MFRR: Izbori u Srbiji mogli bi da označe prekretnicu za slobodu medija i pluralizam

Ilustracija: Canva

27. oktobar 2026. – Parlamentarni izbori u Srbiji održani 25. oktobra doneli su značajnu političku promenu. Studentska lista, nastala iz dvogodišnjih antikorupcijskih protesta predvođenih studentima, osvojila je većinu, a Aleksandar Vučić priznao je poraz posle 12 godina na vlasti.

 

Partnerske organizacije Mehanizma za brzi odgovor na povrede slobode medija (MFRR) vide ovaj rezultat kao priliku za jačanje slobode medija i pluralizma. Posle višegodišnjeg rasta pritisaka na nezavisno novinarstvo, političkog mešanja i napada na medijske profesionalce, postizborni period pruža mogućnost za rešavanje dugogodišnjih problema.

 

Da li će ova prilika dovesti do trajnih promena zavisiće od posvećenosti buduće vlade i institucija Srbije utvrđivanju odgovornosti za ranija kršenja prava, nezavisnosti institucija i strukturnim reformama koje štite novinare i uređivačku nezavisnost, bez obzira na to ko je na vlasti.

 

Novinari su tokom čitavog izbornog perioda bili izloženi zastrašivanju i ometanju

 

Izbori su održani u okolnostima ozbiljnog pogoršanja slobode medija. U zajedničkom saopštenju sa mrežom SafeJournalists (SJN) od 21. oktobra upozorili smo da eskalacija nasilja nad novinarima, političko neprijateljstvo prema nezavisnim medijima i trajna nekažnjivost ugrožavaju uslove neophodne za demokratske izbore.

 

Na dan izbora, dvoje posmatrača MFRR-a pratilo je položaj novinara koji su izveštavali o izborima, zajedno sa članovima Stalne radne grupe za bezbednost novinara (SRG).

 

Tokom kampanje novinari su se suočavali sa pretnjama, zastrašivanjem i ometanjem u radu. Na dan izbora prijavljeni su novi incidenti, uključujući povređivanje novinara Mihaila Stojkovića i Jelene Stojković na biračkom mestu u Pavlovcu, ograničavanje izveštavanja sa biračkih mesta širom Srbije i zabranu ulaska u Srbiju dvojici hrvatskih novinara i televizijskoj ekipi iz Severne Makedonije. Prijavljena su i dva dodatna fizička napada: napad na troje novinara Blokada Info na Bežanijskoj kosi i napad na novinara i autora podkasta ispred Pionirskog parka, o kojem je izvestilo Vreme.

 

Nezavisni mediji suočavali su se i sa ograničavanjem pristupa političkim događajima i regulatornim pritiscima. Redakcijama N1, Nove, Danasa i Radara uskraćene su akreditacije za praćenje izborne noći u sedištu Srpske napredne stranke (SNS), dok su N1 i Nova optužene za kršenje predizborne tišine u saopštenju pripisanom Regulatornom telu za elektronske medije (REM), čiju su autentičnost naknadno osporili drugi članovi tog tela. Ovi incidenti izazivaju zabrinutost u pogledu ravnopravnog tretmana novinara, pristupa informacijama i nepristrasne primene medijske regulative tokom izbora.

 

Više nezavisnih medija prijavilo je i sumnju na koordinisane onlajn napade u danima pred izbore, uključujući aktivnosti čiji je cilj, po svemu sudeći, bio izazivanje suspenzije njihovih naloga na društvenim mrežama. Danas je zasebno prijavio napade na svoj sajt. Sajt Udruženja novinara Srbije (UNS) takođe je imao smetnje u radu, ali još nije jasno da li su one posledica namernog napada.

 

Ovi incidenti odražavaju širi obrazac koji su dokumentovali platforma Mapping Media Freedom, međunarodne posmatračke misije MFRR-a i novinarska udruženja u Srbiji. Samo tokom 2026. godine, pre izbora, dokumentovano je 157 napada koji su pogodili 261 novinara i medij, nakon 209 incidenata zabeleženih 2025. godine. Međunarodna misija za posmatranje izbora takođe je ukazala na nasilje, pretnje i uznemiravanje novinara, kao i na političke i ekonomske pritiske koji podrivaju uređivačku nezavisnost.

 

Partnerske organizacije MFRR-a osuđuju neprekidnu spiralu nasilja i zastrašivanja novinara, kao i atmosferu nekažnjivosti koja je omogućila da se takva kršenja nastave. Novinari moraju biti u mogućnosti da izveštavaju slobodno i bezbedno, naročito tokom izbora, kada je pristup nezavisnim i pouzdanim informacijama ključan za demokratsko učešće građana.

 

Nakon izbora demonstranti su ušli u prostorije televizije Informer, sukobili se sa zaposlenima i prekinuli emitovanje programa. Demonstranti su se okupili i ispred televizije Pink i javnog servisa RTS. Partnerske organizacije MFRR-a osuđuju svako zastrašivanje novinara i medijskih radnika, bez obzira na njihovu uređivačku politiku, i pozdravljaju pozive studentskog pokreta na smirivanje situacije. Medijske reforme moraju se sprovoditi bez zastrašivanja i političke odmazde, uz puno poštovanje uređivačke nezavisnosti.

 

Pored pretnji pojedinačnim novinarima, šire medijsko okruženje izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu uslova za informisano učešće građana u demokratskim procesima. Politički uticaj na emitere, nejednak pristup medijskom izveštavanju i pritisci na nezavisne medije mogu ugroziti mogućnost građana da dobijaju raznovrsne i pouzdane informacije. Ovu zabrinutost dodatno su potvrdili preliminarni nalazi posmatračke misije OEBS/ODIHR-a, koja je utvrdila značajnu neravnotežu u medijskom izveštavanju, uključujući naklonjeno izveštavanje o vladajućoj stranci i pretežno negativno izveštavanje o Studentskoj listi. Posmatrači su izrazili zabrinutost i zbog pristupa birača nepristrasnim informacijama. Rešavanje ovih strukturnih problema ključno je za obezbeđivanje medijskog pluralizma, uključujući i tokom budućih izbora.

 

Rešavanje strukturnih problema zarobljavanja medija

 

Izazovi sa kojima se suočava novinarstvo u Srbiji daleko prevazilaze fizičke napade i zastrašivanje. Prethodne posmatračke misije MFRR-a dokumentovale su probleme koji se odnose na politički uticaj na vlasništvo nad medijima i njihovu distribuciju, korišćenje javnih resursa i državno oglašavanje, nezavisnost REM-a i političke pritiske na javne medijske servise.

 

Pritisci na uređivačku nezavisnost portala Nova.rs i televizija Nova i N1 nastavljeni su tokom izbornog perioda, u okolnostima nedavnih vlasničkih i upravljačkih promena povezanih sa portugalskom grupom Alpac. Među značajnim primerima su ponuda portalu Nova.rs da na tri meseca angažuje osoblje koje je prethodno radilo u provladinim i prokremljovskim medijima, kao i navodi da je zaposlenima na tom portalu dat rok od 48 sati da prihvate novo uredničko rukovodstvo ili odu. Direktor informativnog programa televizije Nova rekao je posmatračima MFRR-a da je nova uprava i njemu ponudila mogućnost odlaska, što je odbio. Početkom oktobra, uprkos ranijim obećanjima, novi vlasnici su, prema dostupnim informacijama, od REM-a zatražili dozvole za emitovanje u Srbiji za N1 i Novu. Redakcije nisu bile obaveštene o ovom potezu, što je izazvalo dodatnu zabrinutost za njihovu nezavisnost. Konačno, uprkos prethodnom dogovoru da predstavnici Alpaca prisutni tokom izborne noći neće uticati na uređivačke odluke, emitovanje izbornog programa televizije Nova navodno je prekinuto pre vremena nakon njihove intervencije.

 

Ovi problemi ne mogu se rešiti pukom zamenom političkih aktera koji utiču na medije. Srbiji su potrebni zaštitni mehanizmi koji će sprečiti bilo koju vladu da koristi regulatorna ovlašćenja, javna sredstva, državna preduzeća ili vlasničke strukture medija kako bi nagrađivala naklonjeno izveštavanje ili kažnjavala kritičko novinarstvo. Uređivačka nezavisnost mora biti zaštićena ne samo od direktnog političkog mešanja već i od posrednih pritisaka koji se ostvaruju preko vlasništva, finansiranja i distribucije.

 

Nezavisnost javnih medijskih servisa takođe mora biti ojačana. RTS treba da služi javnom interesu i obezbeđuje nepristrasno, pluralističko i nezavisno novinarstvo, umesto da deluje pod političkim uticajem. Isto tako, REM mora biti u mogućnosti da svoje regulatorne nadležnosti obavlja nezavisno, transparentno i delotvorno.

 

Prilika za trajne reforme

 

Podstičemo vlasti u Srbiji i buduću vladu da od samog početka postave slobodu medija i pluralizam među prioritete i pokrenu inkluzivan reformski proces uz učešće novinara, nezavisnih medijskih organizacija, profesionalnih udruženja i civilnog društva.

 

Reforme moraju biti vođene međunarodnim standardima slobode izražavanja i sprovedene kroz transparentne, odgovorne i inkluzivne postupke. One ne smeju postati instrumenti političke odmazde niti omogućiti da postojeće strukture zarobljavanja medija samo pređu u druge ruke.

 

Partnerske organizacije MFRR-a pozivaju vlasti u Srbiji i buduću vladu da:

 

  • Garantuje bezbednost novinara i okonča nekažnjivost, uključujući i tokom postizbornog perioda, kroz delotvorne i nezavisne istrage i utvrđivanje odgovornosti za napade, pretnje i zastrašivanje, uključujući kršenja počinjena prethodnih godina, kao i kroz garantovanje nediskriminatornog pristupa novinara izbornim događajima i informacijama.
  • Ojača nezavisnost REM-a i javnih medijskih servisa, kroz transparentna imenovanja, delotvoran nadzor, zaštitne mehanizme protiv političkog uticaja i garancije nepristrasnog i pluralističkog izveštavanja o politici.
  • Reši strukturno zarobljavanje medija, uključujući netransparentno vlasništvo, politički uticaj na državno oglašavanje, ulogu državnih preduzeća na medijskom tržištu i diskriminatoran pristup distributivnoj infrastrukturi, kroz transparentna pravila, nezavisan nadzor i delotvorne zaštitne mehanizme protiv političkog mešanja.
  • Zaštiti uređivačku nezavisnost, uključujući N1, Novu i druge nezavisne medije, kroz delotvorne mehanizme zaštite od političkog, komercijalnog i vlasničkog mešanja, uključujući mešanje u upravljanje redakcijama i uređivačke odluke.
  • Izradi transparentan i inkluzivan plan medijskih reformi, sa konkretnim obavezama, merljivim etapama i suštinskim učešćem novinarskih udruženja i civilnog društva.

 

Evropska unija mora da pretoči monitoring u konkretne reforme

 

Pozivamo Evropsku uniju i njene države članice da slobodu medija i pluralizam postave među prioritete u odnosima sa Srbijom i tokom čitavog procesa pristupanja EU.

 

Evropska komisija treba da pretoči nalaze svojih godišnjih izveštaja o vladavini prava, procena u procesu proširenja, posmatračke misije OEBS/ODIHR-a i međunarodnog monitoringa slobode medija u konkretna, merljiva reformska merila i da ocenjuje njihovo sprovođenje u narednim izveštajima o proširenju.

 

Ove reforme treba da budu usmerene na bezbednost novinara i odgovornost za napade na njih, nezavisnu medijsku regulaciju i javne medijske servise, transparentnost medijskog vlasništva i državnog oglašavanja, kao i delotvorne mehanizme zaštite od zarobljavanja medija. Relevantni evropski standardi, uključujući one sadržane u Evropskom aktu o slobodi medija, treba da usmeravaju reformske napore Srbije. EU treba da prati ovaj proces kontinuiranim političkim angažovanjem i podrškom nezavisnom novinarstvu.

 

Uspostavljanje trajnih garancija slobode medija i pluralizma

 

Novinari u Srbiji nastavili su da informišu javnost uprkos višegodišnjem zastrašivanju, nasilju i političkim pritiscima. Njihova hrabrost zaslužuje priznanje, ali njihova bezbednost i nezavisnost više ne smeju zavisiti od individualne istrajnosti ili mreža solidarnosti.

 

Postizborni period pruža priliku za uspostavljanje trajnih institucionalnih garancija slobode medija i pluralizma, bez obzira na to ko je na vlasti. Partnerske organizacije MFRR-a nastaviće da prate dešavanja i podržavaju novinare i medijske organizacije u Srbiji u njihovim nastojanjima da ostvare suštinske reforme.

 

Saopštenje su potpisali Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ), Free Press Unlimited (FPU), ARTICLE 19 Europe, Međunarodni institut za štampu (IPI) i Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT).

 

Izvor: MFRR

Tagovi

Povezani tekstovi