EN
Izvještaj IDEA-e o stanju demorkatije za 2022. pokazuje da polovina svjetskih demokratija slabi, a među nedemokratskim zemljama, polovina postaje znatno represivnija.
Međunarodni institut za demokratiju i izbornu podršku (IDEA) u izvještaju o stanju demokratije za 2022. godinu navodi da je Bosna i Hercegovina (BiH) među šest zemalja u kojima je zabilježen pad medijskog integriteta. Pored BiH, pad medijskog integriteta uočen je u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Kipru i Azerbejdžanu. Navode da smanjenje medijskog integriteta dolazi u vrijeme kada su pouzdane, nepristrasne informacije vrednije nego ikad, posebno usred oružanog sukoba i naziruće ekonomske krize.
Dnevni evropski servis (DEA) piše kako se po ovom IDEA-inom izvještaju zaključuje da je Srbija ostala hibridni režim, da su nezavisni mediji predmet zastrašivanja, da se na pravosuđe vrši politički pritisak, a da će srpsku politiku u narednom periodu oblikovati odnosi s Kosovom, evropske integracije, kao i pitanje da li će vladajuća partija u Srbiji dobiti kredibilnog protivnika,.
U novom izvještaju o stanju demokratije u svijetu, koji je objavljen u srijedu, IDEA navodi da su Srbija i Turska „ostale ukorijenjene u hibridnosti“, sa padom u posljednjih pet godina, posebno u pogledu izbora, a da je Rusija postala treća evropska zemlja sa autokratskim režimom, pored Bjelorusije i Azerbejdžana.
„Provladini mediji dominiraju scenom, a nezavisni mediji su često predmet direktnog zastrašivanja“, ocjenjuje se u izvještaju međunarodne grupe sa sjedištem u Stokholmu.
Izbori su, dodaje se, generalno reprezentativni, ali glasanje je bilo narušeno nepravilnostima, uključujući fizičko zastrašivanje.
„Prethodnih godina demokratski pad se manifestovao u podatributima Indeksa za čiste izbore, slobodne političke partije, građanske slobode i efikasan parlament. U narednom periodu ovo će vjerovatno ostati ključni indikatori, zajedno sa onima u oblasti nezavisnosti pravosuđa, integriteta medija i odstustva korupcije“, zaključuje su u dijelu izvještaja o Srbiji.
Demokratska stagnacija u Evropi
U većem dijelu Evrope demokratija stagnira, čemu doprinose ekonomski problemi i višestruke posljedice ruskog rata u Ukrajini, koji je s druge strane istakao ključnu ulogu demokratije u odbrani mira i prosperiteta, ocjenjuje IDEA.
U gotovo polovini evropskih demokratija, odnosno u 17 zemalja, došlo je do demokratske erozije u posljednjih pet godina, navodi se u izvještaju.
„Ipak, demokratske vrijednosti i institucije se sve više vide kao osnovna prepreka ruskom iredentizmu i neokolonijalizmu, posebno u Ukrajini, ali i u većini zemalja regiona“, ističe se u analizi.
Ocjenjuje se da su se evropski nedemokratski režimi dodatno konsolidovali u posljednjih godinu dana.
Srbija i Turska su „ostale ukorijenjene u hibridnosti“, a Rusija je postala treća evropska zemlja sa autokratskim režimom, pored Bjelorusije i Azerbejdžana.
U Poljskoj i Mađarskoj zabilježeno je demokratsko nazadovanje, dok su Ukrajina, Armenija i Moldavija doživjele ekspanziju demokratije.
IDEA ocjenjuje da se Evropa suočava sa najizazovnijim vremenima u posljednjih nekoliko decenija.
„Visoka inflacija, ekonomski problemi i stagnacija, uspon partija krajnje desnice i zabrinutost za snabdijevanje energijom još više ugrožavaju demokratiju u Evropi“, navodi se u izvještaju i dodaje se da se to dešava u vrijeme demokratske stagnacije u većem dijelu kontinenta.
Rat u Ukrajini je izazvao nezapamćene krize koje prijete miru i stabilnosti, dugo uzimanih „zdravo za gotovo“, a nuklearne prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegova strategija korištenja energenata kao oružja pozivaju na jačanje evropskog jedinstva.
IDEA navodi da građani mnogih dugogodišnjih demokratija u Evropi sve više podržavaju desničarske partije koje zanemaruju neke osnovne principe demokratije, kao što su sloboda medija ili uključivanje manjina u donošenje odluka.
„Kako će evropske zemlje odgovoriti na krizu definisat će sudbinu demokratije u narednim decenijama“, zaključuje IDEA.
Na globalnom nivou, broj zemalja koji se kreću ka autoritarizmu je u posljednjih šest godina bio više nego duplo veći od broja zemalja koje idu ka demokratiji.
Polovina svjetskih demokratija slabi, a među nedemokratskim zemljama, polovina postaje znatno represivnija, ocjenjuje se u analizi.
Pandemija, ratovi i klimatske promjene stvaraju nove izazove za demokratiju.
„Na kraju 2022., svijet je zarobljen pod teretom mnoštva starih i novih problema. Postoji bezbroj uzroka političke i ekonomske nestabilnosti, uključujući rast cijena hrane i energije, rastuću inflaciju i predstojeću recesiju. Ti fenomeni se javljaju u nestabilnom kontekstu klimatskih promjena, dugo neriješene nejednakosti, pandemije Covida-19, opadajućih životnih standarda i ruskog agresorskog rata u Ukrajini“, piše u analizi.
IDEA ukazuje i na zabrinjavajući trend smanjivanja broja ljudi koji vjeruju da je demokratija odgovor na te probleme.
Iako mnoge demokratije imaju zakone i infrastrukturu potrebne za podršku demokratskim institucijama, IDEA ističe da je nejednak pristup tim institucijama i dalje ozbiljan problem.
„Da bi se izgradile i obnovile ove insistucije i ponovo uspostavilo povjerenje između ljudi i njihovih vlada, neophodno je razviti nove i inovativne društvene ugovore koji će bolje odražavati promjenljivo globalno okruženje i dati prioritet jednakom pristupu mehanizmima participacije“, istakla je IDEA.
Izvor: Dnevni evropski servis
