavešteni, a rasprave počinju bez vremena za pripremu i organizuju se tokom praznika. Više složenih i obimnih zakona razmatra se istovremeno, što otežava kvalitetno praćenje i davanje komentara, a ovakva praksa postaje uobičajena, čime se obesmišljava transparentan i inkluzivan proces donošenja zakona.
Konferencija SafeJournalists mreže “Od činjenica do promena: bezbednost i položaj novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu”
Na konferenciji SafeJournalists mreže „Od činjenica do promena: bezbednost i položaj novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu“, koja je održana 29. aprila u Beogradu, predstavljeni su najnoviji nalazi o položaju novinarki u regionu, koji ukazuju na porast napada, izraženu rodnu dimenziju pretnji i uznemiravanja, kao i na slabosti institucionalne zaštite. Učesnice i učesnici panela upozorili su da se novinarke suočavaju ne samo sa pretnjama zbog profesionalnog rada, već i sa napadima koji ciljaju njihov pol, izgled, privatni i porodični život, dok veliki broj incidenata ostaje neprijavljen zbog nepoverenja u institucije i straha od posledica.
Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja „Indeks bezbednosti novinara i novinarki“ za 2025. godnu.
Najpre je u uvodu glavna istraživačica Snežana Trpevska sumirala rezultate istraživanja za sve zemlje Safejournalists mreže, a potom su istraživači govorili o specifičnostima.
Od svih zemalja Srbija je zabeležila najveći pad, a ujedno i najmanji rezultat. Manji pad su u odnosu na 2024. godnu zabeležile su Hrvatska, Crna Gora i Severna Makedonija, dok je isti indeks ostao u Bosni i Hercgovini. Prema ovom istraživanju, u Albaniji i na Kosovu je malo bolja situacija u odnosu na 2024.
Takođe, na konferenciji su predstavljena dva istraživanja o položaju žena u medijima: istraživanje o položaju novinarki i medijskih radnica u Srbiji i regionu, koje je predstavila profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov, i rezultati Globalnog projekta monitoringa medija o zastupljenosti žena i muškaraca u vestima u Srbiji, koje je predstavila profesorka Fakulteta političkih nauka u penziji Snježana Milivojević. Oba istraživanja pokazuju da veća prisutnost žena u medijima nije dovela do stvarne ravnopravnosti.
Sveobuhvatni izveštaj o konferenciji pogledajte ovde. |







