Don Kihot s juga

Naizgled donkihotovsku ideju počeo je da ostvaruje 1994. kada je osnovao Vranjske novine koje su u početku bile dvonedeljnik, da bi ubrzo prešle na nedeljni ritam izlaženja. Najvažnije u faktografiji lista koji je obeležio deo novije istorije juga Srbije su kazne, progon, anatema, posledice uređivačke politike koja je afirmisala civilizacijske vrednosti i podržavala pojedince koji su se istinski zalagali da Vranje ne bude kasaba i feud ljudi u dosluhu sa nedemokratskim režimom. Ne zna, kao i svi urednici nezavisnih glasila koji drže do sebe, koliko se sudskih procesa vodi protiv njega i Vranjskih; izvesno je, međutim, da su, zbog objavljivanja izveštaja Helsinškog odbora o zločinima nad Albancima na jugu Srbije kažnjeni sa 800 hiljada dinara, po zloglasnom Zakonu o informisanju.
Nije paradoksalno, najžešće napade Novine vranjske i Vukašin Obradović doživljavaju posle svrgavanja Slobodana Miloševića; otkrivaju pedofilsku aferu Pahomije, neformalno, ali i preteće anatemiše ih deo Srpske pravoslavne crkve. Dobijaju istinsku podršku demokratske javnosti.
Vukašin Obradović uspešno je učio svoje saradnike novinarskom poslu; Vranjske danas okupljaju vrsne ambiciozne i hrabre novinare koji su se dokazali u najtežem periodu ove kuće, kada je Vranje bilo bastion režima Slobodana Miloševića. Urednik i njegova porodica bili su tu da podnesu najveći deo tereta koji podrazumeva obračun sa antimodernizmom u patrijarhalnom miljeu Borinog Vranja.
Rođen je 1962. u Vranju, gde je završio gimnaziju, diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Kolege koje su radile sa njim još u omladinskoj štampi kažu da je „uvek znao da piše“.
Oženjen je Veroslavom, imaju sina Vuka („Tata, samo ja sam se prijavio na ovo građevinsko vaspitanje“) i ćerku Dunju.


Bojan Tončić

Tagovi

Povezani tekstovi