Pravda za novinare zahteva odgovornost nalogodavaca zločina

credits: IFJ, canva

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, koji se obeležava danas, 2. novembra, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) priključuje se kampanji Međunarodne federacije novinara (IFJ) koja poziva da se privedu pravdi oni koji su naručili ubistva novinara. NUNS podseća da za ubistva Radislave Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića niko nije odgovarao.

 

U slučaju ubistva novinarke Radislave Dade Vujasninović nastupila je apsolutna zastarelost gonjenja za krivično delo ubistvo, optuženi za ubistvo Slavka Ćuruvije su pravosnažno oslobođeni, dok nema pomaka ni u slučaju ubistva Milana Pantića. 

 

Pored toga u prethodne dve godine beležimo rast napada na novinare. Posebno je zabrinjavajuće što su novinari, na skupovima sa kojih su izveštavali, napadani od strane policije, čiji zadatak je da zaštiti novinare i obezbedni im uslove za nesmetano izveštavanje.

 

„Dok nekažnjivost opstaje, a novinari i dalje bivaju ubijani, usvajanje Međunarodne konvencije o bezbednosti novinara, za koju se zalaže IFJ, više se ne sme odlagati. Države moraju odmah da preduzmu mere kako bi okončale nekažnjivost i obezbedile da nalogodavci odgovaraju“, izjavila je predsednica IFJ-a Zulijana Lainez.

 

IFJ upozorava da novinarstvo ostaje opasna profesija i da nekažnjivost omogućava nastavak nasilja nad medijskim radnicima. Prema podacima ove organizacije, tokom 2026. godine zbog svog rada ubijeno je 15 novinara i medijskih radnika: pet u Palestini, pet u Libanu, dvoje u Kolumbiji, dvoje u Jemenu i jedan u Somaliji.

 

Iako je taj broj znatno manji od 99 ubijenih zabeleženih u istom periodu prethodne godine, IFJ ističe da je svako ubistvo novinara neprihvatljivo i da mora biti istraženo.

 

Prema podacima Uneskove Opservatorije za ubijene novinare, od 2006. do 2025. godine širom sveta ubijeno je više od 1.600 novinara. Gotovo šest od sedam slučajeva ostalo je bez sudskog epiloga.

 

IFJ je ove godine posebnu pažnju posvetio slučajevima u kojima je pravda zadovoljena, naročito onima u kojima su osuđeni i nalogodavci. Organizacija naglašava da su takvi ishodi često rezultat dugogodišnjeg zalaganja porodica ubijenih, novinarske zajednice, organizacija za slobodu medija i civilnog društva.

 

Kao jedan od primera navodi se slučaj kolumbijskog novinara Orlanda Sijere Ernandesa, koji je ubijen 2002. godine nakon izveštavanja o korupciji i lokalnim strukturama političke moći. Pored neposrednog izvršioca i drugih učesnika, za naručivanje ubistva osuđen je i bivši poslanik Fernej Tapasko Gonsales. Važnu ulogu u rasvetljavanju zločina imalo je zajedničko istraživanje više kolumbijskih medija, okupljenih u okviru Projekta Manizales.

 

IFJ ukazuje i na slučaj filipinskog novinara Gerija Ortege, ubijenog 2011. godine nakon što je razotkrio korupciju u lokalnoj vlasti. Bivši guverner Palavana Džoel T. Rejes, osumnjičen da je naručio ubistvo, izbegavao je pravdu više od 13 godina, a predao se u septembru 2024. godine, nakon višegodišnjeg zalaganja organizacija za slobodu medija. Prema saopštenju IFJ-a, Rejes je u avgustu 2025. osuđen na 110 godina zatvora zbog korupcije povezane sa nepravilnostima koje je Ortega istraživao.

 

U saopštenju se podseća i na slučaj švedske frilens novinarke Kim Val, ubijene 2017. godine u Danskoj dok je pripremala tekst o podmornici Petera Madsena. Madsen je 2018. osuđen na doživotni zatvor.

 

NUNS se priključuje pozivu IFJ-a svim državama članicama Ujedinjenih nacija da podrže predlog Međunarodne konvencije o bezbednosti i nezavisnosti novinara. Ovaj obavezujući pravni instrument zahtevao bi od država da štite novinare, istražuju zločine nad njima i procesuiraju počinioce.

 

Predsednica IFJ-a Zulijana Lainez izjavila je: „Novinari su svakodnevno izloženi progonu, zastrašivanju, napadima i ubistvima zato što pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti. Lanac nekažnjivosti prečesto seže do najviših nivoa vlasti, omogućavajući nalogodavcima ovih zločina da izbegnu pravdu. Ovaj krug nasilja i nekažnjivosti mora se prekinuti. Pozivamo sve države članice UN da podrže Međunarodnu konvenciju o bezbednosti i nezavisnosti novinara, za koju se zalaže IFJ, obavezujući pravni instrument koji bi od država zahtevao da štite novinare, istražuju zločine i procesuiraju počinioce. Nema slobode medija bez odgovornosti. Nema pravde za novinare dok su nalogodavci zločina na slobodi.“

 

Ko je naredio ubistvo? Ko je isplanirao zločin? Ko snosi krajnju odgovornost? To su pitanja koja ne smeju ostati bez odgovora. IFJ i njegove članice širom sveta pozivaju vlade da istraže zločine nad novinarima i procesuiraju odgovorne. Pravda za ubijene novinare ostaje uskraćena dok su nalogodavci zločina i dalje na slobodi.

Tagovi

Povezani tekstovi