Ono što karakteriše online nasilje, čineći ga rasprostranjenijim i gotovo neobuzdanim, jesu anonimnost (prikrivenost identiteta preko nicknamea/pseudonima), dostupnost (pristup žrtvi putem interneta u bilo koje vreme sa bilo kog mesta), disinhibicija (nedostak suzdržanosti i samokontrole ponašanja koje se verovatno ne bi desilo u offline, stvarnom okruženju).
U priručniku su izdvojeni najčešći online napadi na novinare u BiH: kleveta; pritisci; pretnje; govor mržnje; diskriminacija; drugi oblici napada.
Online napadi na novinare se mogu procesuirati kroz nekoliko različitih zakona, sudskih i vansudskih postupaka koji normiraju napade uopšteno (krivični postupak, prekršajni postupak, parnični postupak, specifični postupci u slučaju diskriminacije, žalbe strukovnim udruženjima novinara, besplatna pravna pomoć).
U poglavlju 2. se, ispod opisa pojedinih vrsta online napada, nalaze pobrojani načini zaštite, a u poglavlju 3. su detaljno razrađeni praktični načini zaštite s kontaktima i obrascima. U prilozima možete naći forme žalbi, prigovora, prijava, demantija.
Priručnik je dostupan za preuzimanje na portalu media.ba.





