Katanac za neprivatizovane lokalne medije

Taj datum je i pre više puta pomeran i krajnji rok je sada poslednji dan ove godine. – Pošto smo još aprilu bili svesni toga da mnogi štampani mediji nisu ni započeli proces privatizacije, Ministarstvo kulture im je izašlo u susret, tako da oni koji su otpočeli proces svojinske transformacije mogu i da ga okončaju do kraja 2006. godine rekla je za naš list savetnica u sektoru Ministarstva kulture za medije Marija Ćosić. Prema podacima kojima Ministarstvo kulture raspolaže od 3. novembra, 32 medija je započelo proces privatizacije, od kojih je za 25 doneta odluka o privatizaciji putem aukcije, a inicijativa za privatizaciju nije pokrenuta za 14 medija. Po sili zakona, zaključno s krajem 2006. godine prestaće da postoje štampani mediji čiji su osnivači bile opštine, Republika ili Pokrajina, i rokovi se više neće produžavati. Iz opštinskih budžeta ili kasa lokalnih samouprava više neće moći da se finansiraju ovi štampani mediji i po sili zakona će prestati da postoje. Svi oni koji nisu ni započeli proces privatizacije su, praktično. prestali da postoje još 23. aprila, iako se često dešavalo da su opštine nastavljale finansiranje takvih medija, ali od Nove godine to više neće moći izričita je bila Marija Ćosić, navodeći da je, stupanjem na snagu Zakona o privatizaciji, tim medijima bilo moguće da sami započnu proces transformacije na sopstvenu, ili inicijativu Ministarstva za privredu ili čak potencijalnog kupca, jer su svi ti mediji još od 2002. godine, izglasavanjem privatizacionog zakona, znali da će morati da promene vlasničku strukturu i da se privatizuju. – Rok od četiri godine je bio dovoljno dug i imali smo dovoljno razumevanja i do sada izmenama zakona i produžavanjem rokova dali smo im šansu da to učine, ali Ministarstvo mora jednom da kaže kada je taj krajnji datum preko kojeg se više ne može preći, a to je kraj ove godine. Inače. samo Ministarstvo kulture nema nikakva ovlašćenja da pokrene proces privatizacije određenog medija, te nije moglo ni da utiče na njenu dinamiku, sprovođenje i postupak rekla je Marija Ćosić, i dodala da će ovo ministarstvo krajem decembra poslati obaveštenja medijima o prestanku njihovog postojanja. – Prema podacima Agencije za privatizaciju, do danas je prodato 11 preduzeća koja se bave štampanjem i izdavanjem novina – rekao je za naš list direktor Centra Agencije za privatizaciju za komunikacije Rade Šević, i naveo da je na spisku i preduzeće koje se bavi radio i TV aktivnostima. pred objavom javnog poziva za privatizaciju je pet preduzeća, za 36 je izrađen program privatizacije i za 13 se izrada programa privatizacije očekuje uskoro. – Rokovi privatizacije ovih štampanih medija su u nadležnosti Ministarstva kulture, a mi samo sprovodimo proces privatizacije u skladu sa zakonima i tempom koji je određen. Do ovog trenutka su privatizovane „Sremske novine“ iz Sremske Mitrovice. „Subotičke novine“, „Udarnik“ iz Sente, možemo očekivati da će u bliskoj budućnosti biti objavljen javni poziv za „Somborske novine“, u postupku privatizacije su „Vršačka kula“, „Nedeljne novine“ iz Bačke Palanke, JP „Kikinda“, Informativni centar Kovin, „Pančevac“ – naveo je Rade Šević. Treba napomenuti i da novine na jezicima nacionalnih manjina, čija su osnivačka prava 2003. godine preneta na nacionalne savete, nisu predmet privatizacije, jer su nacionalni saveti u Ustavu definisani kao udruženja građana koja se finansiraju dobrovoljno, te ne spadaju u kategoriju onih koji se finansiraju iz državne kase. Sva je prilika da će se neki lokalni listovi s novom godinom po sili zakona ugasiti. ali ostaje još niz otvorenih pitanja: šta će se desiti ako se, i pored pokrenute inicijative za promenu vlasništva. na aukciji ne pojave zainteresovani kupci, hoće li i oni biti ugašeni, šta će se desiti sa zaposlenima, imovinom? Baš zbog toga su predstavnici pojedinih medija tražžli od vlasti da im obezbede socijalni program, kao što ga imaju zaposleni u prosveti ili zdravstvu, ali je i činjenica da zaposleni u medijima, kao deo biračkog tela, nisu atraktivni za vlast, kao što su znatno brojniji radnici u prosveti ili zdravstvu. 

Tagovi

Povezani tekstovi