Advokat o Telekomovoj kupovini Kurira: Zakoni iz 2023. cementirali uticaj države na medije

Snimak ekrana: N1
Snimak ekrana: N1

Državna kompanija Telekom na korak je od kupovine dnevnog lista „Kurir“ i drugih medija koji posluju pod njegovim okriljem. Advokat Miloš Stojković kaže za N1 da je ova kupovina omogućena Zakonom o elektornskim medijima i Zakonom o javnom informisanju koji su izmenjeni prošle godine i da se na taj način cementira posredni uticaj države na određene medije.

 

Stojković je podsetio da je Zakon o javnom informisanju i medijima ukinuo zabranu da javna preduzeća u oblasti telekomunikacija budu u vlasničkoj strukturi izdavača medija i da je time i formalno otklonjena prepreka da se Telekom nađe u vlasničkoj strukturi medija.

 

„Iako je ranije imao neke svoje medije, suštinski – sada je to formalizovano i ne postoji zakonska prepreka“, istakao je advokat.

 

On objašnjava da je svojevremeno, iza uvođenja zabrane državi da bude u vlasništvu medija, stajala ideja da se obezbedi jednaka startna pozicija za sve medije. S druge strane, postojala je namera da se obezbedi medijski pluralizam i država spreči da preko finansiranja kroz javna preduzeća dovede do toga da ne postoji medijski pluralizam.

 

„Suštinski smo se vratili korak unazad u odnosu na 2014. godinu kada su doneti ovi zakoni i uvedene zabrane da država posredno preko telekomunikacionog operatora ulazi u značajne medije. Kurir nije samo novina, aktivan je na polju interneta, ali je aktivan i u oblasti televizije. Kurir TV je jedan od kanidata za nacionalnu dozvolu, u procesu koji je zastao 2022. Suštinski, može da se kaže da na taj način cementiramo posredni uticaj države na određene medije“, istakao je Stojković.

 

Telekom je u kompaniju „Wireless media“, koja je vlasnik Kurira, uložio 38 miliona evra. Stojković napominju da odnosi između Telekoma i pomenute kompanije postoje poslednjih 15 godina i podseća da je državni teleoperater osnovao sajt Mondo, koji je tek kasnije prešao u privatne ruke.

 

„Ne znamo kakve su to relacije jer nemamo dovoljno informacija, postoji veliki iznos sredstava koje Telekom ulaže u aktivnosti Wireless. Možemo samo to da konstatujemo, da saradnja postoji, da je intenzivna“, kazao je advokat.

 

Napominje da možemo samo da nagađamo i o tome šta je cilj Telekoma u akviziciji Kurira.

 

„Telekom je naročito u prethodnih pet godina izuzetno aktivan u medijskoj sferi. Pored kanala koje je posedovao, imao je značajnu saradnju sa drugim kamalima. Moguće je da iza svega stoji ideja da proširi svoj medijski portfolio. Ali je problematično pitanje da li se vraćamo korak unazad, da li dolazimo do toga da opet nema razvijenih tržišnih mehanizama, da opet uticaj države jača i to su neka od pitanja kojima bi trebalo da se pozabavi medijska reforma“, istakao je sagovornik N1.

 

On je podsetio da je cilj svih strateških dokumenata i zakona pre oktobra prošle godine, kada su izmenjeni pomenuti zakoni, bio izlazak države iz vlasništva u medijima, kao i privatizacija medija u državnom vlasništvu.

 

„I sad kao da smo obrnuli taj proces i iemo nazad“, napomenuo je.

 

Komentarišući odgovor „Wireless media“, u vlasništvu Igora Žeželja, o saradnji s Telekomom, advokat objašnjava da taj odgovor predstavlja običnu korporativnu komunikaciju u kojoj se potenciraju pozitivne strane neke poslovne saradnje.

 

„Ne možemo da naslutimo šta se tu dešava dok sami Telekom i ‚Wireless media‘ ne izađu u javnost oko toga“, zaključio je advokat.

 

Izvor: N1

Tagovi

Povezani tekstovi