BIRODI: Posle izbora smanjena zastupljenost Vučića u televizijskim dnevnicima, Studentska lista dobila više prostora, ali razlike u uređivačkoj politici ostale!

Izvor: BIRODI

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) sproveo je uporednu analizu izveštavanja šest televizija – RTS1, Pink, Prva, B92, Happy i N1 – o Aleksandru Vučiću i Studentskoj listi u centralnim informativnim emisijama pre i posle izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.

 

Monitoring je obuhvatio dva perioda: od 1. do 24. oktobra i od 26. oktobra do 10. novembra 2026. godine.

 

Rezultati pokazuju da je nakon izbora došlo do značajne promene u raspodeli medijskog prostora i tonalitetu izveštavanja o dva politička aktera. Međutim, promene nisu bile jednake na svim televizijama, što otvara pitanje odnosa uređivačke politike prema političkoj moći i profesionalnim novinarskim standardima.

 

Pre izbora Vučić imao gotovo četiri puta više medijskog prostora od Studentske liste

 

U periodu pre izbora Aleksandar Vučić bio je zastupljen sa ukupno 397,8 minuta, odnosno 79% vremena posvećenog dvama analiziranim akterima. Studentska lista bila je zastupljena sa 105,6 minuta, odnosno 21%. Nakon izbora, Vučićeva zastupljenost iznosila je 139,1 minut (53,6%), dok je Studentska lista bila zastupljena sa 120,6 minuta (46,4%). Time je razlika u udelu medijskog prostora između dva aktera smanjena sa 58 na 7,2 procentna poena. Ipak, budući da posmatrani periodi nisu jednake dužine, poređenje ukupnog broja minuta treba razlikovati od poređenja prosečne dnevne zastupljenosti.

 

Najvažniji nalaz nije samo promena količine medijskog prostora, već promena načina na koji su televizije predstavljale političke aktere pre i posle izbora.

 

RTS: Od dominantno pozitivnog izveštavanja o Vučiću i negativnog o Studentskoj listi do obrnutog odnosa

 

Na RTS1 pre izbora 72,4% vremena posvećenog Aleksandru Vučiću imalo je pozitivan tonalitet, dok je svega 2,5% bilo negativno. Istovremeno, 64,1% vremena posvećenog Studentskoj listi imalo je negativan tonalitet, a samo 3,1% pozitivan. Nakon izbora dolazi do izrazite promene. Pozitivan tonalitet prema Vučiću smanjen je na 7%, dok je negativan porastao na 50%. Nasuprot tome, negativan tonalitet prema Studentskoj listi smanjen je na 7%, dok je pozitivan porastao na 35,9%, uz 57,1% neutralnog izveštavanja.

 

Ovi podaci otvaraju pitanje zbog čega je javni medijski servis u relativno kratkom periodu toliko promenio način predstavljanja istih političkih aktera.

 

BIRODI smatra da bi RTS trebalo da javnosti predstavi profesionalne i uređivačke kriterijume kojima se rukovodio u oba posmatrana perioda.

 

Pink: Promena odnosa prema Vučiću, ali Studentska lista i dalje dominantno negativno predstavljena

 

Na televiziji Pink pre izbora 84,7% vremena posvećenog Vučiću imalo je pozitivan tonalitet, dok je 82,3% vremena posvećenog Studentskoj listi bilo negativno. Nakon izbora pozitivan tonalitet prema Vučiću smanjen je na 10,4%, dok je neutralan porastao na 89,1%. Međutim, Studentska lista je i nakon izbora ostala dominantno negativno predstavljena u odnosu na pozitivno izveštavanje. Negativan tonalitet iznosio je 46,1%, a pozitivan svega 4%.

 

Pink je tako, uprkos značajnoj promeni tonaliteta prema Vučiću, zadržao izrazito nepovoljan odnos pozitivnog i negativnog izveštavanja o Studentskoj listi.

 

Happy: Od izrazito negativnog do pozitivnog izveštavanja o Studentskoj listi

 

Na televiziji Happy pre izbora 78,7% vremena posvećenog Studentskoj listi imalo je negativan tonalitet, dok je svega 0,4% bilo pozitivno. Nakon izbora negativan tonalitet smanjen je na 0%, dok je pozitivan porastao na 53,3%. Istovremeno, pozitivan tonalitet prema Vučiću porastao je sa 83,6% na 100%, ali uz veoma mali obim njegove zastupljenosti nakon izbora – svega 0,2 minuta. Ovakav rezultat pokazuje izrazitu promenu predstavljanja Studentske liste, ali zbog malog obima pojedinih sadržaja zahteva oprez pri tumačenju.

 

Prva i B92: Smanjenje političke polarizacije u tonalitetu izveštavanja

 

Na televiziji Prva pozitivan tonalitet prema Vučiću smanjen je sa 70,9% na 16,2%, dok je neutralan porastao na 81,9%. Istovremeno, negativan tonalitet prema Studentskoj listi smanjen je sa 70,3% na 1,9%, dok je neutralan porastao na 71,8%. Slična promena zabeležena je na B92. Pozitivan tonalitet prema Vučiću smanjen je sa 71,5% na 13,6%, dok je neutralan porastao na 83,9%. Negativan tonalitet prema Studentskoj listi smanjen je sa 62,3% na 8,9%, dok je neutralan porastao na 75,7%. Ovi nalazi pokazuju pomeranje od izrazito vrednosno obojenog ka pretežno neutralnom izveštavanju.

 

N1: Veća pozitivna zastupljenost Studentske liste uz zadržavanje kritičkog odnosa prema Vučiću

 

Za razliku od ostalih analiziranih televizija, N1 je i pre izbora imao znatno manji udeo pozitivnog izveštavanja o Vučiću – 5,9%, uz 44,5% negativnog i 49,6% neutralnog tonaliteta. Nakon izbora negativan tonalitet prema Vučiću iznosio je 37,1%, neutralan 60,4%, a pozitivan 2,5%. Kod Studentske liste pozitivan tonalitet porastao je sa 24,7% na 40,3%, dok je negativan smanjen sa 22,2% na 5,9%. Nalazi ukazuju na promenu tonaliteta i na N1, ali sa drugačije početne uređivačke pozicije u odnosu na televizije koje su pre izbora izrazito pozitivno predstavljale Vučića.

 

BIRODI: Promena vlasti ne sme da bude uslov za promenu profesionalnih standarda

 

BIRODI smatra da rezultati monitoringa otvaraju tri važna pitanja.

 

Prvo, zbog čega su pojedine televizije pre izbora imale izrazito pozitivno izveštavanje o jednom političkom akteru, uz istovremeno izrazito negativno izveštavanje o njegovom političkom konkurentu?

 

Drugo, zbog čega je nakon izbora došlo do tako velikih promena tonaliteta izveštavanja, posebno na RTS1, Prvoj, B92 i Happy televiziji?

 

Treće, da li ove promene predstavljaju početak profesionalizacije informativnog programa ili prilagođavanje uređivačkih politika novim političkim okolnostima?

 

Sama promena tonaliteta nije dokaz političke zavisnosti medija, ali predstavlja osnov za dalju analizu profesionalnih kriterijuma, izbora tema, sagovornika i načina predstavljanja političkih aktera.

 

BIRODI posebno naglašava da profesionalno novinarstvo ne podrazumeva automatski jednaku količinu pozitivnog i negativnog izveštavanja o svim političkim akterima, već primenu jednakih profesionalnih kriterijuma, proveru činjenica, relevantnost informacija i mogućnost da javnost čuje različite argumente.

 

Uloga centralnih informativnih emisija nije da budu politički navijači, držači mikrofona ili instrumenti promocije i diskreditacije, već prostor javnog dijaloga i demokratske deliberacije. Zato BIRODI smatra da je neophodno da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) sprovede nezavisnu uporednu analizu izveštavanja pre i posle izbora, sa posebnim osvrtom na javni medijski servis i televizije sa nacionalnom pokrivenošću.

 

Suštinsko pitanje za demokratsku budućnost Srbije nije da li će mediji promeniti stranu nakon izbora, već da li će prestati da imaju političku stranu i početi dosledno da služe javnom interesu, a to znači primenu člana 51 Ustava Republike Srbije kojim se garantuje pravo na istinito, potuno i blagovremeno informisanje.

 

Izvor: BIRODI

Tagovi

Povezani tekstovi