BIRN, KRIK i CINS dobitnici nagrade za istraživačko novinarstvo „Dejan Anastasijević“

Foto: NUNS
Foto: NUNS

Nezavisno udruženje novinara Srbije uručilo je danas nagrade za istraživačko novinarstvo “Dejan Anastasijević”. Prvu nagradu osvojio je BIRN, drugu KRIK, a treću CINS koji je osvojio i nagradu publike. Dodeli nagrada prethodila je panel diskusija na temu “Profesionalnost i sigurnost novinara u vremenu (dez)informacija”.

 

Najbolji istraživački rad, prema oceni stručnog žirija bio je tekst BIRN-a „Lažirane isplate, fiktivna predavanja: Kako su milioni evra za ugrožene završili u tuđim džepovima”, autora Gordane Andrić, Aleksandra Đorđević.

 

Na drugom mestu našao se rad novinara KRIK-a Bojane Jovanović, Milice Vojinović i Stevana Dojčinovića  “Žandarm Vučković naređivao kriminalcima, uništio telefone Saleta Mutavog nakon njegovog ubistva”.

 

Treća nagrada pripala je novinarima CINS-a Ivani Milosavljević, Teodori Ćurčić i Vladimiru Kostiću za tekst pod nazivom “CINS u kol centru SNS-a: Agencija za hostese, kupovina glasova i milioni u kešu”. Za isti rad CINS je dobio i nagradu publike.

 

Žiri je dodelio i posebne plakete novinarkama Dragani Prici Kovačević, Teodori Ćurčić i Gordani Andrić za rad “ Porodično nasilje nad decom: Nevidljive žrtve” koji je objavio BIRN i autorima CINS-ovog   Podkast serijala “Tragovi”, sezona “Zao čas” Jovani Tomić i Stefanu Markoviću.

 

U žiriju su bili Branko Čečen, Gordana Igrić, Mirjana Jevtović i Saša Leković.

 

Nagrada za istraživačko novinarstvo dodeljena je 19. put uz podršku Ambasade SAD u Beogradu.

 

Na panelu koji je prethodio dodeli nagrada govorili su visoka zvaničnica Stejt departmenta, podsekretarka za javnu diplomatiju Elizabet Alen, glavni i odgovorni urednik novinaske agencije FoNet Zoran Sekulić i profesorka Filozofskog fakulteteta u Novom Sadu Jelena Kleut.

 

Foto: NUNS

 

Elizabet Elen se na početku panela zahvalila novinarima na poslu koji obavljaju i rekla da oni zaslužuju podršku i bezbednost.

 

Ona je naglasila da u poslednjih petnaest godina nije bilo globalne promene koja je više uticala na svakodnevni život od informacionog prostora.

 

“Tu mislim na tradicionalne medije, društvene mreže, aplikacije za komunikaciju… Zdrav i istitnit informacioni prostor je temelj za rešavanje svakodnevnih izazova. A danas imamo osporavn i zagađen informacioni prostor jer znamo da se on koristi za manipulacije i loš uticaj. Znamo da algoritam pojačava predrasude i zatvara ljude u eho komore. Znamo da je nezavisno novinarstvo stalno pod napadima i šta ćemo da uradimo povodom toga? To se ne može rešiti samo boljim sadržajem na društvenim mrežama i razotkrivanjem. Mora biti kombinacija svega. Trebaju nam bolji mediji, bolje strategije komunikacije i publika koja razume informcije koje prima. Zato medijska i digitalna pismenost zapravo čine ljude boljim medijskim konzumentima koji razumeju da nisu svi novinari isti, da razumeju drugačije uređivačke politike i da razumeju da učesnici u javnom prostoru žele da manipulišu u svoju korist. Kombinacijom boljih medija i edukacijom publike dobijamo zdravije informaciono okruženje”, rekla je ona.

 

Zoran Sekulić je rekao da u Srbiji nijedna vlada medije nije tretirala kao deo demokratskog procesa već kao alat za promovisanje sopstvenih interesa i borbu protvi političkih protivnika.

 

„Ali ova vlada je u poslednjih 12 godina razvila sistem koji zastrašuje i kontrolliše medije skoro bez greške. Zato nisam iznenađen da je, prema poslednjem izveštaju Reportera bez granica Srbija pala na globalnoj listi slobode medija i da je danas na 98. mestu što je najgore za Srbiju otkako se ova lista pravi. Zvanično, situacija je opisana kao kteška, što znači da se građani Srbije na dnevnoj bazi suočavaju sa permanantnom proizvodnjom percepcije koja dolazi od vladinih institucija, tako da nisu ni svesni koji su izazvi u ovoj zemlji, koji su glavni zadaci koje treba da ispuni država i kada sođu izbori, većina građana glasa protiv sopstvenih interesa verujući da radi ispravnu stvar“, rekao je Zoran Sekulić.

 

On je dodao da strani uticaj, propaganda i dezinformacije nastaju u Srbiji i da akteri koji ih promovišu i kreiraju to rade svojevoljno.

 

Jelena Kleut je rekla da mali žele da se bave novinarstvom i pored toga što su mediji u Srbiji politizovani i što novinari rade prod pritiskom i pretnjama.

 

„Studenti jesu zainteresovani za novinarstvo. Oni žele da se bave profesionalno i etično. Zainteresovani su za istraživačko novinarstvo i medijsku pismenost. Očigledno je da su zabrinuti za svoju bezbednost i socio-ekonomsku sigurnost… Mladi žele bezbedne novinare koji rade bez pritiska, žele tehnologiju da koriste na etičan način i žele da informišu građane koji će podržati i platiti kvalitetne informacije, a na nama je da im pomognemo da ostvare tu viziju“, zaključila je profesorka Jelena Kleut.

 

Tagovi

Povezani tekstovi