Medijskim konkursima se i dalje podržavaju redovne aktivnosti medija iako zakon kaže da ne bi trebalo

Slika: Canva

Iako u Zakonu o javnom informisanju i medijima (ZJIM) piše da projektnim sufinansiranjem ne može da se podržava redovan rad medija, čini se da mnoge lokalne samouprave nastavljaju da finansiraju ove aktivnosti putem konkursa. Projekte koji se bave „aktuelnim dešavanjima“ i koji nemaju konkretne teme, članovi komisija u pojednim opštinama u Vojvodini ocenjivali su najboljim ocenama. 

 

 „Projekat u smislu ovog zakona podrazumeva zaokruženu programsku celinu ili deo celine (žanrovska i vremenska) kojom se doprinosi ostvarivanju javnog interesa“, piše u ZJIM, a dalje se pojašnjava da „projekat ne podrazumeva praćenje društvenih, ekonomskih, političkih, kulturnih, sportskih i drugih dešavanja na dnevnom nivou (vesti, centralna informativna emisija, jutarnji program, pregled dana i sl.)”. 

 

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) analiziralo je devet konkursa koji su sprovedeni u pojedinim lokalnim samoupravama, a čiji rezultati su objavljani na sajtu Jedinstvenog informacionog sistema (JIS) Ministarstva informisanja i telekomunikacija, i utvrdilo da su neki projekti podržani bez obzira na to što ne ispinjavaju zakonom propisane uslove.

 

Aktuelna dešavanja i praćenje aktivnosti koje sprovodi lokalana samouprava

 

„Svakodnevno i verodostojno ćemo informisati čitaoce o dešavanjima u gradu Somboru, na srpskom i na jezicima nacionalnih zajednica i manjina (u gradu i u svih 15 naseljenih mesta i 15 salaških naselja). Izveštavanje o dnevnim aktuelnostima i nastupajućim događajima koja su u interesu korisnika projekta. Svi sugrađani će biti ravnopravno, pravovremeno i tačno informisani o svim vitalnim pitanjima životnog standarda“, glasi siže projekta „Sombor – multikulturalni grad budućnosti“ za koji je Udruženje Podium dobilo 660.000 dinara na konkursu u Somboru.

 

Tema projekta je: Predstavljanje konstruktivnih dešavanja iz svih oblasti života i rada na teritoriji grada Sombora i pripadajućih naseljenih mesta i salaških naselja.

 

Najviše novca na konkursu u Kikindi, dobila je Televizija Kikinda, 1.3 miliona dinara, za projekat „TV IZLOG KIKINDE“, čija tema je, kako piše na platformi JIS: „Kvalitetno i pravovremeno informisanje građana Kikinde o aktuelnim dešavanjima iz oblasti lokalnih tema, aktivnostima koje sprovodi lokalna samouprava“. 

 

Televizija Kikinda u sižeu projekta navodi da „će doprineti povećanju nivoa informisanosti svih građana Kikinde“, tako što će emitovati „ukupno 489 originalnih medijskih sadržaja sa ciljem da doprinese boljoj informisanosti građana Kikinde o temama od interesa i značaja za građane kao što su: rad lokalne samouprave, javnih preduzeća i ustanova, udruženja građana, škola, zatim aktuelnosti iz oblasti privrede, zdravstva, kulture, turizma, sporta, politike, društvene odgovornosti“.

 

I kikindski AMI radio će se baviti aktuelnim dešavanjima u Kikindi, a za to je dobio 350.000 dinara.

 

Palas radio iz Kikinde će za 40.000 dinara, koje je od opštine Nova Crnja dobio za projekat „Prvi saznajte“, emitovati dve emisije koje će imati „pre svega informativni karakter, a njihov sadržaj obuhvatiće sve sfere života i rada, za koje su zaduženi Opštinsko veće, službe, preduzeća, zdravstvene, socijalne i druge ustanove“.

 

A Linea electronics iz Novog Sada će dobiti svega 20.000 dinara za „predstavljanje dešavanja iz različitih sfera života u Novoj Crnji i okolnim mestima – kultura i sport, turizam, manifestacije koje promovišu osetljive grupe (stari i lica sa posebnim potrebama), izveštaja sa izgradnje, rekonstrukcije i renoviranja putne mreže kao i obrazovnih i kulturnih ustanova“. 

 

I Žitište će, kroz projekat „Informator Žitište“ Udruženja Info centar, sa 120.000 dinara finansirati „informisanje stanovnika o aktuelnostima sa teritorije opštine Žitište iz oblasti kulture, zdravstva, zaštite životne sredine i različitih društvenih dešavanja koji su od značaja za širu javnost“.

 

Radiotelevizija Pančevo će od Vršca dobiti 500.000 dinara za projekat „VRŠAC HRONIKA“. Kako navode u sižeu, „…Kroz kratke, brze medijske sadržaje, i putem kajrona-telopa pružaćemo gledaocima sve važne, tačne i efikasne informacije, a kroz reportaže iz različitih oblasti, i gostovanja u programu, žitelji ovog grada biće u svakom trenutku obavešteni o kulturnim, sportskim i drugim događajima na teritoriji Vršca“.

 

RTV Pančevo je, prema pisanju medija, do sada dobila više od 11 miliona dinara za 18 projekata. 

 

Projekti „Hronika Pančeva“, „Kovin hronika“, „Bela Crkva hronika“ i „Opovo hronika“ baviće se „informisanjem žitelja (Pančeva, Kovina, Bele Crkve i Opova) i okoline i rešavanjem problema sa kojima se susreću u svakodnevnom životu“. Ista tema je prijavljena i za projekat u Vršcu.

 

I Televizija Radio LAV će za projekat „VRŠAČKI GRADSKI TV SERVIS“ dobiti 300.000 dinara. A građani Vršca će biti „na vreme, objektivno i potpuno dnevno informisani o aktuelnim temama iz svoje sredine“. Tema projekta je „svakodnevno informisanje stanovništva višenacionalnog Grada Vršca“.

 

Najbolji stručnjaci odlučivali o medijskim projektima

 

Prema analizi NUNS-a, u komisijama za ocenu projekata na devet lokalnih konkursa bili su kandidati čije su biografije bile među najviše ocenjenima od strane Ministarstva informisanja.

 

Dragana Stefanović, kandidatkinja koju je predložila Asocijacija radio-televizija Srbije, učestvovala je u čak šest komisija – u Somboru, Kikindi, Novoj Crnji, Žitištu, Vršcu i Beloj Crkvi. Njena biografija ocenjena je sa 94 od mogućih 100 bodova, čime je svrstana među najbolje stručnjake za ocenjivanje medijskih projekata.

 

Branislav Sančanin, koji se za učešće prijavio samostalno, jedan je od troje kandidata koji su dobili maksimalnih 100 bodova. Bio je član komisija u Kikindi, Novoj Crnji, Žitištu, Vršcu i Pančevu. Inače, prema podacima sa JIS-a, Sančanin je učestvovao u 30 komisija u Vojvodini.

 

Branimir Grulović, takođe samostalni kandidat sa izuzetno visokom ocenom biografije (98 bodova), bio je angažovan u komisijama u Somboru, Beloj Crkvi i Opovu. Prema pisanju UNS-a, upravo je on kandidat koji je izabran u najviše komisija u celoj Srbiji.

 

Velimir Petrušić, predložen od strane Društva novinara Vojvodine (DNV), ocenjen je sa 94 boda i bio je član komisija u Somboru i Žitištu.

 

Kada je reč o organizacijama koje su predlagale kandidate, najzastupljenije je bilo Društvo novinara Vojvodine sa ukupno osam članova izabranih u komisije. Sledi Asocijacija radio-televizija Srbije, čija je predstavnica Dragana Stefanović učestvovala u šest komisija. Po jednog izabranog člana imala su i Udruženje novinara Srbije (UNS), Udruženje medija i medijskih radnika (UMMR), Profesionalno udruženje novinara Srbije (PROUNS) i Centar za medijsku kulturu i obrazovanje.

 

Tagovi

Povezani tekstovi