Manjinski mediji na lokalu ne mogu biti samoodrživi

„Država Srbija mora da bude svesna da prava nacionalnih manjina, među koje svakako spada i manjinsko i višejezično informisanje, predstavljaju vrednost koja će imati značajno mesto u pregovorima između Srbije i EU o pristupanju Uniji“, samo je jedan od zaključaka ove Konferencije u čijem je fokusu bila tema izlaska države iz vlasništva nad medijima, kao i posledice, pouke i mogućnosti u odnosu na ovaj proces, o kome su govorili predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor, predstavnik Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje, NDNV, Misije OEBS, medijski analitičari, novinari i drugi.

[box align=’box-center’ id=’10340′]

Otvarajući konferenciju, predsednik Pastor ocenio je da se proces privatizacije medija u Srbiji pokazao kao veoma loš i da će njegov rezultat biti propast manjinskih i lokalnih medija, jer su privatizacije medija potpuno neuspešne i prividne. 

– Događa se jedna paradoksalna situacija. Očekuje se od države da pomogne manjinskim medijima, ali i da se distancira od njih, a sa druge strane manjinski mediji ne mogu izdržati tržišne uslove i ne mogu biti samoodrživi – rekao je Pastor i dodao da je praksa pokazala da su mediji koji su od samog starta bili u privatnom vlasništvu mnogo manje nezavisni od onih u državnom vlasništvu.

On je rekao i da permanentno informisanje na manjinskim jezicima postoji na Radio-televiziji Vojvodine, dok se na lokalnom nivou manjinski i višejezični mediji gase. 

Pastor je naglasio važnost obezbeđenja stabilnog projektnog finansiranja manjinskih medija, medija čiji su osnivači nacionalni saveti nacionalnih manjina, kao i obezbeđenje garancija da će opštine, pokrajina i država izdvajati sredstva za konkursno finansiranje medija.

U uvodnom delu konferencije govorili su i šefica Medijskog odeljenja OEBS Gordana Janković, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i javno informisanje Kalman Kuntić, predsednik NDNV Dinko Gruhonjić, predsednik 10 NDNV Nedim Sejdinović, zamenica Pokrajinskog ombudsmana Eva Vukašinović i medijska analitičarka Gordana Predić. 

Nakon sažetka zaključaka NDNV apeluje na Ministarstvo kulture i informisanja, ali i druge nadležne državne organe i institucije, kao i na sve sudionike medijske scene, da u narednom periodu problemu informisanja na jezicima nacionalnih manjina prilaze sa odgovarajućom ozbiljnošću, uz poštovanje prava nacionalnih zajednica, ali i koncepta medijskih sloboda i multikulturalnog društva.

Zaključci Konferencije Nakon diskusije i mišljenja iznesenih na konferendjiManjinsko i višejezično informisanje u kontekstu sprovođenja medijskihzakona, NDNV je donelo zaključke u kojima se ističe da se u pripremi i izradi seta medijskih zakona nije u dovoljnoj meri posvečivala pažnja informisanju na jezicima nacionalnih manjina, što je prouzrokovalo niz problema sa kojima se ono suočilo u procesu medijskih reformi.

Zakonodavac je prilikom izrade medijske legislative propustio da prepozna vrednost interkulturalnog društva, odnosno međuetničku komunikaciju i negovanje duha tolerancije – kao javni interes, čime je doveo u loš položaj višejezične medije.

Zatim, ministarstva privrede, kulture i informisanja i Agencija za privatizaciju dužni su da pod hitno nastave proces sprovođenja Zakona o javnom informisanju i medijima,odnosno da, kako zakon nalaže, kapital neprivatizovanih medija u javnom vlasništvu bez naknade prenesu na zaposlene. Državne institucije moraju da obezbede mehanizme pomoću kojih zakonske pogodnosti za medije civilnog društva neće ostati mrtvo slovo na papiru.

Tagovi

Povezani tekstovi