Konferencija o medijskoj pismenosti: Kako sačuvati nezavisno novinarstvo u eri algoritama, veštačke inteligencije i političkih pritisaka

Foto: NUNS

Očuvanje uređivačke nezavisnosti zahteva finansijski održive redakcije, odgovorne institucije, transparentno medijsko vlasništvo i prilagođavanje novim tehnologijama uz poštovanje profesionalnih standarda. O tim izazovima razgovarali su novinari, urednici, istraživači i predstavnici organizacija iz regiona na konferenciji o medijskoj pismenosti „Mediji pod pritiskom – kako da nastavimo da izveštavamo istinito“, održanoj 7. oktobra u Evropskoj kući u Beogradu.

 

Konferenciju je otvorio ambasador Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat, koji je istakao da je bezbednost novinara preduslov za profesionalno i nezavisno izveštavanje. Naglasio je odgovornost institucija da obezbede uslove u kojima mediji mogu slobodno da rade, bez političkih i ekonomskih pritisaka, bilo da dolaze spolja ili iz njihovih kompanija.

 

Foto: NUNS

 

„Institucije moraju da obezbede okruženje u kojem profesionalni mediji mogu slobodno da rade i izveštavaju, bez straha od napada ili pritisaka bilo koje vrste“, poručio je fon Bekerat.

 

Kroz razgovore o algoritmima, društvenim mrežama, veštačkoj inteligenciji i suzbijanju informacionih manipulacija, učesnici su razmatrali kako zaštititi novinarstvo u javnom interesu u okruženju u kojem redakcije istovremeno trpe političke, ekonomske i tehnološke pritiske.

 

Direktorka BIRN Makedonija Ana Petruševa ocenila je da algoritmi podstiču medije da prednost daju sadržajima koji izazivaju emocije i donose više klikova, prihoda i vidljivosti.

 

Foto: NUNS

 

„Uređivačka nezavisnost i javni interes nalaze se pri dnu liste prioriteta u trci za što većim brojem klikova“, rekla je Petruševa.

 

Posebno je ukazala na teškoće istraživačkih redakcija čije originalne priče, nastale posle višemesečnog rada, često ostaju slabije vidljive u sistemima distribucije koji favorizuju teme o kojima istovremeno izveštava veliki broj medija.

 

Urednica Raskrikavanja Vesna Radojević ukazala je na paradoks društvenih mreža u Srbiji: uprkos dezinformacijama i algoritamskim rizicima, one ostaju jedno od retkih mesta za javnu debatu i kritiku vlasti. Za nezavisne i istraživačke medije predstavljaju važan put do publike, a značajnu ulogu imaju i u komunikaciji studentskog pokreta i opozicije.

 

Selma Zulić iz Mediacentra Sarajevo upozorila je da obrazovanje za medijsku i informacionu pismenost kasni za promenama u informacionom okruženju. Naglasila je da je potrebno razvijati praktične obrazovne pristupe koji obuhvataju i razumevanje algoritama. Manja podrška sistemskim programima, političke prepreke i sporo ažuriranje nastavnih sadržaja dodatno otežavaju taj proces.

 

Promena načina na koji publika dolazi do informacija bila je u središtu razgovora o digitalnim platformama. Geri Emiri iz Amfore (Albanija) objasnio je da redakcije danas isto istraživanje predstavljaju kroz tekstove, kratke video-snimke, dokumentarne sadržaje, podkaste i infografike, prilagođavajući ga različitim publikama.

 

„Menjamo način rada, ali ne i svoje standarde“, poručio je Emiri.

 

Foto: NUNS

 

Takvo prilagođavanje otvara nove mogućnosti za predstavljanje novinarskih priča, ali zahteva dodatna sredstva, vreme i ljude. Istovremeno, mogućnost da svako objavi fotografiju ili snimak ne umanjuje potrebu za novinarima koji proveravaju informacije i pružaju celovitu sliku događaja.

 

Urednik portala Mašina Marko Miletić podsetio je da je tehnologija oduvek uticala na oblikovanje medijskih sadržaja. Redakcije i dalje snose odgovornost za svoje objave, iako ne kontrolišu platforme preko kojih ih distribuiraju. Kao ozbiljan problem izdvojio je napade na naloge medija, navodeći da uspostavljeni kontakti sa predstavnicima kompanije Meta mogu pomoći, ali da je do ljudi spremnih da reaguju u velikim tehnološkim kompanijama veoma teško doći.

 

Filip Stojanovski iz organizacije Metamorphosis (Severna Makedonija) naglasio je da različite generacije imaju različite navike informisanja, zbog čega rasprava o algoritmima ne sme zanemariti publiku koja se i dalje pretežno oslanja na televiziju. Ukazao je i na potrebu razlikovanja nezakonitih sadržaja od dezinformacija koje mogu biti štetne i kada nisu obuhvaćene zakonskim zabranama. Za delotvoran odgovor, ocenio je, neophodni su saradnja platformi sa organizacijama koje proveravaju činjenice, aktivne institucije i pravni okvir koji obezbeđuje odgovornost tehnoloških kompanija.

 

Veštačka inteligencija predstavljena je kao prilika da redakcije ubrzaju rad, ali i kao izazov koji zahteva jasna pravila. Semir Mujkić iz BIRN-a Bosna i Hercegovina opisao je kako automatizovano prikupljanje podataka omogućava istraživanja koja bi ranije zahtevala mnogo vremena i tehničke podrške.

 

„Nema objavljivanja bez provere činjenica“, naglasio je Mujkić.

 

Foto: NUNS

 

Freelance novinar Mateja Agatonović ukazao je da upotreba AI u domaćim redakcijama često zavisi od inicijative pojedinaca, umesto od sistemskih pravila. Posebno je istakao nedostatak transparentnog označavanja sadržaja nastalog uz pomoć ovih alata i potrebu za internim politikama koje zadržavaju ljudski nadzor nad uređivanjem i objavljivanjem.

 

Arta Beriša sa Spiranca Instituta govorila je o iskustvima zaposlenih kojima AI olakšava svakodnevne zadatke, ali istovremeno menja uloge i osećaj kontrole nad radom. Založila se za uključivanje novinara u odlučivanje o primeni novih tehnologija i za više vremena i obuka za njihovu odgovornu upotrebu.

 

U razgovoru o suzbijanju stranog mešanja i informacionih manipulacija, učesnici su naglasili da saradnja medija i institucija mora da sačuva nezavisnost novinarstva. Aleksandra Temenugova iz Instituta za komunikacijske studije istakla je da takvi napori moraju imati jasne granice i poštovati slobodu izražavanja. Rad sa novinarima, navela je, treba da obuhvati istraživanje obrazaca širenja sadržaja, kanala distribucije i aktera koji ih proizvode.

 

Foto: NUNS

 

Dumitru Tira, menadžer medijske grupe Realitatea iz Moldavije, govorio je o važnosti raznovrsnih prihoda i razdvajanja poslovnog upravljanja od uređivanja sadržaja. Naglasio je da komercijalna saradnja sa institucijama ne sme da spreči izveštavanje koje im ne odgovara.

 

„Mi smo partneri države, a ne vlade“, rekao je Tira.

 

Iskustva iz Albanije i Crne Gore pokazala su koliko neaktivnost institucija može da oslabi borbu protiv dezinformacija. Kristina Voko iz BIRN-a Albanija navela je da su civilno društvo i nezavisni mediji sprečili uključivanje državne registracije i kontrole onlajn medija u strategiju za suzbijanje dezinformacija. Međutim, monitoring prvih šest meseci pokazao je da nijedna mera nije završena, dok više od 70 odsto nadležnih institucija nije započelo rad.

 

Voko je upozorila da usmeravanje pažnje isključivo na strano mešanje može potisnuti domaće probleme: koncentraciju vlasništva, političke i poslovne uticaje i nedostatak transparentnosti.

 

Urednik Raskrinkavanja iz Crne Gore Darvin Murić ocenio je da institucije retko reaguju i nedovoljno sarađuju sa novinarima koji proveravaju činjenice. Odgovori često izostaju čak i kada se proveravaju netačne tvrdnje o samim institucijama. Upozorio je i na širenje propagande i antievropskih narativa u delu medija, naglašavajući da označavanje problema kao hibridnih pretnji ne može zameniti konkretno postupanje.

 

Na predstavljanju preliminarnih nalaza istraživanja medijskog tržišta Srbije, Tanja Maksić iz BIRN-a ukazala je na otežan pristup podacima o vlasništvu. Informacije su rasute po registrima i dokumentima, dok pretraga pojedinačnih medija ne omogućava jednostavno poređenje celokupnog tržišta.

 

Foto: NUNS

 

„Nemamo punu transparentnost, već iluziju transparentnosti“, rekla je Maksić.

 

Prema predstavljenim nalazima, iza više od 2.000 registrovanih medija identifikovano je oko 400 krajnjih vlasnika, od kojih 17 poseduje 20 odsto registrovanih medija. Maksić je naglasila da broj medija ne pokazuje nužno njihov uticaj na javnost, kao i da visoki zakonski pragovi za utvrđivanje koncentracije ne odražavaju u potpunosti sliku vlasničke povezanosti.

 

Program konferencije obuhvatio je i multimedijalnu izložbu o bezbednosti medija u regionu, pripremljenu u saradnji sa ANEM-om i NUNS-om, koja kroz lična svedočenja predstavlja neke od najtežih slučajeva napada na novinare i novinarstvo na Zapadnom Balkanu.

 

Foto: NUNS

 

Tagovi

Povezani tekstovi