Boris Dežulović novinar godine, nagradu za životno djelo dobio Marinko Čulić

Kako navodi portal HND-a, od 463 članova HND-a, koliko ih je ove godine glasalo elektroničkim putem, Dežuloviću je glas dalo njih 178, dok je nominirana novinarka RTL-a Danka Derifaj dobila 121 glas, a novinar Indexa Ilko Ćimić dobio je 89 glasova, dok je Jelena Jindra dobila 68 glasova.

Novinar godine Boris Dežulović u svom govoru istaknuo je kako nije očekivao nagradu, jer je u Zagrebu u prolazu budući da je danas bio na sudu u Splitu, a sutra na sudu u Zagrebu već ima zakazano sa Željkom Markić. – Još jedno ročište i to bi otprilike bilo to što se tiče hrvatskog novinarstva, a stignemo evo u pauzama podijeliti i nagrade, u svom stilu je prokomentirao Dežulović.

U obrazloženju ocjenjivačkog suda stoji kako je Dežulović u svojih 35 godina bavljenja novinarstvom uvijek imao svoj stav: jasan, dorečen, argumentiran. I angažiran. – Upravo je taj pojam angažiranog novinarstva ovaj splitski novinar i pisac 2021. godine protegnuo do neslućenih granica. Njegova samo naoko obična kolumna na portalu N1 o devastaciji jedne ljupke dalmatinske uvale dobila je neočekivanu ekstenziju u obliku pokreta masovnog građanskog otpora otimačini zajedničkog dobra od beskrupuloznog moćnika, koji ima potporu najviših državnih dužnosnika. Riječ je bila o tajkunu Stipi Latkoviću, koji u uvali Vruja pokraj Brela bespravno gradi turistički resort, stoji između ostalog u obrazloženju te se dodaje kako je koji mjesec kasnije komentarom „Jebo vas Vukovar“ pokušao učiniti nemoguće: grad pretvoren u mauzolej vratiti njegovim živim stanovnicima, a državu prestrojiti na kolosijek normalnosti.

U uvodnom govoru predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je kazao kako je ove godine pristiglo 149 nominacija u svim kategorijama, što samo još jednom govori kako je novinarska profesija žilava unatoč tome što je iz dana u dan napadaju, omalovažavaju sa svih strana, a najviše i od samih predstavnika institucija ove zemlje.

Predsjednica ocjenjivačkog suda Marina Karlović Sabolić kazala je kako kvalitetno novinarstvo nije na izdisaju te da je življe nego ikada, bez obzira na to što govori Predsjednik Republike. – Što se tiče rada žirija bili mso na velikim mukama , jer je pristiglo puno i kvalitetnih radova, a o pobjednicima su odlučivale nijanse. Onima koji su dobili nagradu čestitam, a onima koji je nisu dobili da ne odustaju i preporučujem da i dalje budu ustrajni, kazala je Karlović Sabolić.

Prestižnu nagradu za životno djelo Otokar Keršovani Ocjenjivački odbor odlučio je dodijeliti Marinku Čuliću.

U obrazloženju žirija stoji kako o strasti za novinarstvom i praćenjem političkih i društvenih tema govori i to što je Čulić svoju kolumnu nastavio pisati i nakon odlaska u mirovinu, početkom 2021. godine. – Među njegovim stalnim tematskim preokupacijama su hrvatsko-srpski odnosi, hrvatska politika prema BiH, odustajanje SDP-a od socijaldemokracije, demontaža socijalne države, porast nejednakosti u zemlji i svijetu te manjak političke vizije kod naših političara, čime se stvara, prema Čulićevoj ocjeni, „paklenska formula besperspektivnosti“-.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Tamara Opačić za koju se u obrazloženju navodi kako su razlozi za dodjelu ovog vrijednog priznanja struke za prošlu godinu najjasnije iščitavaju u tekstu Tamare Opačić o slučaju migranta Omera Mahdija, objavljenom pod naslovom „Tražili su da budem doušnik“, te u seriji reportaža s Banije objavljenih u tjedniku Novosti od travnja do prosinca 2021. godine.

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je Igor Šoban za kojega je žiri naveo da za svakog fotoreportera koji pretendira snimiti dobru, aktualnu, vrijednu fotografiju, onu koja donosi izravnu i jasnu informaciju o događaju važnom za javnost, jedan od osnovnih i jako važnih uvjeta je biti u pravo vrijeme na pravome mjestu. – To je uvjet koji otvara sve druge prilike isticanja, pokazivanja ili dokazivanja vrsnosti i izvrsnosti fotoreporterskog oka, praćenja događaja, izbora motiva i svega ostaloga što uvjetuje snimanje dobre, prave, svevremenske novinske fotografije, stoji u obrazloženju.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo pripala je novinarskoj redakciji emisije „Katedra za plastičnu kirurgiju“ gdje autorice nenametljivo koriste autentične radijske alate s pomoću kojih nas „radioportiraju“ direktno sa sobom na teren. – Slušajući emisiju, ponekad se osjećamo kao da se i mi s ekipom Yammata i Sloge truckamo banijskim cestama bez asfalta i putokaza paralelno bilježeći dnevnik jednog ljudskog stradanja, civilne solidarnosti i političke šarade. Posebno je teško slušati ovu reportažu danas, s vremenskim odmakom, znajući koliko se mit o obnovi i funkcionalnosti sustava u potpunosti strovalio u provaliju, navodi se u obrazloženju žirija.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo ravnopravno dijele novinarke Karmen Šore i Ana Malbaša, koje su u posljednjem krugu glasovanja osvojile jednaki broj bodova. Ocjenjivačka skupina za televizijsko novinarstvo i snimateljski rad odlučila je da obje priče uistinu zaslužuju nagradu.

Ana Malbaša nagrađena je za priču „Malverzacije zemljištem na otoku Braču“, koja je objavljena u magazinu Provjereno Nove TV.

– Ana Malbaša je ovom reportažom upozorila na jedan od najvećih problema društva – korupciju, te svojim novinarskim instinktom, upornošću i hrabrošću, a pritom poštujući sva pravila struke, slučaj dovela do pravnog epiloga, naveli su članovi žirija.

Karmen Šore nagrađena je za priču koja je objavljena je na vrhuncu epidemije COVID-a 19, kada su se rušili rekordi u broju zaraženih i teško oboljelih, koji se na respiratorima bore za život, kao i onih koji su na žalost preminuli. U tom trenutku najveći teret podnosio je zdravstveni sustav. Situacija u bolnicama bila je na rubu izdržljivosti, a zdravstveno osoblje iscrpljeno dugotrajnom borbom s epidemijom. Karmen Šore je stoga provela dan na COVID-odjelu splitske bolnice i svjedočila njihovoj neumornoj bitci za svaki život u kojoj se zdravstveno osoblje nije štedjelo.

Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić pripala je Igoru Altarcu, koji je upravo u toj reportaži kamerom donio trajni dokument jednog teškog vremena i dramatične borbe za svaki ljudski život. – Bilježeći s jedne strane slike bolesti i smrti, a s druge emociju zdravstvenih radnika, njihovu predanost i neposustajanje, snimio je u isto vrijeme i potresnu i inspirativnu priču. Altarac je nenametljivim stilom snimanja promatraču omogućio da priču doživi kao da mu je objektiv smješten u očima, navodi žiri.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo dobio je novinar portala Index Vladimir Matijanić koji je prvi je otkrio i ekskluzivno objavio niz argumentiranih sumnji da su dijelovi doktorata Vice Mihanovića, HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Splita na prošlim lokalnim izborima, ravnatelja Lučke uprave u Splitu, fakultetskog predavača i predsjednika gradskog ogranka HDZ-a, plagirani. – Matijanić je u seriji tekstova upozorio na niz nelogičnosti i bizarnih elemenata Mihanovićeve doktorske disertacije „Ekonomski učinci pomorskog prometa i transporta u funkciji gospodarskog razvoja“, koju je obranio 28. veljače 2018. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a koja je prošla sve instance i postala temelj za tituliranje HDZ-ova političara „doktorom znanosti“, navode članovi žirija.

Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo pripala je novinaru portala Telegram Andreju Dimitrijeviću, koji je serijom tekstova nedvosmisleno je razotkrio propuste hrvatskih istražitelja u ovom slučaju. O aferi Software pisao je još 2019. godine.

– A onda svoja saznanja o nezakonitostima proslijedio Europskom uredu za borbu protiv prevara OLAF-u. Oni su o svemu obavijestili novi Ured europskog javnog tužitelja. Koji je, odmah nakon osnivanja u srpnju 2021., napokon proveo istragu. Koja je na kraju dovela do uhićenja bivše ministrice. Tada je Dimitrijević objavio jedan od ključnih dokaza u priči. Otkrivši kako je djelatnik Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije SAFU USKOK-u još 2019. ponudio niz konkretnih dokaza protiv Žalac vezanih uz aferu Software. Oni, međutim, nisu poduzeli ništa, naveli su u obrazloženju članovi ocjenjivačkog odbora.