Ne moraju svi mediji da budu privatni

[box align=’box-left’ id=’1176′]

Predstavnici medija, lokalnih samouprava, kulturnih ustanova i udruženja iz čitave Srbije koji su učestvovali na nedavno održanom okruglom stolu o regionalnim javnim servisima u niškoj Skupštini grada, ocenili su da su neophodni regionalni javni servisi, pogotovu u periodu tranzicije. Učesnici skupa su se složili da je postojanje regionalnih javnih servisa neophodno jer nacionalni javni servis ne može da zadovolji potrebu za informisanjem svih građana Srbije.

Okrugli sto organizovan je kao deo javne rasprave pred donošenje novog seta medijskih zakona među kojima će biti i oni o javnom informisanju, radiodifuziji, agenciji Tanjug i javnim servisima. Neposredan povod za debatu o regionalnim javnim servisima, kako je rečeno na skupu, jesu izjave ministra kulture Bratislava Petkovića i njegovog pomoćnika za medije Dragana Kolarevića da će se „redefinisati medijska strategija za period do 2016. godine, a država postepeno izaći iz medija“. Izjave su protumačene kao odustajanje od rešenja da se u Srbiji formira šest javnih servisa, što je predviđeno medijskom strategijom usvojenom pre samo godinu dana.

Predstavnica RTV Kragujevac Jovanka Marović izjavila je da su najveći protivnici formiranja regionalnih javnih servisa iz Beograda, dok Srbija izvan Beograda želi svoje regionalne javne servise. „Nisu tačne tvrdnje protivnika ovog rešenja da Evropska unija ne poznaje regionalne javne servise – oni postoje u najrazvijenijim evropskim zemljama, poput Nemačke, Austrije, Francuske, Velike Britanije ili Norveške i predstavljaju evropski standard.
Negde su deo nacionalnih javnih servisa, a negde su samostalna pravna lica.

Nisu tačne ni tvrdnje da u EU moramo ući sa privatizovanim medijima jer je, na primer, Češka postala članica EU, a imala je 85 odsto neprivatizovanih medija“, rekla je Marović.

Predsednik Opštine Surdulica i član Predsedništva SPS Novica Tončev podržao je ideju da Niš bude centar jugoistočne Srbije, a Niška televizija regionalni javni servis. „Ne smemo da pričamo o regionalizaciji samo u vreme predizborne kampanje, a posle izbora da lokalne samouprave svedemo na mesne zajednice kojima Ministarstvo finansija pravi budžet, kao što je sada slučaj“, rekao je Tončev. Glavni urednik Niške televizije Miroslav Ćosić izjavio je da bi bila velika šteta da sve medijske kuće budu privatizovane uz obrazloženje da se tako smanjuje uticaj na medije, pošto je praksa pokazala da je uticaj politike mnogo veći na uređivačku politiku privatnih medija.

„Nova vlast ne bi trebalo da dovodi u sumnju postojanje šest regionalnih javnih servisa, jer je to standard oko kojeg su mediji, građani i država već postigli konsenzus. Državno i privatno vlasništvo postoje u privredi, obrazovanju, zdravstvu. Zašto ne bi postojali i državni mediji, zašto bi svi bili privatni?“, upitao je predsednik Opštine Medijana Nebojša Krstić (URS).

Predsednik niške Opštine Pantelej Srđan Savić (SPS) takođe je podržao medijsku strategiju i formiranje regionalnih javnih servisa uz obrazloženje da nema ničeg pogrešnog kada se sledi pozitivna praksa najjačih zemalja EU i priznaju dobra rešenja prethodne vlade. „Ko će biti zadužen za celovito informisanje građana ako ne postoje regionalni javni servisi? Privatne televizije nemaju obavezu da ulažu u kulturne, obrazovne i razne druge nekomercijalne sadržaje.

Oni ulažu samo u programe koji donose profit, a da li samo takve programe gledaoci treba da vide ili i neke druge?“, naglasio je Savić.

Na skupu je takođe rečeno da su rezultati dosadašnje privatizacije medija katastrofalni. Navedeno je da su medijske kuće kupovali pekari, mesari i mnogi drugi koji nemaju nikakve veze sa informisanjem i novinarstvom, a da je posledica toga gašenje velike većine privatizovanih medija i hiljade novinara koji su ostali bez posla. „Od 25 ugovora o privatizaciji medijskih kuća do sada je poništeno njih 21“, podsetili su učesnici okruglog stola.

Predstavnici Niške televizije koja je organizovala okrugli sto podvukli su da je inicijativu da ova medijska kuća postane regionalni javni servis potpisalo 35.000 Nišlija.vv

Tagovi

Povezani tekstovi