Sama protiv straha u ruskom društvu

Snimak ekrana, Jutjub Guardian News
Snimak ekrana, Jutjub Guardian News

„Mi smo ruski narod. Samo mi možemo zaustaviti ovo ludilo“, rekla je Marina Ovsjanikova, urednica ruske državne televizije, u video snimku koji je objavila tako da bi se poklopio sa protestom jedne osobe protiv ruske invazije na Ukrajinu koji je privukao pažnju. „Izađite i protestujte. Nemojte se plašiti. Ne mogu nas sve zatvoriti.“

Tokom emitovanja večernjeg informativnog programa Vrijeme na Prvom kanalu 14. marta, pokazala je antiratni transparent iza voditeljice koja je čitala vijesti. „Zaustavite rat“, pisalo je. „Ne vjerujte propagandi. Ovdje vas lažu.“ Natpis je bio vidljiv u eteru samo nekoliko sekundi prije nego što su producenti izrezali snimku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

 

Ovsjanikova je odmah privedena, a potom je izdržala, kako je rekla, 14 sati ispitivanja u izolaciji bez advokata. Ona je 15. marta osuđena za upravni prekršaj „organizovanja nezakonitih demonstracija“ zbog svog videopoziva na proteste i kažnjena sa 30.000 rubalja (275 dolara).

 

Osim toga, državna novinska agencija TASS izvijestila je da Istražni komitet razmatra da je optuži prema novom zakonu koji kriminalizuje „širenje očito lažnih informacija o oružanim snagama“, što je kažnjivo sa do 15 godina zatvora.

 

Bio je to vjerovatno najhrabriji i najnaglašeniji čin protesta u Rusiji otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio masovni vojni upad u Ukrajinu 24. februara. I odmah se postavilo pitanje hoće li takva gesta ostati simbolična ili bi mogla uticati na postupke ljudi – uključujući one poput Ovsjanikove koji su godinama radili unutar Putinovog vladajućeg aparata – u zemlji koja je dugo bila uslovljena pasivnošću i strahom.

 

„Takve stvari mogu uticati na raspoloženje među elitama“, napisao je moskovski komentator Dmitrij Kozelev na Telegramu. „Osoba unutar sistema – ako ne i najistaknutiji predstavnik – djelovala je protiv sistema. To znači da bi drugi mogli to da slijede.“

 

„Prema mojim informacijama, antiratna osjećanja među establišmentom su prilično jaka“, dodao je. „Ima ih čak i među generalima. Ako urednik Prvog kanala može izaći u eter s transparentom danas, šta bi moglo da se desi sutra?“

 

U intervjuu za novinsku agenciju Rojters (Reuters) 15. marta, Ovsjanikova, četrdesetogodišnja majka dvoje djece, rekla je da se nada da će „ljudi otvoriti oči“ i uputila poruku za Ruse: „Ne budite takvi zombiji; ne slušajte tu propagandu.“

 

„Mislim da je počinila herojsko djelo“, rekao je Jevgenij Kiseljov, koji je bio generalni direktor ruske televizije NTV prije nego ju je preuzela državna kompanija Gazprom 2001. godine. „Nije me posebno briga što je prije radila. Znala je za rizik koji preuzima.“

 

„Glavna stvar je da je ona to učinila“, rekao je Kiseljov, koji sada živi u Kijevu i kritičar je Kremlja, u intervjuu za ukrajinski servis RSE. „Svaki birokrata bilo kojeg diktatorskog režima, svaka osoba koja radi za diktatorski režim, koja u određenom trenutku izda taj režim i pređe na stranu svjetla – gesta te osobe ima više praktičnog značaja od 10 vatrenih članaka koje su napisali profesionalni opozicionari. Što je više ljudi poput nje to bolje.“

 

Tri sedmice nakon ruske invazije na Ukrajinu, i bez jasnog kraja na vidiku, posljedice masovne vojne ofanzive sve se više vraćaju kući u Rusiju. Obične porodice širom zemlje primaju obavještenja o smrti svojih sinova koji služe u invazijskim snagama, uče živjeti bez lakog pristupa velikom dijelu globalnog interneta i osjećaju ugriz većih cijena i manje uvezene robe. Dok neviđene zapadne sankcije postaju sve snažnije, ruska preduzeća i tržišta su u grču.

 

Uprkos tome, malo je istinskih insajdera poduzelo bilo kakvu javnu akciju koja ukazuje na vrstu tranzicije mišljenja koju Kiseljov pripisuje Ovsjanikovoj. Takvi antiratni izrazi bili su ograničeni na nekoliko manje poznatih članova Državne dume, donjeg doma ruskog parlamenta i nekolicinu lokalnih političara.

 

Aleksej Venediktov, bivši glavni urednik nedavno zatvorene radio stanice Eho Moskve, rekao je 15. marta za Glas Amerike da vjeruje da oni na najvišim nivoima Putinovog sistema, u najmanju ruku, ostaju čvrsto iza predsjednika i razornog rata protiv Ukrajine.

 

„Oni smatraju da je [ono što je učinjeno] bilo uspješno“, rekao je Venediktov. „Od Zapada su dobili potvrdu da Zapad neće vojno reagovati, a to je bilo glavno. Sada je njihova euforija u porastu.“

 

„Sve dok Putin određuje politiku, dok je Putin živ i zdrav, oni će ga podržavati i okupljati se oko njega“, dodao je Venediktov.

 

Međutim, bilo je izvještaja o ostavkama unutar velikog Putinovog medijskog aparata. Prema pisanju Mediazona, dopisnica Prvog kanala iz Pariza Žana Agalakova podnijela je ostavku, kao i dopisnik NTV-a iz Brisela Vadim Glusker. Dugogodišnja voditeljica NTV-a Lilija Gildejeva izjavila je 15. marta da je dala otkaz i napustila Rusiju.

 

„Prvo sam otišla jer sam se plašila da me jednostavno neće pustiti“, rekla je novinaru kanala Telegram Iliji Varlamovu. „Onda sam napisala ostavku.“

 

Ruski advokat Ilija Novikov objavio je na Tviteru (Twitter) da ljudi raspravljaju o motivima Ovsjanikove u svjetlu njenih godina rada na Prvom kanalu, o kojima je u svom videu rekla da se „stidi“.

 

„Lična hrabrost je dobra stvar, ali to bi bio znak kraja za Putina ako ljudi počnu bježati od njega iz sebične kalkulacije“, napisao je.

 

Politički analitičar Andrej Kolesnikov iz Moskovskog centra Karnegi (Carnegie Moscow Center) uporedio je protest Ovsjanikove sa samospaljivanjem češkog studenta Jana Palaha (Palach) 1969. u znak protesta protiv čehoslovačke pasivnosti u pogledu sovjetske okupacije njihove zemlje.

 

„Ovo nije čin samospaljivanja Jana Palaha 1969., ali je potpuno ista emocija“, napisao je Kolesnikov na Tviteru. „U Rusiji budućnosti, Maria Ovsjanikova će biti ono što je Marijana (Marrianne) za Francusku.“

 

Da li će protest Ovsjanikove uzburkati širu javnost, ostaje da se vidi. Vlada je posljednjih sedmica pojačala ionako oštru represiju, posebno ozbiljno ograničavajući pristup informacijama i usvajanjem novog zakona koji prijeti teškim zatvorskim kaznama za nejasno definisno krivično djelo širenja „lažnih informacija“ o oružanim snagama.

 

Dmitrij Gavrilov, 48-godišnji programer iz Čeboksarija, glavnog grada ruske regije Čuvašije, 14. marta postao je prvi Rus koji je kažnjen za novi prekršaj kada mu je sud naložio da plati 35.000 rubalja (325 dolara) za držanje natpisa sa sloganom „Ne ratu“.

 

On je za Idel.Realities RSE-a rekao da je „nemoguće“ da se Rusi ne plaše hapšenja „kada vide vojsku policije kako patrolira centrom grada“.

 

„Ono što me najviše plaši je to što ljudi šute“, rekao je. „Svi se stvarno plaše… Kad su glasali za Putina, svi su govorili ‘dok nema rata.’ Sada te iste ljude pitam što imaju za reći. A oni šute. “

 

Ruski politički analitičar Dmitrij Oreškin primijetio je da su „milioni“ ljudi možda vidjeli protest Ovsjanikove koji je trajao pet sekundi i zaključio da postoji „raskol“ unutar Putinovog Sistema – da „postoje alternativne tačke gledišta“.

 

„Mislim da je otvorila slavinu,“ dodao je, „jer su deseci miliona ljudi u mojoj zemlji protiv ovog rata, protiv ovog besmislenog rata koji uništava ne samo Ukrajinu, već i Rusiju. Ali oni su nevoljni, jer se plaše. Imaju karijeru, imaju hipoteku, kako kažu. Ali i ona ima hipoteku, djecu, karijeru.“

 

Tagovi

Povezani tekstovi