EN
Točno 924 sudske tužbe s odštetnim zahtjevima višim od deset milijuna eura – toliko je trenutno u Hrvatskoj SLAPP tužbi protiv novinara.
Taj podatak iznio je predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko na godišnjoj skupštini Europske federacije novinara (EFJ), koja je u petak i subotu održana u Zagrebu.
Premda skovan još osamdesetih u SAD-u, pojam “SLAPP tužbi” relativno je nov u katalogu represije prema medijima na području bivše Jugoslavije. Riječ je o spretnom akronimu koji tvori riječ “slap”, što na engleskom znači šamar.
“SLAPP” je, pak, akronim od “strategic lawsuit against public participation”, što bi se moglo prevesti kao “strateška tužba protiv javnog djelovanja”, odnosno, vrlo jednostavno – tužba da se ušutka medij.
Riječ je, dakle, o sudskim procesima kakve poznaje vjerojatno svaki medij od Slovenije do Makedonije, a naravno i šire: nisu to tužbe u kojima tužitelji dokazuju da je protiv njih, namjerno ili ne, iznesena činjenična neistina, odnosno kleveta, nego upravo suprotno: tužbe su to, vrlo često, baš zbog objavljene istine, autorskoga stava, ili čak samo korektno prenesene izjave, ali koje se tužiteljima, eto, ne sviđaju; ponajčešće se takve tužbe pojavljuju u formi zahtjeva za golemom novčanom odštetom zbog fenomena koji u hrvatskim medijskim kuloarima odavna već služi kao doskočica: “duševne boli”.
I uistinu, takve se tužbe podnose samo da se medijima oteža rad, da im se oduzima vrijeme, uzdrma samopouzdanje, ulije strah ako može, i da ih se optereti autocenzurom, kako bi ubuduće “pazili što pišu”.
U Hrvatskoj, siromašnoj zemlji s manje od četiri milijuna stanovnika, danas je, dakle, 924 takve tužbe, s odštetnim zahtjevima višim od deset milijuna eura.
“U Hrvatskoj se nad novinarima i medijima već godinama provodi teror SLAPP tužbama, kojima je glavni cilj ušutkati ih i uvesti autocenzuru. Tuže nas vladajući političari, poslovni ljudi iznikli na sumnjivom kapitalu, ali i opozicijski političari, u namjeri da nas unište”, poentirao je predsjednik HND-a na godišnjoj skupštini EFJ-a u Zagrebu, skupu zbog čije organizacije treba čestitati HND-u i Sindikatu novinara Hrvatske, i koji je snažno upozorio na gorući problem SLAPP tužbi u Hrvatskoj.
HND, podsjetio je Zovko na skupštini, na problem upozorava već dugo. “Tražimo izmjene zakona, kako bi se smanjio pritisak. Novinarstvo je javno dobro. Kao što imaju pravo na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, ljudi imaju pravo na točnu i pravodobnu informaciju”, naglasio je.
Ministar finansija na ramenima poduzetnika
U Zagreb su došli i čelni ljudi EFJ-a. Glavni tajnik Ricardo Gutiérrez situaciju sa SLAPP tužbama u Hrvatskoj ocijenio je “vrlo teškom”.
“S toliko tuženih novinara, uistinu trebamo snažnu mobilizaciju protiv SLAPP-ova. Naša poruka Europskoj komisiji treba biti jasna: trebamo europsku direktivu koja bi omogućila sankcioniranje moćnika koji zloupotrebljavaju zakon kako bi zaustavili novinare. Takvo je postupanje golema prijetnja pravu građana da budu obaviješteni”, kazao je Gutiérrez, a njegovu su se mišljenju pridružili i ostali čelnici EFJ-a.
Skupština je održana samo nekoliko dana nakon što je medijski krajolik u Hrvatskoj potresao novi skandal.
Hrvatski poduzetnik Josip Stojanović Jolly – poznat po fotografiji iz srpnja 2018, s nogometne utakmice Hrvatska-Engleska u Moskvi, na kojoj na ramenima nosi razdraganog navijača, hrvatskog ministra financija Zdravka Marića, tužio je četiri medija, zahtijevajući odštetu višu od 800 tisuća eura.
Riječ je o uglednome nacionalnom portalu Telegram.hr, koji je osnovao utemeljitelj i bivši vlasnik Jutarnjeg lista i cijelog niza najutjecajnijih hrvatskih novina Ninoslav Pavić, te tri lokalna portala: Šibenik In, Šibenik News i Šibenski portal.
Ta su tri portala prenijela Telegramov tekst koji je izvijestio o jednoj nepravomoćnoj sudskoj tužbi.
Stojanović, kojemu epizoda s ministrom financija nije jedina afera s hrvatskim ministrima, tužio je Telegram zahtijevajući oko 300 tisuća eura zbog, kako su izvijestili mediji, povrede ugleda i časti te nanesene poslovne štete.
Tekst iz Telegrama prenijela su spomenuta tri šibenska portala jer, kako je objasnila urednica Šibenskog portala Ksenija Bilan, Stojanović je poznata osoba iz Šibenika, a Telegram ugledan i čitan portal.
Zbog te logične novinarske reakcije, tri su šibenska medija dobila Stojanovićeve odštetne zahtjeve u ukupnome iznosu od oko 500 tisuća eura.
“Očito je cilj svega ovoga da se uništi i zatvori portale i da nam se onemogući da pišemo”, kazala je Bilan. “Mi nemamo novaca da se nosimo s ljudima koji novca imaju, i u slučaju da moramo platiti, osuđeni smo na gašenje”, dodala je.
Glavna urednica portala Telegram Jelena Valentić izjavila je kako portal ima niz “iscrpljujućih i potpuno besmislenih” sudskih procesa. “Sve je to veliko zastrašivanje s ciljem da se novinarima onemogući da rade svoj posao”, ustvrdila je Valentić.
Sudije protiv medija
Predsjednik HND-a Stojanovićevu je tužbu nazvao velikim i ponovljenim napadom na medije u Hrvatskoj.
“To nam se čini kao uvod u nove serije tužbi protiv novinara. Radi se o suludom i skandaloznom zahtjevu i novom nezabilježenom udaru na medije. Naprosto kao da postoji natjecanje u tome tko će više tužiti i zastrašiti medije i onemogućiti im da rade svoj posao”, kazao je Zovko.
Pozvao je Stojanovića da odustane od tih, kako je rekao, “besmislenih tužbi”, a ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek da se oglasi.
Hrvatska, rekao je, prepoznata je kao zemlja s ogromnim problemima s ovakvom vrstom tužbi, koje podižu bogati i moćni, sprečavajući da se problematizira način na koji stječu bogatstvo.
Ne tuže novinare, međutim, samo “bogati i moćni”. Suce se, naime, obično ne svrstava u tu kategoriju, koja obično podrazumijeva tajkune, novopečene tranzicijske bogataše i sumnjive poduzetnike s debelim novčanicima.
Pa ipak: hrvatsku medijsku scenu posljednjih je godina potreslo nekoliko šokantnih procesa koje su protiv medija pokrenuli suci.
U prosincu prošle godine, nepravomoćno je okončana još jedna etapa u gotovo petogodišnjem sudskom procesu koji je protiv glavne urednice šibenskog portala Tris.com, dugogodišnje ugledne novinarke Davorke Blažević, pokrenula sutkinja hrvatskog Vrhovnog suda Senka Klarić-Baranović.
Suđenje traje godinama, iscrpljujući Tris i Davorku Blažević i profesionalno, i emotivno, i egzistencijalno: najprije je dosuđeno da sutkinji ima isplatiti golemu svotu novca, ali je ta presuda u žalbenome postupku ukinuta, da bi u drugom suđenju Davorka Blažević bila oslobođena.
No, postupak još nije pravomoćno okončan – a čitatelj će sam procijeniti kako takva tužba može utjecati na profesionalni integritet neprofitnoga, financijski skromnoga ali nezavisnoga i hrabrog portala, kakav je nezavisni šibenski Tris.
‘Pravosudna farsa’
U svibnju ove godine, predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban najavio je tužbu protiv portala Telegram s odštetnim zahtjevom od sto tisuća eura.
Vrbanu se nisu dopali Telegramovi tekstovi o tome kako je stekao osobnu imovinu. Najavu te tužbe predsjednik HND-a Hrvoje Zovko nazvao je “vrhuncem pravosudne agresije” protiv medija.
Glavna urednica Telegrama Jelena Valentić objasnila je da su pet tekstova što ih je portal objavio o Vrbanu “rezultat višemjesečnog istraživanja”.
“Sve je potkrijepljeno dokumentima i ugovorima, a suca Vrbana smo pokušali kontaktirati desetak puta, ali nikad nije htio dati svoju stranu priče. No, nakon što smo mi to objavili, došao je njegov zahtjev” za odštetom, objasnila je Valentić.
Vanja Jurić, hrvatska odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo i članica stručne skupine koju je Europska komisija nedavno formirala za SLAPP tužbe, najavu tužbe suca Vrbana protumačila je kao “isključivo pokušaj pritiska na redakciju Telegrama”.
“Pored svih drugih okolnosti, iznos koji potražuje nezabilježen je u praksi hrvatskih sudova, kada govorimo o naknadi radi povrede prava osobnosti. S obzirom na visinu odštete i način na koji je to učinio, možemo zaključiti da njegova najava tužbe sadrži elemente agresije, budući da za njegov zahtjev ne postoji ni činjenično ni pravno opravdanje”, kazala je za Vanja Jurić hrvatskoj agenciji Hini.
Više je utjecajnih hrvatskih medija potvrdilo kako su tužbe sudaca ozbiljan problem.
Glavna urednica portala Index Andreja Hudika, primjerice, kazala je na konferenciji za novinare posvećenoj tom problemu kako je Index “žrtva trenda koji traje već nekoliko godina”.
Podsjetila je da je Index još 2018. objavio serijal “Pravosudna farsa” u kojemu je konstatirao kako “uobičajena naknada za duševne boli sudaca iznosi oko deset tisuća eura, ali takve vrste naknada često su i mnogo veće”.
“Još tada smo našli i analizirali preko dvadeset slučajeva u kojima su novinari i mediji gubili sudske parnice protiv sudaca, a zbog novinskih članaka u kojima su novinari propitivali biografije, odluke i rad sutkinja i sudaca. Mislim da je jasno da suci podižu tužbe jer znaju da će sve ići u njihovu korist. Naše istraživanje pokazalo je da hrvatski suci najviše pate od duševnih boli, a razina njihove boli nije usporediva ni s jednom boli drugog hrvatskog građanina”, kazala je Hudika.
Slične su spoznaje o sucima, ali i drugim moćnim podnositeljima SLAPP tužbi, iznijeli urednici Večernjeg lista, 24 sata, ali i Hanza medije, bivšeg Europapress holdinga, izdavača Jutarnjeg lista, Globusa i ostalih utjecajnih novina, protiv kojih je, prema podacima iz svibnja ove godine, petnaest sudaca podnijelo 33 tužbe, s ukupnim potraživanjima od tristo tisuća eura.
Stručna skupina
A što čini država? Pokreće “radnu skupinu”. Početkom srpnja ove godine, održan je prvi sastanak Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija, “radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi”.
U njoj su predstavnici medija, strukovnih udruga, pravosudnih tijela, odvjetništva i akademske zajednice.
“Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP tužbe) poseban su oblik uznemiravanja novinara i drugih uključenih u zaštitu javnog interesa. Riječ je o neutemeljenim ili preuveličanim tužbama protiv onih koji u javnom interesu izražavaju kritiku ili šalju poruke koje su neugodne za podnositelje tužbe, a pokreću ih moćni pojedinci u društvu, državna tijela ili poslovne korporacije”, priopćilo je ministarstvo, priznajući da problem postoji.
I, što će raditi stručna skupina? “Razmjenjivat će znanja i najbolje prakse te uspostavljati inicijative radi unaprjeđenja položaja novinara suočenih s SLAPP tužbama”.
Potkraj rujna, u organizaciji Ministarstva, održan je i okrugli stol, na kojemu je ministrica Nina Obuljen Koržinek priznala kako se “pritisak na medije pojačava”.
Kao sredstva borbe protiv SLAPP tužbi istaknula je, prema priopćenju, “ujednačavanje sudske prakse, profesionalno novinarstvo i posvećenost jačanju slobode medija, mehanizme koregulacije i samoregulacije unutar profesija te dijalog i edukaciju sudionika iz medijskog sektora, pravosudnih tijela, odvjetništva i akademske zajednice”.
Bilo je to, otprilike, baš u vrijeme kada su odvjetnici Josipa Stojanovića Jollyja, drugara ministra financija, pripremali odštetne zahtjeve protiv medija teške oko osamsto tisuća eura.
A možda ipak postoji razlog zbog kojega se Hrvatska nikako ne može otresti tako očitog i neprikrivenog gaženja slobode medija, kakvo su SLAPP tužbe.
Možda je naprosto riječ o nekoj vrsti “istočnog grijeha” vlasti u Hrvatskoj. Valja se, naime, prisjetiti kakav je odnos prema medijima oblikovala današnja i ondašnja vladajuća stranka, još na samome početku hrvatske samostalnosti.
‘Business as usual’
Nakon što su u Hrvatskoj utihnula najžešća ratna neprijateljstva, jedan od prvih poteza ondašnje vlasti, koju je nosio, kao i danas, HDZ, bio je kazneni progon novinara.
Tužiteljstvo, koje je u ono vrijeme vodio HDZ-ov veteran Vladimir Šeks, naložilo je istragu protiv dvije novinarke i jednih novina: popularnih kolumnistica Tanje Torbarine i Jelene Lovrić, te Feral Tribunea, u ono vrijeme satiričko-političkog podlistka splitskog dnevnika Slobodna Dalmacija.
Jedino što je Torbarinu, Lovrić i Feral u ono vrijeme povezivalo, bilo je to da su bili kritični, sjajni novinari, i da su mislili svojom, a ne vlastodrščevom glavom.
Označilo je to početak sustavne represije prema nezavisnim i kritičkim novinarima i medijima u Hrvatskoj, koja nikada nije posve prestala.
Štoviše, ona je s vremenom razvila sofisticiranije i teže prepoznatljive oblike, pa je od otvorene državne represije devedesetih, poput SLAPP tužbe koju je uime predsjednika države protiv Feral Tribunea podnijelo državno odvjetništvo, prerasla u širi društveni fenomen, u kojemu danas svjedočimo ekonomskim ucjenama, profinjenijim vrstama političkog pritiska, ali i, eto, onome što danas pogrešno prepoznajemo kao “novi” fenomen: SLAPP tužbama.
Nisu SLAPP tužbe ništa novo u Hrvatskoj, dapače. Kao i u svim državama nastalim iz bivše Jugoslavije, one postoje – da tek mrvicu pretjeramo – otkad je svijeta i vijeka.
Tek kad tu činjenicu osvijestimo, možda će se boljci početi pronalaziti lijeka.
Dotad, bit će “business as usual’: obrazi će se medijima crvenjeti od šamaranja tužbama. A možda malo i od srama, jer i sami oklijevaju popu reći “pop”, a bobu “bob”.
