Mediji se ne ukidaju već transformišu

[box align=’box-center’ id=’2191′]

„Potpuno delim strah onih koji su do sada imali prilike da se finansiraju iz budžeta i koji bi sada trebalo da pređu na nešto drugo, a ne da se nastavi kako je do sada bilo, jer ovo kao da je neko stečeno pravo, a stečenih prava u ovoj oblasti nema“, kazao je Gajević na skupu beogradskom u Medija centru.

Na panel diskusiji „Država i medijsko tržište“ Gajević je najavio da bi ovaj zakonski predlog trebalo da uđe u proceduru u drugoj polovini aprila. On je poručio da se treba detaljno pozabaviti time kako će se privatizacije odvijati i ko će biti vlasnici medija, jer, kako je naveo, tajkune ne interesuje preterano informisanje i novinarstvo, njih mnogo više interesuje politički pritisak. „Ovaj zakon predviđa nekoliko modaliteta kako se ta privatizacija može uspešno i uspešnije nego do sada urediti. Ne može ništa preko noći. Ja lično verujem u ovaj zakon i verujem u njegovu primenu“, kazao je Gajević.

On je naveo da nacrt zakona ima 156 članova, a da su tokom javnih rasprava kritike iznete na račun 20 zakonskih članova, što je kako je istakao, mali procenat.

Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović poručio je da je definisanje uloge države u medijima, centralno pitanje, ne samo medijskog sistema, već i celokupne slobode informisanja u Srbiji. „To je pitanje na kojem će ova vlada pokazati svoj odnos ne samo prema medijima, već prema slobodi izražavanja“, smatra Obradović.

On je ocenio da država učešćem u medijima stvara neravnopravne uslove za ostale učesnike u toj utakmici što ima posledicu, politički pritisak i uticaj na medije. Predsednik NUNS-a podsetio je i na analizu bivše predsednice Saveta za borbu protiv korupcije Verice Barać, iz 2011. godine, koja je pokazala da pored vlasništva ili suvlasništva, država sa oko 40 odsto učestvuje i u marketinškim prihodima medija.

Udruženje novinara Srbije ocenilo je da zakonski predlog ide u dobrom pravcu, ali je zatražilo da se u njega uvedu i podaci o finansiranju iz inostranstva.

„Tražimo da u zakon uđe da, osim državne pomoći koju mediji dobijaju, bude jasno navedeno i kakvu pomoć u kom iznosu mediji dobijaju iz stranih izvora“, kazao je član Uprave UNS-a Vladimir Radomirović.

Tagovi

Povezani tekstovi