Prve novine iz dijaspore i u matici

Reč je o „najzapadnijim srpskim novinama“, vankuverskom mesečniku „Kišobran“ koji u toj pacifičkoj metropoli izlazi već devetu godinu, a od prošlog meseca i u Srbiji i BiH, odnosno Republici Srpskoj.

Ne računajući šestomesečno (oktobar 2003 – mart 2004) izlaženje beogradskog izdanja dnevnog lista „Vesti“ čije je sedište u Frankfurtu, pokretanje zavičajnog izdanja „Kišobrana“ jedinstven je medijski i poslovni potez, suprotan sve brojnijim izdanjima srpskih listova u inostranstvu.

„Kišobran“ je natiražniji srpski mesečnik ne samo u Severnoj Americi već i u celoj dijaspori, a ima pretplatnike i dopisnike širom sveta.

Aktuelnost lista ne tvore samo teme u dijaspori i matici već i ostali članci poput intervjua moskovske dopisnice sa poslednjim predsednikom ŠSR Mihailom Gorbačovom u aprilskom broju „Kišobrana“.

U tom intervjuu Gorbačov samokritički analizira svoju istorijsku ulogu, ali daje i viđenje raspada SFRJ i srpsko-ruskih odnosa.

„Kišobranov“ skok od 10.000 kilometara (razdaljina od Vankuvera do Beograda) predstavlja početak medijskog povezivanja matice i dijaspore“, izjavio je za Betu glavni i odgovorni urednik tog lista Nebojša Janković.

„Dugoročni cilj je postepeno ukidanje podele na ta dva polariteta jednog istog bića, odnosno želja da se Srbi, slobodnim protokom informacija, globalno i planetarno povezuju“, dodao je on.

Do početka devedesetih Janković je bio spoljnopolitički novinar i urednik TV dnevnika Radio-televizije Srbije. On naglašava da „Kišobran“ stvaraju pripadnici najobrazovanijeg talasa srpske emigracije za koju je Kanada, u vreme raspada SFRJ, bila jedna od najpoželjnijih destinacija.

Tagovi

Povezani tekstovi