Moritoringom su obuhvaćeni tekstova koji su se bavili ovim temama iz Vijesti, Dana, Republike, Pobjede i Monitor od 11. jula do 3. oktobra.
Najviše grešaka registrovano je u izvještajima iz sudnice i o zločinima, a zatim u izvještavanju o nesrećama i nasilju. Greške se najčešće prave u naslovu teksta koji često ne odgovara njegovoj sadržini, kaže predsjednik AMN-a Boris Darmanović. „Primjer je kada novinar izvještava o hapšenju osobe koja je osumnjičena za ubistvo. Naslov opisuje osobu kao ubicu što ne mora da bude tačno, jer ta osoba na sudu može biti proglašena nevinom“, naveo je Darmanović. Najveći broj takvih grešaka objavljen je u dnevnicima Vijesti i Dan, znatno manji u Republici, a gotovo nijedna u Pobjedi.
– Slike nesreće i previše opisa ponašanja unesrećene porodice ne bi trebalo previše prikazivati posebno kada se izvještava iz grada u kojem oni žive. Objavljivanje slika i opisa na ovaj način potrebno je samo u slučaju kada je to od značaja za širu javnost – smatra Darmanović.
Neophodno je više pažnje posvetiti zaštiti ugleda, ličnosti, časti i identiteta djeteta. To pravo treba da poštuju svi, a naročiti mediji, smatra zamjenik crnogorskog ombudsmana Budimir Šćepanović.
Novinar Vijesti Komnen Radević kazao je da bi sudovi i policija trebalo da budu fleksibilniji prema novinarima. Predsjednik Osnovnog suda u Podgorici Zoran Pažin smatra da se ne ulaže dovoljno napora za iznalaženje ravnoteže između prava na pravovremenu informaciju, pravično suđenje i privatnost. On smatra da bi urednici medija na takve zadatke trebalo da upućuju ljude koji su profesionalno dorasli takvom izazovu. Pažin je rekao da ni sudovi nisu dorasli svojoj ulozi kada je u pitanju odnos prema javnosti, odnosno njihova otvorenost.
– Informacije o radu suda daje ili predsjednik koji to doživljava kao glavobolju ili lice koje on ovlasti – naveo je Pažin.
Koordinator Samoregulatornog novinarskog tijela Branko Vojičić naveo je da u Crnoj Gori postoji sloboda za pošten rad, ali i da je evidentna njena zloupotreba. On je naveo da u crnogorskim medijima vlada veliko neznanje, aljkavost i neprofesionalizam, napominjući da 60 odsto novinara nema nikakve kvalifikacije.
– Veoma je teško takve ljude obučiti da profesionalno rade. Obilje medija ne znači automatski obilje objektivnosti – rekao je Vojičić i naveo da se i najsposobniji novinari najviše bave manipulacijom.
Prema mišljenju predstavnika OEBS Paraskeve Badesku neophodno je razviti efikasan pravni okvir za djelovanje medija, ali i učiniti mnogo više na implementaciji i podizanju profesionalnih standarda.
– Sačuvati visok stepen profesionalnosti osnovni je uslov istinski objektivnih medija – istakla je Badesku.
V. K
