Od ubistva Ćuruvije prošlo 15 godina, istraga blizu kraja

[box align=’box-left’ id=’4920′]

Komisija za istraživanje ubistava novinara izrazila je očekivanje da će optužnica biti podignuta pre isticanja zakonskog roka. Novinari poručuju da sada, više nego ikada, ima osnova za nadu da će ubice i nalogodavci biti privedeni pravdi.

„Istraga je još u toku, i radi se vrlo intenzivno. Spovedene su brojne istražne radnje i nije bilo praznog hoda“, izjavio je tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević.

Tužilac je u izjavi Tanjugu napomenuo da je zadovoljan dosadašnjim rezultatima istrage i da očekuje da će uskoro biti završena.

Komisija za istraživanje ubistava novinara izrazila je očekivanje da će optužnica za ubistvo Ćuruvije biti podignuta pre isticanja zakonskog roka od šest meseci po pokretanju istrage.

Istraga o ubistvu Ćuruvije, počinjenom pre 15 godina, pokrenuta je 13. januara ove godine.
„Zakonski rok za podizanje optužnice je šest meseci i verujemo da taj rok neće biti iskorišćen već da će optužnice, nadamo se, biti podignute pre roka“, navodi se u saopštenju Komisije na čijem je čelu Veran Matić.

Vlasnik i urednik Dnevnog telegrafa ubine je na Uskrs oko 17.00 časova, 11. aprila 1999. ispred zgrade u kojoj je Ĺľiveo u centru Beograda.

Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi istragu protiv tadašnjeg šefa DB-a Radomira Markovića, kao i bivših pripadnika DB-a Milana Radonjića, Ratka Romića kao i Miroslava Kuraka.

Marković je u zatvoru u Požarevcu, a Kurak nije dostupan pravosudnim organima i za njim je raspisana međunarodna poternica, dok su Romić i Radonjić uhapšeni 13. januara, od kada se nalaze u pritvoru.

Ključni svedok u ovoj istrazi je nekadašnji komadant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija, koji u požarevačkom zatvoru izdržava kaznu od 40 godina zatvora, kao i još dva lica čiji identitet nije saopšten iz bezbednosnih razloga.

Ulemek je o ubistvu Ćuruvije progovorio tek početkom ove godine i istražnim organima dao podatke koji su pomogli rasvetljavanje tog slučaja.

Odmah po pokretanju istrage u januaru, tužilac Radisavljević rekao je da će o povezanosti vrha tadašnje vlasti sa ubistvom Ćuruvije i eventualnim nalogodavcima ubistva, čiji je motiv politički, pokazati istraga.

Ćuruvija je ubijen u jeku NATO bombardovanja, a ubice su na njega ispalile 17 metaka, a zatim ga „overile“ i jednim pucnjem u glavu.

Na vlasti u Srbiji je bila koalicija SPS, JUL i SRS.

Radomir Marković je uhapšen u februaru 2001. Osuđen je na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva Ivana Stambolića 25. avgusta 2000. godine i četvorice članova SPO u atentatu na vođu SPO – Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. 

Radonjiću i Romiću sudi se u Višem sudu u Beogradu za pomaganje u pokušaju ubistva Draškovića u Budvi 2000. godine. Prvostepeno su bili osuđeni na osam i sedam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta i naloženo je novo suđenje.

Novinari očekuju ubice Ćuruvije pred licem pravde

Nezavisno udruženje novinara Srbije i Udruženje novinara Srbije obeležili su petnaestogodišnjicu smrti Slavka Ćuruvije, uz poruku da danas više nego ikada ranije ima osnova za nadu da će ubice i nalogodavci tog ubistva biti privedeni pravdi.


Predsednik NUNS-a Vukašin Obradović je, posle polaganja venaca kod spomen-ploče u Svetogorskoj ulici, na mestu gde je Ćuruvija ubijen, podsetio da su se, iako se sve vreme znalo ko je odgovoran za njegovu smrt, ubice skrivale od lica pravde.
„Danas prvi put posle 15 godina dolazimo ovde sa nadom da nije daleko trenutak kada ćemo saznati ko je ubio i ko je naredio da se ubije Slavko Ćuruvija. Država je učinila važan korak. Pokrenut je mehanizam i sada nazad nema. Ili ćemo vrlo brzo saznati imena nalogodavaca i ubica, ili ćemo se još jednom uveriti da je Srbija društvo u kojem su zločinci jači od žrtava“, rekao je Obradović.

Predsednica UNS-a Ljljana Smajlović konstatovala je da je Srbija danas korak bliže dokazu da je duboko unutar državnog aparata postojalo čudovišno zločinačko udruženje koje je ubilo Slavka Ćuruviju i druge političke protivnike.
„Ako se dokaže da su to ljudi koji su ubili Slavka, čini mi se da smo tek na početku i da će to da izazove zemljotres o čijim posledicama i poukama ćemo tek morati da počnemo da razgovaramo. Nadam se da će se to desiti već ove godine“, rekla je Smajlović.

Ćuruvijina supruga Branka Prpa konstatovala je da je tužilaštvo konačno počelo da radi svoj posao i da ostaje da se vidi da li je prikupljeno dovoljno materijala za podizanje optužnice.
„Ne smatram da je politička situacija sjajna kada je u pitanju kontekst ovog ubistva, ali mene ne interesuje politička situacija već snaga institucija pravne države“, rekla je Prpa.

U interesu uspostavljanja pravne države i demokratije, moraju se, prema njenim rečima, demaskirati prikriveni centri moći koji su korišćeni u ovom ubistvu i prilikom drugih obračuna sa neistomišljenicima vlasti.

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić izrazio je očekivanje da će optužnica u slučaju Ćuruvija biti podignuta u roku od šest meseci.
„Specijalno tužilaštvo intenzivno radi istragu. Svakoga dana se saslušavaju novi svedoci, do sada je nekoliko desetina saslušano, a juče je saslušan šef radne grupe MUP-a koja je radila istragu u vezi sa ubistvom Slavka Ćuruvije. Ubeđen sam da se neće iskoristiti zakonski maksimum za podizanje optužnice od šest meseci i da će ona biti podignuta ranije“, kazao je Matić.

Kada je reč o ostalim ubistvima novinara u Srbiji tokom vladavine Slobodana Miloševića, Matić je rekao da u predmetu Milana Pantića istraga ide u dobrom smeru i da se očekuje saslušanje jednog od mogućih počinilaca u Nemačkoj.

U predmetu Dade Vujasinović neophodno je, prema njegovim rečima, uraditi superveštačenje, i to će učiniti Nacionalni forenzički institut iz Haga za koji se u ovom trenutku prikuplja potrebna dokumentacija.
„U slučaju ubijenih novinara RTS-a čekaju se još neka kadrovska rešenja, na primer u Vojno-bezbednosnoj agenciji, kako bismo mogli da dobijemo ozbiljniju dokumentaciju, i šaljemo uskoro zahtev da se skine oznaka tajnosti sa dve osobe koje još nisu saslušane, a nalaze se u lancu odgovornosti kada je reč o ratnom stanju i evakuaciji RTS-a“, rekao je Matić.

Komisija očekuje optužnicu pre isteka zakonskog roka

Komisija za istraživanje ubistava novinara izrazila je danas očekivanje da će optužnica za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije biti podignuta pre isticanja zakonskog roka od šest meseci po pokretanju istrage.

„Zakonski rok za podizanje optužnice je šest meseci i verujemo da taj rok neće biti iskorišćen već da će optužnice, nadamo se, biti podignute pre roka“, navodi se u saopštenju Komisije na čijem je čelu Veran Matić.

U saopštenju Komisije se navodi da su ove godine istražne radnje intenzivirane do nivoa koji se može definisati kao „privođenje kraju prikupljanja dokaza i iskaza neophodnih za podizanje optužnice“.

Ranije, nadležni državni organi su, radeći na ovom slučaju, prikupili niz podataka, saznanja i dokaza, ali im je uvek nedostajalo malo da se slučaj reši, a upravo to „malo“ je donela Komisija koja je objedinila snage i stvorila atmosferu u kojoj je proaktivnim pristupom to „malo“ nadomešteno, navodi se u saopštenju.
„Mi sada po prvi put imamo zvanično osumnjičene za ovaj zločin, koji su u pritvoru. Na ovaj način je svim zločincima poslata poruka da nema zaštite od krivičnog gonjenja, a za najteže zločine ni zaborava koji donosi protok vremena“, ističe Komisija.

Za jednim osumnjičenim – Miroslavom Kurakom koji je u bekstvu – raspisana je međunarodna poternica, podseća se u saopštenju i ukazuje da policijski organi i institucije pravosuđa nastoje da identifikuju zemlju u kojoj se nalazi da bi preduzele sve radnje koje bi omogućile njegovo privođenje pravdi. 

U ovom slučaju, Komisija nastoji da senzibilira institucije i međunarodnu javnost da to bude prioritetni zadatak svih, jer nekažnjivost ubica novinara je globalni problem, a UN su pre dve godine pokrenule globalnu inicijativu protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, napominje se u saopštenju.

Komisija ističe da se slučaj ubistva Slavka Ćuruvije tretira kao simboličan, kako bi se opisalo vreme terora protiv medija i novinara tokom 1990-ih. 

U isto vreme, on je postao i simbol koji opisuje nečinjenje ili nedovoljno činjenje da se slučaj-simbol reši.
„Danas nastojimo da istrage specijalnog tužilaštva i rad Komisije takođe, postanu simbol kako je posle 15 godina ipak moguće osumnjičene počinioce i nalogodavce privesti procesu koji definiše pravni poredak zemlje, kako bi kroz fer suđenje bilo utvrđeno ko je ubio Slavka Ćuruviju, po čijem nalogu, sa kojim motivom“, navodi se u saopštenju.

Komisija za istraživanje ubistava novinara baviće se i time ko je sve i na koji način opstruirao rad istražnih organa svih ovih godina, ko nije činio ono što je morao da uradi i zbog čega.

Članovi Komisije posebno pozdravljaju i podržavaju rad Fondacije Slavko Ćuruvija, koja će, takođe, pomoći da se realizuju ciljevi na kojima, a ideja nekažnjivosti nasilja nad novinarima nametne kao jedna od ključnih kada je reč o slobodi novinara i medija. 

Komisija istice da nastavlja da radi na tom slučaju, s tim što je glavni deo posla u rukama Tužilaštva za organizovani kriminal koje privodi kraju rad na saslušavanju mogućih počinilaca i svedoka, prikupljajući sav dokazni materijal.

Nastavićemo da se bavimo i ambijentom u okviru kojeg je bila kreirana klima da se izvrši streljanje Slavka Ćuruvije, koje je i od vrha države definisano kao ubistvo od strane vlasti, navodi se u saopštenju koje je potpisao Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić.

Tagovi

Povezani tekstovi