Tri hiljade prekobrojnih

Ni­ko u Sr­bi­ji ne mo­že sa si­gur­no­šću da ka­že ko­li­ko je me­di­ja u Sr­bi­ji, a još ma­nje ko­li­ko je za­po­sle­nih u nji­ma. Me­đu tim ne­po­zna­ni­ca­ma, jed­no je iz­ve­sno, mno­gi no­vi­na­ri i me­dij­ski rad­ni­ci osta­će bez po­sla u pred­sto­je­ćoj pri­va­ti­za­ci­ji lo­kal­ne štam­pe i RTV sta­ni­ca, kao i na­ja­vlje­nom ga­še­nju elek­tron­skih me­di­ja, ko­ji na re­gi­o­nal­nim i lo­kal­nim kon­kur­si­ma osta­nu bez do­zvo­le.
U ne­do­stat­ku dr­žav­ne sta­ti­sti­ke, ba­ra­ta­nje okvir­nim broj­ka­ma uka­zu­je da će broj za­po­sle­nih u na­red­nih go­di­nu dve bi­ti „skre­san“ za ne­ko­li­ko hi­lja­da. Pre­ma pro­ce­na­ma ko­je ima­ju u Udru­že­nju no­vi­na­ra Sr­bi­je, u me­di­ji­ma ra­di oko 20.000 lju­di, od če­ga oko 12.000 u stal­nom rad­nom od­no­su. Pred­sed­nik UNS-a Ni­no Bra­jo­vić uka­zu­je da na pri­va­ti­za­ci­ju če­ka 114 elek­tron­skih i 30-ak štam­pa­nih me­di­ja, i da se kao vi­šak za­po­sle­nih ja­vlja oko 30 od­sto.
– Pri­va­ti­za­ci­ju oče­ku­je 50-60 lo­kal­nih te­le­vi­zi­ja, ko­je u pro­se­ku ima­ju po 50 rad­ni­ka, a tre­ba ra­ču­na­ti i na „vi­šak“ iz ra­dio sta­ni­ca i no­vi­na. Za­to, pro­ce­nju­je­mo da će oko hi­lja­du rad­ni­ka, sa­mo pri­va­ti­za­ci­jom lo­kal­nih me­di­ja, osta­ti bez po­sla. Ka­da se u ob­zir uzme i na­ja­va da će oko 1.500 lju­di bi­ti teh­no­lo­ški vi­šak u TV No­vi Sad i TV Be­o­grad, on­da se broj­ka pe­nje na oko 3.000 – ra­ču­na Bra­jo­vić.
A, gde su elek­tron­ski me­di­ji ko­jih, pre­ma ne­kim pro­ce­na­ma, sa­da ima oko 800, a či­ji će broj, po­sle po­de­le fre­kven­ci­ja, bi­ti vi­še ne­go pre­po­lo­vljen? Sa­mo na­kon po­de­le be­o­grad­skih do­zvo­la, na­ja­vlju­je se ga­še­nje vi­še od 70 ra­dio sta­ni­ca i ne­ko­li­ko te­le­vi­zi­ja.
– Naj­ve­ći broj elek­tron­skih me­di­ja je pri­vat­no vla­sni­štvo i po pra­vi­lu, u nji­ma ra­di ma­lo lju­di, uglav­nom ho­no­rar­no. Ipak, i tu će bez po­sla osta­ti ne­ko­li­ko sto­ti­na lju­di – ka­že pred­sed­nik UNS.

U Ne­za­vi­snom udru­že­nju no­vi­na­ra Sr­bi­je sma­tra­ju da je po­treb­no na­pra­vi­ti po­pis me­di­ja i za­po­sle­nih u nji­ma, ali i upo­zo­ra­va­ju da, zbog ne­pri­ja­vlje­nih rad­ni­ka, to naj­če­šće ne od­go­va­ra ru­ko­vod­stvi­ma u gla­si­li­ma. Da je ot­pu­šta­nje već po­če­lo, uka­zu­je sa­rad­nik NUNS-a Mir­ja­na Ka­li­nić, pre­ma či­jim re­či­ma u op­štin­skim štam­pa­nim me­di­ji­ma već „plju­šte“ ot­ka­zi.
– Lju­di nas zo­vu i ža­le se, pa ih upu­ću­je­mo na na­še advo­ka­te, ka­ko bi ih po­sa­ve­to­va­li šta da či­ne – ka­že ona. Jed­no­stav­no, ne­ma pra­vi­la igre. Kad no­vi vla­snik ku­pi ne­ki od me­di­ja do­vo­di svo­je lju­de, a oni­ma ko­je za­tek­ne sle­de uglav­nom ot­ka­zi. Lju­di ko­ji ra­de u me­di­ji­ma su obes­pra­vlje­ni.
To mi­šlje­nje de­li i Bra­jo­vić, i stra­hu­je da bi, ka­da se za­vr­ši ta­las pri­va­ti­za­ci­je i ra­di­o­di­fu­zne re­gu­la­ti­ve, u „tan­kom“ me­dij­skom tr­ži­štu, me­dij­ski rad­ni­ci „mo­gli bi­ti naj­ve­ći tran­zi­ci­o­ni gu­bit­ni­ci“. Za­to iz UNS-a tra­že da se, kao i za zdrav­stvo i pro­sve­tu, obez­be­di so­ci­jal­ni pro­gram za vi­šak za­po­sle­nih u me­di­ji­ma či­ji je osni­vač lo­kal­na sa­mo­u­pra­va. Po­dr­šku za tu ini­ci­ja­ti­vu, UNS će ka­že Bra­jo­vić, za­tra­ži­ti od Skup­šti­ne Sr­bi­je.

 

Sanja Remic

Tagovi

Povezani tekstovi