Zašto se odlaže izbor novih članova Saveta REM-a i kako se time krši zakon

Slika: N1
Slika: N1

Iako bi trebalo da budu smenjeni početkom novembra, članovi Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) ostaće na svojim funkcijama dok Ustavni sud ne donese odluku o oceni ustavnosti Zakona o elektronskim medijima, koju je REM zatražio. Ovo je, kako je objavilo nekoliko medija, a potvrdila dvojica učesnika Radne grupe za izradu radne verzije Nacrta zakona o javnim medijskim servisima, nedavno izjavio ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić. Ovakva izjava, ukoliko je autentična, sa pravnog aspekta nije utemeljena. Takođe, nadležni odbor Narodne skupštine nema nikakve prepreke da izabere nove članove Saveta REM-a.

 

Olivera Zekić, Milorad Vukašinović, Aleksandra Janković, Aleksandar Vitković, Radoje Kujović, Višnja Aranđelović i Nemanja Tasić do 4. novembra mogu da budu članovi Saveta REM-a, jer im tada ističe mandat. To jasno, članom 126, nalaže novi Zakon o elektronskim medijima, prema kojem članovi Saveta izabrani u skladu sa starim zakonom nastavljaju da obavljaju tu funkciju do isteka jedne godine od dana stupanja na snagu novousvojenog zakona. Novi zakon stupio je na snagu 4. novembra 2023. godine. Po istom članu zakona novi članovi Saveta moraju da budu izabrani takođe do 4. novembra. Uprkos tome, skupštinski Odbor za kulturu i informisanje do danas nije uradio ništa u vezi sa njihovim izborom, iako je bio u obavezi da objavi javni poziv za predlaganje članova Saveta najranije 4. maja, a najkasnije 4. avgusta ove godine.

 

Dok nadležni odbor Narodne skupštine ignoriše svoj deo posla, članovi Savet REM-a pokušavaju preko Ustavnog suda da zadrže svoje funkcije. REM je 4. juna Ustavnom sudu predložio da pokrene postupak ocene ustavnosti člana 126. stav 1. Zakona o elektronskim medijima, da utvrdi da ta odredba nije saglasna sa Ustavom Srbije, kao i da do donošenja konačne odluke obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu ovog člana zakona. Kako je objavila Cenzolovka, koja je imala uvid u inicijativu, članovima Saveta REM-a smeta što im se skraćuje mandat i time „uskraćuje vršenje javne funkcije pod jednakim uslovima“, a tvrde i da nije jasno objašnjen opšti interes koji opravdava njihovu smenu.

 

U međuvremenu se o ovom slučaju oglasio ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić, ali ne javno, već na zatvorenom sastanku Radne grupe za izradu radne verzije Nacrta zakona o javnim medijskim servisima. Kako je objavilo Nezavisno udruženja novinara Srbije na svom sajtu, ministar Ristić je 18. septembra rekao da, prema njegovim saznanjima, uprkos proteku zakonskog roka, javni poziv skupštinskog Odbora za kulturu i infomisanje za izbor novih članova Saveta REM-a neće biti raspisan dok se ne okonča započeta procedura pred Ustavnim sudom po zahtevu REM-a.

 

Iako je vest o tom sastanku objavljena i na sajtu Ministarstva za informisanje i telekomunikacije, u njoj nije bilo Ristićeve izjave koju je NUNS preneo. Za komentar smo se obratili ministarstvu, ali nam nisu odgovorili da li je ministar Ristić zaista izjavio da ima saznanja da članovi Saveta REM-a neće biti smenjeni sve dok se Ustavni sud ne izjasni o inicijativi REM-a. Ostali smo i bez odgovora na pitanja da li ministarstvo ima informacije o postupanju Ustavnog suda i koja je prepreka da nadležni Odbor Narodne skupštine objavi javni poziv za predlaganje novih članova Saveta REM-a.

 

Međutim, da je ministar Dejan Ristić na pomenutom sastanku rekao ono što je NUNS preneo, potvrdila su nam dvojica učesnika tog sastanka.

 

„Na tom sastanku je jedan od članova te Radne grupe postavio pitanje da li će se realizovati odredba Zakona o elektronskim medijima da treba da se izabere novi Savet REM-a, što je usvojeno u Zakonu, a što je pre toga bilo u Medijskoj strategiji. Ministar Ristić je odgovorio da postoji ta inicijativa pred Ustavnim sudom i da se ne može znati kada će to da bude završeno i da do tada ništa neće moći da se desi sa tom procedurom izbora novih članova“, izjavio je za Istinomer profesor FPN-a Rade Veljanovski.

 

Saša Mirković iz Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) rekao je za Istinomer da je on bio taj član koji je ministru postavio pitanje o Savetu REM-a i nastavio:

 

„Ristić je rekao – eto, mi ne mozemo da se mešamo zato što je u pitanju proces koji je pred skupštinom i u pitanju je Savet REM-a i da se do daljnjeg neće raditi na tome da Savet bude izabran.“

 

Svakako, ni Ministarstvo za informisanje i telekomunikacije niti sam ministar, od kada je vest objavljena na sajtu NUNS-a, dakle 19. septembra, do trenutka objavljivanja ovog teksta, nisu demantovali da je Ristić na sastanku Radne grupe rekao da „prema njegovim saznanjima, uprkos proteku zakonskog roka, javni poziv skupštinskog Odbora za kulturu i infomisanje za izbor novih članova Saveta REM-a neće biti raspisan dok se ne okonča započeta procedura pred Ustavnim sudom po zahtev REM-a“.

 

Nakon sporne izjave ministra informisanja, Veran Matić iz ANEM-a zatražio je od Ustavnog suda, na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, odgovor o inicijativi Saveta REM-a da se oceni ustavnost zakona koji nalaže njihovu smenu. Ustavni sud je 30. septembra odgovorio da je „formiran predmet i da je postupak u navedenom predmetu u toku“, saopštio je ANEM, a preneo NUNS.

 

Međutim, na sajtu Ustavnog suda, zaključno sa 26. septembrom, nema podataka o tom predmetu.

 

„Činjenica da je podneta inicijativa za ocenu ustavnosti odredbe Zakona o elektronskim medijima, u vezi sa kojom Ustavni sud nije doneo odluku o pokretanju postupka niti je obustavio izvršenje pojedinačnog akta ili radnje preduzetih na osnovu te odredbe zakona, ne oslobađa od obaveze skupštinski Odbor za kulturu i informisanje da u zakonom predviđenom roku objavi javni poziv za predlaganje kandidata za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije“, kaže za Istinomer Vladana Jaraković iz Pravnog tima Crte.

 

Prema njenim rečima, Odbor je mogao da predloži nove kandidate Saveta REM-a još 4. maja, kada inicijativa za pokretanje postupka ocene ustavnosti nije ni bila podneta. Jaraković ističe da bi hipotetički, Ustavni sud mogao da se „oglasi“ i nakon što skupštinski odbor pokrene postupak predlaganja članova Saveta i, ukoliko to bude smatrao neophodnim, zaustavi sprovođenje konkursa, te da ne postoji opravdan razlog da Narodna skupština anticipira odluku Ustavnog suda i odlaže sprovođenje svoje zakonske obaveze.

 

Izvor: Istinomer

Tagovi

Povezani tekstovi