Protest novinara u Zagrebu: „Zakon opasnih namera“ ukida pravo javnosti da zna

Ilustracija: Canva
Ilustracija: Canva

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organizovalo je u sredu proteste u Zagrebu i Splitu protiv, kako navode, „Zakona opasnih namera“. Reč je o trenutnom predlogu izmena Krivičnog zakona, prema kojima neovlašćeno otkrivanje sadržaja istražne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka, postaje krivično delo.

 

Protesti su počeli u 11 sati, a među demonstrantima u Splitu je i gradonačelnik Ivica Puljak i njegov zamenik Bojan Ivošević, dok u Zagrebu podršku novinarima pružaju saborski poslanici.

 

“Ovakav zakon, čak i njegova ublažena verzija nije zadovoljavajuća. Zahtevamo da taj član bude potpuno uklonjen iz Krivičnog zakona”, rekao je novinar Damir Petranović.

 

On smatra da se ovakvim zakonom pokazuju totalitarne tendencije koje ukidaju pravo javnosti da zna i pravo slobode govora.

 

“Sama najava i predlog ovakvog zakona je izrazito zabrinjavajući. Mi novinari ćemo ga otvoreno kršiti i pozivamo sve da nas podrže”, poručio je Petranović.

 

“Šta se menja u Krivičnom zakonu?

 

Članak 307.a novog zakona glasi:

 

“(1) Pravosudni zvaničnik ili državni službenik u pravosudnom telu, policijski službenik ili zvaničnik, okrivljenik, advokat, advokatski pomoćnik, svedok, veštak, prevodilac ili tumač koji tokom prethodnog krivičnog postupka koji se na osnovu zakona smatra nejavnim, neovlašćeno otkrije sadržaj istražne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim kazniće se kaznom zatvora do 3 godine.

 

(2) Počinjenje, pomaganje ili podsticanje krivičnog dela iz stava 1. ovog člana ne može ostvariti onaj ko obavlja novinarski posao.”

 

Šta to znači?

 

To znači da će svi koji bi potencijalno mogli da upozore na nepravilnosti u istragama krivičnih dela, na primer na pokušaj zataškavanja koruptivnih radnji vladajućih, biti kažnjeni ako o tome obaveste javnost, odnosno novinari.

 

Novinari koji objave takve informacije za to neće krivično odgovarati, ali će se široko otvoriti vrata policiji ili DORH-u da im pretražuju mobilne telefone, računare, e-mejlove… ne bi li saznali odakle im informacija.

 

Koje su posledice ovih izmena?

 

Ako se ovakav zakon donese, građani godinama neće dobijati informacije o krivičnim postupcima od javnog interesa kao što su dokazi da su državni zvaničnici, osobe na visokim političkim funkcijama, počinili koruptivno delo ili zloupotrebu položaja. Time će biti sprečena rasprava o ključnim pitanjima za predstojeće izbore i Hrvatska će postati deklarativna demokratija, upozorava HND.

 

„Ako se ućutkaju zviždači, građani za neka kriminalna dela nikada neće saznati“, poručili su novinari.

 

Kako je do ovakvog predloga došlo?

 

Nakon što su se početkom 2023. godine u istrazi protiv bivše ministarke Gabrijele Žalac u jednoj prepisci pojavili inicijali AP, a mediji to objavili, javnost je posumnjala da je reč o inicijalima predsednika Vlade. Nakon toga je premijer Andrej Plenković izjavio:

 

“Promenićemo Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon i ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolisano, namerno, politički, selektovano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme, to se više neće događati jer će to biti krivično delo.”

 

Izmene KZ-a nakon toga su u javnosti nazvane “Lex AP”.

 

Hrvatsko novinarsko društvo nazvalo ga je “zakonom opasnih namera” jer smatra da je direktno usmeren na zaštitu zloupotreba u politici, a protiv javnog interesa i slobode medija.

 

Izvor: N1

 

Tagovi

Povezani tekstovi