Poput
svetskih medijskih kuća, velike probleme zbog ekonomske krize imali su i mediji
u Srbiji. Uz ocenu da je situacija kod nas daleko od idealne, šef delegacije
Evropske komisije u Srbiji Vensan Dežer zaključio je da su domaći mediji ipak
preživeli.
–
Širom sveta, 1,7 milijardi ljudi čita novine, što je četvrtina odraslog
stanovništva. Taj podatak pokazuje da su štampani mediji daleko od kraja –
rekao je Dežer.
On
je neveo da je kriza smanjila prihode štampanih medija za 17 odsto, ali da je
pad tiraža znatno manji.
–
To nije tako strašno ako znamo kako su prošle ostale industrije – rekao je
Dežer i dodao da mediji imaju i veliku društvenu ulogu i odgovornost i da zato
moraju uskladiti svoje poslovne interese i interese društva. Optimistička
predviđanja imala je i izvršna direktorka Evropske asocijacije novinskih
izdavača (ENPA) Fransin Keningem koja kaže da podatak da jedna od tri osobe u
ukupnoj populaciji čita svaki dan novine, ohrabruje.
–
Prema podacima ENPA, koja okuplja oko 5.200 izdavača novina, sa 150 miliona
primeraka novina dnevno, četiri od pet visokoobrazovanih Evropljana čita novine
– rekla je ona i poručila da štampani mediji nisu industrija prošlosti već
budućnosti.
Otvarajući
Drugi pres medija samit, Veselin Simonović, predsednik Asocijacije medija
Srbije (AMS) i glavni i odgovorni urednik intergisane redakcije „Ringier Axel
Springer“, rekao je da se u odnosu na prošlu godinu ništa nije promenilo u
štampanim medijima, osim što je napravljeno još veće bezakonje.
–
Tržište je potpuno haotično i urušeno, ali su svi štampani mediji preživeli –
ocenio je Simonović i osvrnuo se na sve učestalije napade nevladinog sektora na
medije.
–
Nevladin sektor ne prepoznaje u medijima partnere jer čim im prestanu donacije,
onda su krivi mediji. Isti taj nevladin sektor postao je važan samo
zahvaljujući nama. Mi smo ih promovisali i bili im saveznici u borbi protiv
korupcije i bezakonja.
Korumpiranih
novinara i urednika ima, ali malo, dok najviše korupcije ima u nevladinom
sektoru – zaključio je Simonović poručivši im da se konačno manu medija.
Da
nema mesta pesimizmu veruje i urednik lista „Vreme“ Dragoljub Žarković, koji
ocenjuje da će budućnost štampanih medija zavisiti od odgovora na pitanje zašto
se nešto dešava i u čijem interesu.
–
Novine treba da objašnjavaju događaje, a ne da o njima izveštavaju – rekao je
Žarković i dodao da budućnost štampanih medija tek počinje. Na samitu u
organizaciji AMS učestvovali su i direktor JP PTT Srbije Goran Ćirić, urednik
Foneta Zoran Sekulić, kao i predstavnici medijskih kuća iz Hrvatske, Slovenije
i Albanije.
Autor: Bojana Anđelić




