Ko može sprečiti govor mržnje Dragana J. Vučićevića?

ilustracija: canva

Izjava Dragana J. Vučićevića u kojoj je pripadnike romske nacionalne manjine optužio da su krali bakarne žice, a zbog čega su navodno vozovi bili obustavljeni u subotu, 23. maja, samo je jedna u nizu primera govora mržnje kojim se služi vlasnik Informera poslednjih godina. Međutim, on nikada zbog toga nije odgovarao pred nadležnim organima niti bio kažnjen.

 

Vučićević je izjavio da vozovi u subotu, na dan protesta na Slaviji, nisu išli zato što su „Romi blokaderi“ ukrali bakarne kablove. Romska udruženja i poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević reagovali su zbog ove izjave osudivši je.

 

Ipak, Vučićević od početka studentskih protesta ima izjave slične prirode. Tokom protesta u Novom Pazaru u više navrata je građane nazivao „mudžahedinima“, „blokaderima teroristima“, što su pratile i naslovne strane Informera sa istim porukama i uvredama upućenim nacionalnim manjinama.

 

Dok su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) šetali ka Novom Sadu zbog godišnjice pada nadstrešnice, vlasnik Informera ih je nazivao „zabrađenim Hamasovcima“, „najgorim antisrpskim ekstremistima, islamistima“, uz širenje diskursa da studenti DUNP-a idu u Novi Sad da sruše državu i da žele otcepljenje Sandžaka.

 

Ni Rumuni nisu ostali pošteđeni. Informer je dva dana pre protesta 15. marta 2025. godine objavio da u Srbiju stižu Rumuni koji planiraju da tokom masovnih studentskih protesta 15. marta obijaju stanove u Beogradu. Zbog ovoga je reagovala i Ambasada Rumunije.

 

Međutim, Vučićević od 2019. s vremena na vreme ima rasističke izjave – tada je tokom gostovanja na TV Pink izjavio da se „opozicija udružuje sa crnim ciganima“. Zbog ovoga se izvinio, ali do sada ni za jednu izjavu nije krivično odgovarao.

 

Advokat Vladimir Terzić smatra da su ovakve izjave Dragana J. Vučićevića društveno veoma opasne, jer targetiraju čitave etničke, verske ili društvene grupe, stvarajući atmosferu stigmatizacije, netrpeljivosti i potencijalne mržnje prema tim ljudima.

 

„Kada se Romi kolektivno dovode u vezu sa krađama, kada se Rumuni predstavljaju kao organizovani kriminalci koji dolaze da pljačkaju tokom protesta, ili kada se studenti iz Novog Pazara nazivaju ‘hamasovcima’ i ‘mudžahedinima’, tada više ne govorimo samo o političkom govoru ili medijskoj provokaciji, već o ozbiljno problematičnom javnom diskursu koji može imati posledice po bezbednost i položaj tih ljudi u društvu“, ukazuje Terzić. 

 

Naš sagovornik ne veruje da će Vučićević odgovarati zbog govora mržnje. 

 

„Nisam optimističan kada je reč o reakciji nadležnih organa po službenoj dužnosti, posebno imajući u vidu položaj i politički uticaj koji Vučićević nesporno ima u javnom prostoru Srbije, kao glasnogovornik samog predsednika države“, ističe Terzić.

 

Ekspertkinja za ljudska prava i bivša poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković kaže za Danas da je dobro što više niko iole informisan, a naši građani to jesu, ne veruje u priču o odgovornosti Roma niti bilo koje nacionalne manjine za zaustavljanje vozova, i ocenjuje da te reči neće stigmatizovati naše sugrađane Rome.

 

„To nikako ne umanjuje težinu izgovorenih reči koje imaju za cilj stvaranje neprijateljskog i uznemiravajućeg okruženja, u ovom konkretnom slučaju, za Rome. Ranije su bili Rumuni, a studenti su gotovo svakog dana na meti. Izjave o studentima iz Novog Pazara, već sam više puta rekla, apsolutno su nedopustive – da zbog svoje islamske veroispovesti budu nazivani teroristima, hamasovcima, mudžahedinima i slično. Morao bi prestati ovaj govor mržnje“, ukazuje Janković.

 

Ističe da bi izvinjenje Vučićevića bilo minimum, ako uopšte više reči izvinjenja mogu da poprave tešku situaciju i izgubljeno poverenje u društvu.

 

„Ipak, zarad početka povratka u normalnost, trebalo bi da se izvini Romima i svima drugima. Pravna odgovornost je, naravno, uvek najbolja solucija, a organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, uključujući i prava romske manjine, mogu podneti privatnu tužbu. Ovakve i sve druge izjave u javnom prostoru mogu se sprečavati javnim osudama i funkcionisanjem institucija“, objašnjava Janković.

 

Dodaje da bi u ovom trenutku bilo značajno da imamo funkcionalni REM, ali ne na papiru i zbog Evropske unije, već zbog nas samih.

 

„Zbog zdravog razuma i kako nas dnevnik uvreda ne bi odveo na najteži mogući put, jer je kratak put od strašnih i neodgovornih reči do fizičkih obračuna i nasilja kojima već dobrano svedočimo. Evo još jedne prilike da oni koji ovo sve rade prestanu“, zaključuje Janković.

 

Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Tamara Filipović Stevanović ne očekuje da će Dragan J. Vučićević pravno odgovarati, imajući u vidu dosadašnju praksu institucija i činjenicu da se ovakve izjave prečesto tolerišu ili relativizuju.

 

„Međutim, to ne znači da za njih ne postoji pravni osnov za reakciju, naprotiv, ovakve izjave mogu da krše više važećih zakona. Krivični zakonik, na primer, u članu 317 propisuje krivično delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, za koje je predviđena i kazna zatvora od šest meseci do pet godina. Zakon o elektronskim medijima zabranjuje programski sadržaj kojim se podstiču diskriminacija, mržnja ili nasilje, a za pravno lice koje ne postupi u skladu sa zabranom govora mržnje predviđene su novčane kazne od 500.000 do 2.000.000 dinara“, objašnjava Filipović Stevanović.

 

Dodaje da Zakon o javnom informisanju i medijima daje mogućnost podnošenja tužbe u slučajevima povrede zabrane govora mržnje, uključujući i pravo pravnog lica čija je delatnost zaštita ljudskih prava da pokrene postupak.

 

„Zato bi se u ovakvim slučajevima očekivala i reakcija institucija kao što su Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ili Zaštitnik građana, jer se ne radi samo o uvredljivom govoru, već o javnom targetiranju čitavih grupa po etničkom, nacionalnom ili verskom osnovu. Ključna odgovornost je na regulatoru, pre svega REM-u, ali i na samim televizijama koje takav sadržaj emituju. Govor mržnje i diskriminatorni narativi ne smeju se tretirati kao ‘mišljenje’, politički komentar ili deo javne polemike“, ukazuje Filipović Stevanović.

 

Problem je, ističe ona, što Srbija već duže vreme nema funkcionalan i legitiman Savet REM-a.

 

„Mandat prethodnog saziva istekao je početkom novembra 2024, a postupak izbora novog Saveta od početka je kasnio u odnosu na zakonske rokove. Za takvo stanje isključivu odgovornost snosi vlast, koja ni iz dva pokušaja nije bila spremna da sprovede izbor Saveta REM-a na zakonit, transparentan i legitiman način“, zaključuje Filipović Stevanović.

 

Podsetimo, poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević je, reagujući na izjavu urednika Informera Dragana Vučićevića, naveo da Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje iznošenje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiču predrasude i netrepeljivost prema pripadncima nacionalnih manjina.

 

„Svako krivično delo ima ime i prezime, a ne nacionalnost, a ako je bilo krađe kablova ili ugrožavanja železničkog saobraćaja tokom vikenda, time treba da se bave policija, tužilaštvo i nadležna javna preduzeća, na osnovu činjenica i dokaza“, naveo je Antonijević na mreži Iks (X).

 

Inicijativa A 11 podnela je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti pritužbu protiv Dragana Vučićevića zbog javno iznetih, proizvoljnih tvrdnji da su pripadnici romske nacionalne manjine počinili krađu na železničkoj infrastrukturi, što je dovelo do obustave saobraćaja.

 

„Vučićević je ovim izjavama 24. maja, nakon obustave železničkog saobraćaja uoči najavljenog građanskog protesta u Beogradu, grubo prekršio Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina“, upozorava pravni tim Inicijative A 11.

 

Na pitanje Danasa da li je neko prijavio Informer zbog govora mržnje u ovom ili ranijim slučajevima Antonijević nije odgovorio do trenutka objavljivanja ovog teksta.

 

Izvor: Danas

Tagovi

Povezani tekstovi