NUNS i UNS traže da se otkriju nalogodavci i ubice Slavka Ćuruvije

[box align=’box-left’ id=’162′]

Nakon polaganja venaca, predsednici dva novinarska udruženja, Vukašin Obradović i Ljiljana Smajlović, ponovo su zatražili da se otkriju ubice i nalogodavci ubistva Slavka Ćuruvije, ubijenog na današnji dan, 11. aprila 1999. na Uskrs, u pasažu zgrade u kojoj je stanovao, u Svetogorskoj ulici u Beogradu.

Vukaašin Obradović iz NUNS-a je rekao da je rasvetljavanje ubistva Slavka Ćuruvije „zavet nove Srbije koja ne sme nikada zaboraviti vreme kada je država ubijala svoje građane, a tajne službe kontrolisale njihove živote“.

„Nema demokratske Srbije i slobode govora bez rasvetljavanja ubistva Slavka Ćuruvije“, upozorio je Obradović u obraćanju novinarima nakon polaganja venaca kome su prisustvovali Ćuruvijine kolege i prijatelji.

Ljiljana Smajlović iz UNS-a je rekla da je Slavko Ćuruvija ubijen jer je „koristio pravo na slobodu govora zajamčeno Evropskom konvencijom“. Ukazujuchi na loše stanje u srpskim medijima, Smajlović je rekla da u Srbiji danas sloboda štampe „postoji samo za vlasnike medije i njihove političke gazde“.

Branka Prpa, nevenčana supruga Slavka Ćuruvije, koja je bila sa njim u momentu ubistva, rekla je da obeshrabruje činjenica da državne institucije ni posle 13 godina nisu rasvetlile to „političko ubistvo“.

„Očito da ako 13 godina državne institucije, koje su suštinski odgovorne za smrt ljudi, nisu sposobne da razreše politička ubistva što na neki način znači da su još isti ljudi tamo, to jest oni koji su bili i onda“, rekla je ona.

Novinar i vlasnik „Dnevnog telegrafa“ i „Evropljanina“ Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999, na Uskrs, u pasažu zgrade u
kojoj je stanovao, u Svetogorskoj ulici, u centru Beograda. Ubice su u njega, s leđa, ispalile 17 metaka.

Ubijen je tokom bombardovanja, pet dana nakon što je u tadašnjem dnevnom listu „Politika ekspres“ optužen za „priželjkivanje bombi“ i „izdaju“.

 

Tagovi

Povezani tekstovi