EN
Najnovije Izvješće Media Freedom Rapid Responsea pokazalo je da je samo u prvih šest mjeseci ove godine bilo najmanje 756 kršenja slobode medija, a koje su zabilježili partneri MFRR-a.
Ključni nalazi:
– Zabilježeno je 756 kršenja slobode medija, koja su uključivala 1.212 osoba ili entiteta povezanih s medijima.
– 474 incidenata dogodilo se u državama članicama, dok je preostalih 282 zabilježeno u zemljama kandidatkinjama.
– Najčešći oblici kršenja bili su zastrašivanje i prijetnje, ukupno 136 slučajeva.
– MFRR je zabilježio 100 fizičkih napada, od kojih je 47 rezultiralo ozljedama.
– Drugi najčešći oblik kršenja uključivao je onemogućavanje novinarskih aktivnosti, čineći 117 incidenata.
– 143 kršenja počinili su državni i javni dužnosnici, što predstavlja zabrinjavajući trend.
– 24,6% incidenata dogodilo se na internetu, što ga čini najčešćim kontekstom u kojem su se dogodila kršenja slobode medija.
Osim općeg pregleda kršenja slobode medija u državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, izvješće uključuje tri tematska poglavlja koja istražuju anti-medijske zakone, lažno predstavljanje (spoofing) i izbore. Također sadrži detaljan pregled stanja slobode medija – prikazan kroz podatke Mape slobode medija – u Albaniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Gruziji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini.
Cijeli izvještaj možete pronaći ovdje, a mi vam donosimo dio koji govori o Hrvatskoj:
U prvih šest mjeseci 2024. godine, zabilježeno je 12 upozorenja koja uključuju 15 osoba ili entiteta povezanih s medijima. Stanje slobode medija u Hrvatskoj postalo je posebno zabrinjavajuće jer su, od sedam zabilježenih verbalnih napada, pet počinili predstavnici vlasti ili javni dužnosnici.
Premijer Andrej Plenković diskreditirao je novinare u javnim raspravama zbog njihovog kritičkog izvještavanja o njemu i njegovoj stranci. U travnju je dnevni list Nacional objavio snimku internog sastanka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na kojem se čuje kako premijer Andrej Plenković optužuje medijske kuće poput N1, Telegrama i Nacionala da su dio zavjere protiv njega i stranke. Nakon članka Jutarnjeg lista, koji je otkrio povjerljivu WhatsApp korespondenciju između suca Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josipe Rimac, otkrivajući česte sastanke i međusobne usluge, Plenković je optužio Jutarnji za “korupciju” i “zlonamjerno izvještavanje”. Ovi diskreditirajući komentari nisu novost. U siječnju je Plenković verbalno napao novinarku N1 na konferenciji za novinare kako bi izbjegao odgovoriti na njezina pitanja.
Još jedna velika zabrinutost su napadi na medije od strane krajnje desne stranke Domovinski pokret. U lipnju je političar Domovinskog pokreta Stephen Nikola Bartulica optužio novinara Andreja Dimitrijevića za “zloupotrebu medija” i “zastrašivanje” zbog navodnog neovlaštenog fotografiranja njegovog automobila, u kojem su bila njegova djeca, u sklopu istrage o Bartuličinim neprijavljenim nekretninama. U svibnju je čelnik stranke, Ivan Penava, izjavio da će njegova stranka podržati novu koalicijsku vladu koju predvodi HDZ samo ako se ukine financiranje tjednika Novosti. Penava je izrazio duboko neslaganje s uredničkom politikom Novosti, koja je poznata po svojim kritičkim objavama o stanju u državi. Novosti su nakon ovog incidenta bile meta prijetećih poruka.
Tijekom izvještajnog razdoblja zabilježene su tri prijetnje putem interneta. U ožujku su fact-checker Faktograf i Climate Portal bili meta velike kampanje blaćenja koju je pokrenuo Mario Nakić. U članku objavljenom na blogu na portalu Liberal.hr, Nakić je tvrdio da je Climate Portal financiran od strane premijera Andreja Plenkovića i pozvao čitatelje da kazne vladajuću koaliciju na parlamentarnim izborima zbog financiranja portala. Nakić je također diskreditirao portal na svom X računu sličnim komentarima. U svibnju je uredništvo Nacionala primilo prijetnju bombom putem SMS poruke, koja se referirala na Ivu Pukanića, vlasnika Nacionala, i njegovog bliskog suradnika Niku Franjića, koji su ubijeni u napadu automobilom bombom u Zagrebu u listopadu 2008. godine.
Nedavne izmjene zakona (poznate kao “Lex AP”) Kaznenog zakona predstavljaju daljnji izazov za slobodu tiska, uključujući članak 307.a, koji uvodi zatvorsku kaznu do tri godine za otkrivanje “ne-javnih” informacija o istražnim radnjama ili dokazima u kaznenim postupcima. Iako se kontroverzni članak ne odnosi izravno na novinare, pruža malu zaštitu zviždačima. Također bi mogao otvoriti mogućnost da policija ili tužitelji istražuju i vrše pritisak kako bi otkrili povjerljive novinarske izvore, što bi moglo uključivati zapljenu novinarske opreme.
Izmjene Kaznenog zakona dogodile su se u kritičnom trenutku za novinare, koji su pod stalnim pravnim pritiscima. Stalne prijetnje i napadi političara i javnih dužnosnika na medijske djelatnike dodatno povećavaju rizik za novinare koji se već suočavaju s izazovnim okolnostima u teškom okruženju za slobodu medija u Hrvatskoj. Kao odgovor na dokumentirane izazove slobodi medija, s novinarima koji su često u opasnosti, MFRR je zakazao međunarodnu misiju za utvrđivanje činjenica u Hrvatskoj koja je započela u rujnu ove godine.
Izvor: SNH
