RTS-u više novca nego što se Tijanić nadao

[box align=’box-center’ id=’3640′]

Prema navodima medija, to bi iznosilo oko 126 miliona evra, od čega bi 100 miliona, to jest 80 odsto, išlo RTS-u, dok bi RTV bio finansiran sa preostalih 20 procenata. U nacrtu se pominje i alternativno rešenje, da raspodela sredstava bude 75 odsto za RTS i 25 za RTV.

U nacrtu zakona stoji da se Javni medijski servis finansira iz budžeta Republike Srbije, komercijalnih prihoda i ostalih prihoda određenih Statutom javnog medijskog servisa, kao što su fondovi međunarodnih organizacija i drugo.

Navodi se da Republika Srbija obezbeđuje stabilno i dovoljno finansiranje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa, kojim se garantuje nezavisnost njegovog rada, a da način i uslovi obezbeđenja sredstava ne smeju uticati na uređivačku nezavisnost i institucionalnu autonomiju javnog medijskog servisa.

Na taj način u potpunosti su ispunjena ranija očekivanja generalnog direktora RTS-a Aleksandra Tijanića, koji je, upozoravajući da je javni medijski servis pred gašenjem, ukazivao na to da je za njegovo funkcionisanje neophodno 80 miliona evra godišnje iz budžeta, dok bi se preostalih 15 do 20 miliona moglo ostvariti iz komercijalnih prihoda.

Prema sadašnjoj računici, 1,5 odsto prihoda budžeta trenutno iznosi oko 104 miliona evra, pa bi Tijanić mogao da računa na najmanje 83 miliona iz državne kase. Ako se računica pokaže kao tačna i ako zakon bude usvojen, uz 15 miliona od marketinga, RTS bi imao godišnje finansiranje između 98 i 115 miliona evra.

Tijanić je agenciji Beta izjavio da RTS-u treba nešto više od 100 miliona evra godišnje da bi mogao da obavlja ulogu javnog servisa. „Za ’pun pogon’ RTS-a treba malo više od 100 miliona evra. Naš račun pokazuje da bismo, ukoliko zarađujemo 15 miliona od marketinga, sa 85,90 miliona evra od pretplate ili iz budžeta mogli da ispunimo funkciju”, rekao je Tijanić.

On je istakao da bi sa ovim novcem RTS mogao da sačuva Simfonijski orkestar, Hor „Kolibri”, Džez i Narodni ansambl, snimanje domaćih serija i tridesetak dopisništava, ali tek predstoji javna rasprava o nacrtu zakona o javnim medijskim servisima.

Tagovi

Povezani tekstovi