Od tih 27 napada tri su bila fizička napada na novinare, deset prijetnji, jedno prinudno oduzimanje kamere, četiri incidenta u kojima je novinarima prijećeno, sprječavani su da rade, dok je na imovinu medija i novinara bilo devet napada. Od ovih 27 procesuiranih slučajeva riješeno je deset ili jedna trećina dok 17 slučajeva nijesu riješeni.
Prema evidenciji HRA od maja 2004. kada je ubijen urednik lista Dan Duško Jovanović prijavljeno je i procesuirano 55 slučajeva od kojih je riješeno 18, djelimično su riješena tri slučaja, dok 34 nije riješeno.
U slučajevima u kojima su izvršioci procesuirani uočena je pojava tzv. dobrovoljaca, osoba koje su preuzele odgovornost za napade na novinare iako postoje ozbiljne sumnje da se ne radi o pravim izvršiocima, a kod optuženja državni tužioci su težili lakšim kvalifikacijama, a sudovi ublažavanju kazni dok nikada nije utvrđena odgovornost državnih službenika koji su opstruirali istrage najtežih slučajeva, obezbijedili nekažnjivost i ozbiljno doveli u pitanje vladavinu prava, stoji dalje u izvještaju HRA.
Po njihovoj ocjeni tužilaštvo nije bilo spremno da temeljno istraži navode medija i novinara koji su napadnuti pa se stiče utisak da su ostali uzaludni njihovi napori da u javnom interesu izvijeste o sumnjama na korupciju i organizovani kriminal.
