Mihailo Tešić: Istinu ne govore ni jedni ni drugi

Mihailo Tešić (foto: printskrin Jutjub kanal "24 minuta sa Zoranom Kesićem")
Mihailo Tešić (foto: printskrin Jutjub kanal "24 minuta sa Zoranom Kesićem")

Medijska scena mora da se posmatra kroz faktore kapitalizma, geostrateške situacije i položaja Srbije, jer je uvek pitanje ko te plaća i odakle dolazi novac potreban da bi mediji mogli da opstanu, izjavio je FoNetu urednik portala „Vajs Srbija“ Mihailo Tešić.

On je u u serijalu razgovora „Kiosk o medijskoj sceni Srbije“ rekao da za mnoge medije može veoma jasno da se kaže da li su potpuno ili delimično tržišno finansirani ili ih finansiraju neki interesi. Kada je reč o interesima, kako je ukazao, ne misli se isključivo na „zle stvari i zaveru, prosto neko ima para, želi da ima medij, finansira ga i kroz to propagira neke svoje stvari“.
U takvoj situaciji građani sve teže mogu da budu objektivno informisni, ocenio je Tešić i dodao da je situacija u Ukrajini to pokazala na ogoljeniji način.

 

Prema njegovom viđenju, „brojni građani mogu da primete strašnu neusaglašenost između izvora koji pričaju o tome šta se događa, a nemoguće je da su i jedni i drugi u pravu“.“Onda je dosta logičan zaključak da i jedni i drugi lažu na neki način, odnosno da budemo blagi prema kolegama, pokušajavu da pošalju određene poruke u nečijem interesu, kojima guraju određeni narativ“, protumačio je Tešić.

 

On je podsetio da ima „hrabrih ljudi“ koji su otišli u Ukrajinu i verodostojno izveštavali sa lica mesta, pomenuvši novinara Aleksandra Vasovića.Tešić smatra da postoji određena vrsta kontroverze kada novinari pišu analize sa geostrateškog gledišta u kojima projektuju svoje ideologije i konstatuje da „tome možeš verovati koliko možeš verovati čoveku i koliko se slažeš s njim“.

 

Takvih tekstova u domaćim medijima ima više nego novinarskih izveštaja, ukazao je on, jer je teže otići u Ukrajinu i uraditi nešto sa lica mesta, a „lako smatrati iz udobnosti Beograda“.Kada je reč o odnosu prema političarima, Tešić je uveren da „ogromna većina“ novinara ne može da ima slobodu i nezavisnost koju novinari zamišljaju da bi trebalo da imaju.

 

Prema njegovom švatanju, taj odnos je takav da novinari ne postavljaju „tvrda pitanja“ i ne stavljaju političare u položaj da kažu nešto što je od javnog interesa.Pošto u takvim situacijama „ne postoji nedostatak straha“, Tešić obrazlaže da su pitanja često u službi onoga što bi neki političar trebalo da kaže.Kada su u pitanju mediji koji „nisu naklonjeni“ nekom političaru, on je skrenuo pažnju na nespemnost političara da odgovaraju na neprijatna pitanja, već „imamo neke odgovore koji su šatro duhoviti ili su snišodljivi, i ne dobijemo ništa“.

 

Govoreći o načinu rada medija koji ne pripadaju mejsntrim novinarstvu kakav je Vajs, Tešić je istakao da taj portal pokušava da se fokusira na teme koje su od interesa za određene segmente društva.To mogu da budu i kontroverzne teme, ali ne u političkom smislu, rekao je on i precizirao da Vajs postavlja pitanja čiji odgovori mogu da pomognu da nešto saznamo o sebi i drugima, o nečemu što nam je strano ili da se „na kraju krajeva i zabavimo“. I to spada među osnovne svrhe medija, budući da nisu samo politike način na koji uređujemo našu ekonomiju ili odnose sa drugim državama, već i ono što je svakodnevni život, zaključio je Tešić.

 

Tagovi

Povezani tekstovi