Predstavnik OEBS za slobodu medija o privođenju u Peći
Članak Tanjuga prenesen s portala uns.org.rs
Predstavnik OEBS za slobodu medija Harlem Desir putem Tvitera je poručio da je zabrinut zbog privođenja ekipe Radio-televizije Srbije tokom snimanja u Peći, navodeći da se novinari ne smeju suočavati sa opstrukcijama prilikom obavljanja posla.
Desir je na ovoj društvenoj mreži naveo da je zabrinut zbog jučerašnjeg incidenta kod Peći, kada je ekipa RTS zadržana nekoliko sati i dodao da se novinari ne smeju suočavati sa opstrukcijama prilikom obavljanja posla.
RTS podseća da je ekipa javnog servisa snimala u Peći četvrtu epizodu emisije “Pravo na sutra” o uzurpiranoj imovini Srba, kada ih je, sa još petoro pravnika, privela kosovska policija.
Ministar za zajednice i povratak i vicepremijer kosovske vlade Dalibor Jevtić, koji je na današnjoj sednici vlade u Prištini saopštio da se predstavnici Srpske liste povlače iz nje, komentarisao je i hapšenje u Peći.
“Ja ne znam stvarno kakve su to poruke i dokle ćemo tako”, rekao je Jevtić ranije danas.
Mediji u BiH: Politički ispred javnog interesa
Članak Dženane Halimović prenesen s portala slobodnaevropa.org
Monitoring medija u predizbornoj kampanji za lokalne izbore pokazao je da su javni servisi u centralnim informativnim emisijama prvenstveno davali prostor funkcionerima stranaka i trenutnim institucijama vlasti, a ne kandidatima. Politički subjekti, kako je zaključak istraživanja koje je radila koalicija „Pod lupom“ zajedno sa udruženjem BH novinari, zloupotrijebili su javne servise koji građanima nisu ponudili fer i profesionalno kreirane informacije. Najviše propusta imali su FTV i RTRS, koji su pokazali da nema javne odgovornosti prema javnom interesu. Predviđanja su da će se tendencija nastaviti, te da će javni servisi služiti politikama, a ne građanima.
Nesrazmjer u predstavljanju političkih kandidata u javnim servisima tokom kampanje za lokalne izbore 2016. godine pokazao je kako su javni servisi u BiH umjesto kandidatima, prostor u svojim centralnim informativnim emisijama ustupili stranačkim čelnicima.
Generalna tajnica udruženja BH novinari Borka Rudić kaže kako je u analizi 63 dnevnika javnih emitera primjetno i ko je zauzeo najviše prostora.
„Televizija Republike Srpske favorizovala je Milorada Dodika, on se pojavljivao čak 32 minute i 46 sekundi u analiziranim dnevnicima. S druge strane, u RTRS-u smo imali 31 sekudnu posvećenu Draganu Čoviću, koji je u to vrijeme bio član Predsjedništva BiH. Tako, ako govorimo o izvještavanju u centralnom dnevniku o nekim protokolarnim aktivnostima, onda je zanimljivo da je neko imao 32 minute, a neko 31 sekundu. To je očit nesrazmjer, a ako još dodam da Bakira Izetbegovića uopšte nije bilo u analiziranim dnevnicima, onda se jasno može zaključiti na koji način je RTV Republike Srpske favorizovala predsjednika RS i predsjednika SNSD-a. Kad je riječ o
Od kandidata i konkretnih programa od značaja za lokalni nivo, više su mjesta zauzele opšte teme i komentari lidera ili funkcionera stranaka.
No, BiH je specifična po tome što gotovo da ne postoji razlika između toga kada je kampanja počela i kada je završila. Ona traje gotovo bez prestanka, ocjenjuje bivši ombudsmen za medije i dugogodišnji novinar Mehmed Halilović.
Smatra kako je veoma moguće da će se i u ovoj, izbornoj godini iste stvari ponoviti, politički uticaj proširiti, a javni bi servis mogao izgubiti povjerenje građana.
„Ključni zaključak po meni jeste da su određeni javni servisi, prije svega RTRS, pod potpunim uticajem vladajuće partije u tom entitetu u Bosni i Hercegovini, i da tu ne možemo govoriti ni u kakvom smislu o nekakvoj uređivačkoj nezavisnoj poziciji. To se vidi ne samo po tome što lider vladajuće partije i predsjednik RS-a, čak u vrijeme kampanje za lokalne izbore, ima neuporedivo najveći prostor. To se vidi i prije toga, to se vidi do dana današnjeg i to je vrlo očigledno.“
Svoje zaključke Halilović temelji i na tome da se šire lažne vijesti u kojima svojevoljno učestvuju novinari, kao saučesnici političara. Naveo je i primjer viber poruka koje već danima kruže u bh. javnosti o tome kako funkcioner SNSD Staša Košarac, naručuje od novinara RTRS diskreditaciju političkog oponenta.
Jedna od poraznih činjenica, kako kaže Borka Rudić je i to što u javnim servisima i pored činjenice o selektivnoj zastupljenosti, nema neutralnih izvještavanja.
„Ukupno 81 put Javni servis je zauzeo isključivo pozitivan ugao gledanja na kandidate, što je svakako dokaz političkih preferencija medija i izostanka kritičkog stava. Isto se može reći i za 38 negativnih izvještavanja, što isto tako predstavlja problem.“
Do sada svijetla tačka u javnim medijima bila je Televizija Bosne i Hercegovine, s ujednačenim stavovima i izvještavanjima. No, posljednjim imenovanjima i kako kaže Halilović intervencijama u uređivačkoj politici, to je dovedeno u pitanje.
„U samom programu BH Radija čitam kao svi, da postoji cenzura, da ljudi, neke javne ličnosti odbijaju da se odazovu pozivima. Nešto se očigledno dešava i treba im pomoći, jer je u u njihovom interesu da se potvrde u javnosti.„ kaže Halilović te iznosi i stav kako stvari neće biti puno bolje, jer već je vidljivo gdje sve ide, kao i da nije „siguran da prognoze o najprljavijoj kampanji nisu utemeljene.“
Ako je na prošlim izborima javni servis zabilježio tek dvije pres konferencije kandidata, dok se neki nisu nikada i ni u kom svojstvu pojavili u nekom od programa, to je pokazatelj da se nešto mora mijenjati. Javni servisi koje plaćaju građani dužni su im mnogo više od kalkulacija i ličnih političkih preferencija i uticaja.
Medijska i digitalna pismenost: Priručnik za trenere
Članak MCOnline Redakcije prenesen s portala media.ba
Drugo izdanje priručnika za učenje digitalne i medijske pismenosti u izdanju Deutsche Welle-a donosi praktične ideje za organizaciju treninga, metode učenja i materijale koje je moguće koristiti u formalnoj i neformalnoj nastavi medijske pismenosti, kao i vremenski određene lekcije koje predavačima omogućavaju da procijene količinu vremena potrebnog za predavanja i vježbe iz pojedinih oblasti. Priručnik mogu koristiti nastavnici u formalnom obrazovanju, kao i treneri koji rade pri neformalnim inicijativama za podsticanje medijske pismenosti.
Priručnik sadrži šest poglavlja: uvod u medijsku i digitalnu pismenost, informacije i teme, moć slika (vizualna pismenost), audio, video i društvene mreže.
Priručnik je (na engleskom jeziku) besplatno dostupan ovdje.
