Partneri inicijative Media Freedom Rapid Response (MFRR) i SafeJournalists mreža (SJN) i dalje su duboko zabrinuti zbog učestalosti i ozbiljnosti napada na novinare i novinarke koji izveštavaju sa aktuelnih protesta predvođenih studentima u Albaniji. Uprkos tome što su nadležni organi obavešteni o incidentima i pozvani da reaguju u otvorenom pismu od 14. oktobra, koje je potpisalo više od 30 organizacija, napadi se nastavljaju velikom učestalošću, zbog čega su novinari i novinarke na terenu i dalje izloženi opasnosti.
Organizacije potpisnice najoštrije osuđuju sve oblike fizičkog nasilja, zastrašivanja i ometanja rada novinara i novinarki i ponavljaju poziv nadležnim organima da temeljno istraže sve slučajeve i bez odlaganja pozovu na odgovornost sve počinioce, uključujući i pripadnike policije. Organizacije potpisnice takođe podsećaju državne zvaničnike i političke aktere na njihovu odgovornost da se uzdrže od neosnovanih optužbi i zapaljive retorike koja može da delegitimizuje novinarstvo i podstakne nove napade na medijske profesionalce.
Od početka najnovijeg talasa protesta sredinom oktobra, naše organizacije su zabeležile zabrinjavajući nivo policijskog nasilja nad novinarima i novinarkama i medijskim radnicima i radnicama, uključujući brojne prijave fizičkih napada, verbalnog zlostavljanja, privođenja, ometanja rada i oduzimanja novinarske opreme. Među prvim slučajevima dokumentovanim na platformi Mapping Media Freedom (MapMF) bio je napad na Izmira Akulija, glavnog i odgovornog urednika onlajn medija Dosja.al, kome je bila potrebna bolnička pomoć nakon što su ga, prema navodima, napali pripadnici Jedinice za brze intervencije (FNSH), iako se predstavio kao novinar. Ozbiljnu zabrinutost zbog prekomerne upotrebe sile od strane policije izazvao je i napad na novinara Top Newsa Xhoija Malësiju, koga su policajci nasilno odgurnuli štitovima, nakon čega je jedan pripadnik Jedinice za brze intervencije uperio bacač suzavca direktno u njega.
U periodu od 13. do 31. oktobra 2026. godine, SafeJournalists mreža je, uz podršku Udruženja novinara Albanije (AGSH), zabeležila najmanje 55 incidenata, od kojih se većina pripisuje pripadnicima državne policije. Među nedavnim slučajevima, petoro novinara i novinarki i medijskih radnika i radnica potvrdilo je da su pogođeni gumenim mecima koje je ispalila policija, dok je osmoro prijavilo da su bili izloženi biber-spreju ili drugim hemijskim iritansima, u nekoliko slučajeva iz neposredne blizine.
Više medijskih profesionalaca bilo je sprečeno da snima, a pojedinima su oduzeti mobilni telefoni, što predstavlja kršenje Smernica državne policije za bezbednost novinara, kojima se garantuje pravo novinara novinarki da snimaju policijske službenike (odeljak 6.2(c)). U septembru su dokumentovana dva slična slučaja, od kojih se jedan odnosio na Vjolandu Pecu, novinarku portala Citizens.al, koja je prethodnih meseci u više navrata bila izložena privođenju i ometanju rada.
Posebnu zabrinutost izazvalo je i nasilno sprečavanje novinara i novinarki da postavljaju pitanja generalnom direktoru državne policije Skënderu Hitaju 17. oktobra. Medijske radnike i radnice su odgurivale maskirane osobe koje su stajale pored Hitaja, dok on nije intervenisao. Generalni direktor državne policije kasnije je saopštio da je sedam policijskih službenika suspendovano zbog prekoračenja ovlašćenja i nepoštovanja načela proporcionalnosti prilikom postupanja prema demonstrantima. Međutim, nije poznato da li je bilo koji od napada na novinare i novinarke doveo do izricanja disciplinskih sankcija.
Među najnovijim prijavljenim incidentima je i slučaj holandskog novinara i autora, koga je albanska državna policija 7. novembra vezala lisicama i privela. Njegov mobilni telefon je oduzet i vraćen narednog dana. Prema navodima, i holandski novinar i frilens novinarka Alisa Braho, koja je snimala policijsku intervenciju, bili su izloženi biber-spreju.
Ovaj niz incidenata ukazuje i na očigledan neuspeh u primeni Smernica državne policije za bezbednost novinara, kao i na ključnu potrebu za uspostavljanjem konstruktivnog dijaloga sa novinarskim udruženjima i medijskim stručnjacima kako bi se novinarima omogućilo da slobodno i bezbedno izveštavaju.
SafeJournalists mreža je takođe prikupila manji broj prijava u kojima se odgovornost za napade pripisuje demonstrantima. Od šest slučajeva koje je prijavilo Udruženje novinara Albanije (AGSH), jedan se odnosio na oštećenje kamere televizije Report TV od strane maskiranih osoba. Organizacije potpisnice izražavaju punu solidarnost sa svim novinarima i pozivaju ih da vode računa o sopstvenoj bezbednosti korišćenjem zaštitne opreme, kao i da prijave sve napade koji ih sprečavaju u obavljanju profesionalnih dužnosti.
Retorika političkih lidera usmerena protiv novinara, novinarki i medija tokom protesta odražava širi obrazac diskreditacije nezavisnog izveštavanja, dovođenja u pitanje novinarskog integriteta i predstavljanja kritičkog izveštavanja kao faktora koji doprinosi nemirima. Takva retorika može da legitimizuje neprijateljstvo prema novinarima i novinarkama, naruši poverenje javnosti u medije i stvori sve izraženiju atmosferu zastrašivanja koja otežava nezavisno izveštavanje.
Javni funkcioneri takođe moraju nedvosmisleno da osude svaku kampanju blaćenja usmerenu na diskreditaciju onih koji brane nezavisne glasove. Organizacije potpisnice izražavaju duboku zabrinutost zbog kontinuiranog targetiranja istraživača i predstavnika civilnog društva, uključujući istraživačicu SafeJournalists mreže Blerjanu Bino, njenu porodicu i Centar za nauku i inovacije za razvoj (SCiDEV), u kojem je zaposlena. Kampanja blaćenja započela je u periodu kada su Bino i SCiDEV sprovodili istraživanja, objavljivali analize i javno zagovarali zaštitu medijskih sloboda i prava novinara i novinarki, ukazujući na sve veće pritiske sa kojima se suočavaju medijski radnici koji izveštavaju o građanskim okupljanjima. Odgovorni za ovu kampanju moraju biti pozvani na odgovornost kako bi se poslala jasna poruka da se napadi usmereni na podrivanje kredibiliteta medijskih profesionalaca i podrške njihovom radu, kao ni napadi na novinare, nikada neće tolerisati.
Novinari, novinarke, medijski radnici, radnice i njihovi predstavnici moraju imati mogućnost da rade bez straha od nasilja, zastrašivanja ili odmazde. Kako Albanija napreduje na putu pristupanja Evropskoj uniji, njene vlasti moraju da poštuju slobodu medija i pravo građana na pristup transparentnim i nezavisnim informacijama.
Organizacije potpisnice:
Partnerske organizacije inicijative Media Freedom Rapid Response (MFRR)
Evropska federacija novinara (EFJ)
Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT)
Free Press Unlimited (FPU)
Međunarodni institut za štampu (IPI)
Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF)
SafeJournalists mreža
Udruženje novinara Albanije
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Udruženje BH novinari
Hrvatsko novinarsko društvo
Nezavisno udruženje novinara Srbije
Sindikat medija Crne Gore




