EN
Urednik online platforme Newsgradient Dalio Sijah za Media.ba pojašnjava da je lista medija koji će biti analizirani nastala nakon analize tekstova 50 najčitanijih informativnih portala u BiH, koja je prethodila puštanju platforme u rad.
„Mi smo kroz istraživanje koje je trajalo oko mjesec dana pratili sve te medije kroz uzorke najčitanijih tekstova na njima, koje smo na osnovu metodologije svrstavali da li naginju ka desno ili lijevo [politički pozicionirani] i na osnovu tog istraživanja smo dobili chart prema kojem su raspoređeni mediji koji su uvršteni u platformu”, kaže Sijah.
Lista medija je predstavljena u tzv. Media Bias Chartu koja ujedno predstavlja mapu pouzdanosti i pristrasnosti u medijskom izvještavanju. Istraživanje je rađeno po metodologiji Vanesse Otero, osnivačice Ad Fontes Media, a osim što su na osnovu dobijenih rezultata, klasificirani prema vjerodostojnosti, bh. mediji su raspoređeni i po osi “lijevo-desno”.
Podjele na bh. medijskoj sceni
Budući da je riječ o metodologiji namijenjenoj za američko tržište gdje su, kako kaže Sijah, mediji “vrlo jasno pozicionirani desno ili lijevo”, bh. mediji se uglavnom fokusiraju na prenošenje agencijskih vijesti “i onda samo zavisi od medija šta će staviti u prvi plan, kakav će biti naslov”. Dodaje da će se kroz rad platforme, u narednom periodu pokušati ustanoviti da li je takva metodologija prihvatiljiva za bh. tržište i da li je “uopšte moguće na bh. medijskoj sceni napraviti tu polarizaciju lijevo-desno”, iako se i bez takve polarizacije “jako puno stvari može zaključiti iz samih naslova i iz lidova vijesti”.
Dosadašnjom analizom najčitanijih vijesti je, kako kaže Sijah, utvrđeno da mediji u BiH, uglavnom, prenose agencijske vijesti čije se izvještavanje razlikuje, prvenstveno, po etno-nacionalnim linijama.
“Postoji tu dosta gradacija, ali ono što se najviše može uočiti jeste da su mediji, prije svega, podijeljeni po entitetskoj liniji, pa tek onda prema političkom spektru. Ako kažem po političkoj liniji-teško je reći desno ili lijevo s obzirom da kod nas sama politička scena nije toliko diferencirana lijevo ili desno, nego se može vidjeti kojoj političkoj partiji više ‘naginje’ određeni medij”, kaže Sijah ističući da “gotovo svakodnevno možemo da vidimo da postoje te podjele na etničkom principu i da se vidi koji medij je sklon određenoj političkoj opciji”.
Portal Newsgradient ima algoritam koji sa određenih sajtova povlači najčitanije vijesti. Najčitanije teme su one koje imaju najveći broj prenošenja u medijima koji su obuhvaćeni analizom. Sijah kaže da su to dominantno političke teme, ali da se dešava da to budu i druge teme poput nedavnog uspjeha Lane Pudar na Evropskom prvenstvu u plivanju. Newsgradient svaki dan prikaže desetak tema koje su bile najčitanije prethodnog dana.
Opasnost polarizacije medija
Osim analize najaktuelnijih vijesti, za rubriku “blog” se analizira i način izvještavanja bh. medija o određenim temama poput onih o nedavnom uvođenju Zakona o zaštiti ćirilice i ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve na Cetinju.
“Mediji u Federaciji BiH više su ‘naginjali’ na, hajde da kažem, ovu procrnogorsku stranu, dok su mediji iz Republike Srpske više naginjali na drugu. Kad se radilo o zakonu o zaštiti ćirilice i danu srpskog jedinstva koji je obilježavan u Republici Srbiji i u RS-u tu se moglo vidjeti da su mediji u RS-u pisali isključivo afirmativno o tom događaju dok su mediji iz FBiH stavili više fokus na izjave ili političara ili aktivista iz RS-a koji su smatrali da je to negativno ili nekih ljudi koji predstavljaju povratnike”, kaže Sijah.
Kada je riječ o opasnosti polarizacije medija, Sijah kaže kako je pojavom interneta i novih medija, kao i povećanjem dostupnosti tehnologije, došlo do “enormnog povećanja izvora informacija, kako kredibilnih, tako na žalost mnogo više onih nekredibilnih” čime je polarizacija medija postala mnogo opasnija jer “sada javnost koja je svakako politički diferencirana i polarizirana dolazi u susret sa brojnim neistinama, teorijama zavjera, propagandom upravo u kanalima komunikacije koji preferira njegov krug”.
Osim opasnosti polarizacije medija, Sijah govori i opasnosti copy-paste novinarstva koje, kako kaže, u ovom slučaju smanjuje podijeljenost medija, ali da takvo novinarstvo generalno “nije donijelo nikome ništa dobro” i da se takav sadržaj uglavnom razlikuje u naslovima od kojih su “neki senzacionalistički, neki u prvi plan stavljaju neku izjavu, neki neutralniji će staviti vrlo neutralan naslov i osvrnuti se na sam događaj, dok je u suštini vijest uglavnom ista”.
