Otkriven mural prve bh. novinarke

Zid Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu odnedavno krasi mural Milene Mrazović, prve novinarke u BiH. Ovo je znak zahvalnosti ženi koja je napravila prekretnicu u bh. novinarstvu koje se do Milene Mrazović smatralo isključivo muškim zanimanjem. Mural je djelo umjetnice Nataše Konjević, a nastao je u okviru projekta „Žene na izborima u BiH“, koji finansira Švedska.

Rad Milene Mrazović široj javnosti je nepoznat, a na popularizaciji njenog lika i djela najviše je urađeno kroz knjigu #ŽeneBiH koja predstavlja umjetničku, aktivističku i istraživačku inicijativu sa biografijama preko 50 bh. žena koje su prekinule stereotipe i zagovarale prava i emancipaciju žena.

Novinarka, izdavačica i vlasnica medija

Milena Mrazović (1863. – 1927.) rođena je u Bjelovaru, u hrvatskoj plemićkoj porodici. Školovala se u Budimpešti, a nakon Austro-ugarske okupacije BiH njena porodica se seli u Banja Luku, a potom Sarajevo. Bila je prva novinarka, urednica i izdavačica u BiH, te spisateljica, kompozitorica, etnografkinja i antropologinja, podaci su iz knjige #ŽeneBiH.

Prvi članak objavila je 1884. u Neue Augsburger Postzeitungu, a iste godine postaje stažistica u dnevnom listu Bosnische Post u vlasništvu njenog zaručnika.

“Milena Mrazović je, nažalost, dosta nepoznata u javnosti, prvenstveno zbog toga što je u svoje vrijeme najviše pisala na njemačkom jeziku, pa su njena djela bila nedostupna široj javnosti. Knjiga #ŽeneBiH jeste zamišljena kao način očuvanja sjećanja na važne doprinose koje su žene napravile u prošlosti, a među njima je i doprinos Milene Mrazović, kao prve novinarke, izdavačice, vlasnice medija. Sve ono što danas smatramo, da se tako izrazim, normalnim za žene (iako je pozicija novinarki daleko drugačija od pozicije novinara u današnjem društvu), neke su žene u prošlosti preživjele na mnogo teži način kako bi druge žene danas mogle imati novinarske i uredničke karijere”, kaže za Mediacentar Masha Durkalić, koautorica knjige #ŽeneBiH.

Milena Mrazović je prije više od 130 godina radila posao koji tad nisu radile žene, posao koji je podrazumijevao javnu funkciju.

“Zbog čega je, prema našem istraživanju, ona vrlo često bila napadana, ismijavana, smatrana ‘histeričnom’ ženom. Uprkos svemu tome, istrajala je, i danas je znamo kao prvu bh. novinarku što je neizmjerno važno naslijeđe, koje treba slaviti”, dodaje Durkalić.

Milena Mrazović je, prema dostupnim člancima digitalnog arhiva Mediacentra Sarajevo Infobiro, među svojim kolegama bila cijenjena. Tako Sarajevski list 1896. o prodaji lista Bosnische Post piše:

“Sa jučerašnjim brojem nastupila je promjena u vlasništvu i uredništvu ovd. lista „Bosnische Post“. Dojakošnja vlasnica lista i štamparije, ggjca Milena Mrazović, prodala je list i štampariju g. J. B. Schmardi, vlasniku špedicione firme J. B. Schmarda, Rotter i Perschitz u Sarajevu. Kao odgovorni urednik fungira na listu g. Franjo Selak, dojakošnji glavni saradnik lista. Ggjca Milena Mrazović oprostila se kao bivša vlasnica sa čitaocima, a uredništvo saopštava, da će ova vrijedna spisateljica i dalje raditi na listu.”

Godinu kasnije biva izabrana za odbornicu Ženske zadruge u Sarajevu.

Rušenje ekskluziviteta da je novinarstvo muška profesija

Durkalić kaže da je teško znati da li je jedna osoba mogla promijeniti tok istorije, i šta bi se desilo da Milena Mrazović nekad davno nije počela stažirati u Bosnische Postu, koji je kasnije naslijedila i preuzela, ali je njena uloga u rušenju ekskluziviteta da je novinarstvo muška profesija nemjerljivo značajna.

“Voljela bih vjerovati da bi, da nije bilo Milene na toj poziciji, bilo još žena koje bi se borile za svoje zasluženo mjesto u društvu i javnom životu – kao što ih je, uistinu, i bilo. Ne bih voljela da o tome razmišljamo na način šta je nekad bilo prihvatljivo, a šta je prihvatljivo sada – patrijarhat je učinio da rodne uloge danas smatramo prihvatljivim, iako one to u potpunosti ne bi smjele biti, ni za muškarce, ni za žene”, dodaje Durkalić.

Kaže da je Milena Mrazović proputovala na konju čitavu Bosnu i Hercegovinu, te bilježila priče, legende i bajke, koje su kasnije inspirirale njen književni rad. Skupljala je narodne nošnje, koje je kasnije ustupila Zemaljskom muzeju BiH, a bila je jedna od rijetkih bh. kompozitorki i izvrsno je svirala klavir.

List Bošnjak u izdanju od 3. januara 1895. piše i o sudskom postupku u kojem je predmetom tužbe bila Milena Mrazović. List piše da je višegodišnji urednik lista Bosnische Post obolio usljed umora na poslu u tolikoj mjeri da je morao napustiti posao i otputovati na more da se oporavi.

List piše da je urednik Tausk javio vlasnici i izdavateljici Mrazović informaciju o svom zdravlju i preporuku ljekara da mora na nekoliko sedmice napustiti posao, ali da ona nije htjela odobriti bolovanje uredniku lista.

“Premda se je mogla na vlastite oči uvjeriti, da je bio skoro oćoravio na lijevo oko, postao u ono vrijeme za rad nesposoban i mogla je znati, da u njega jogunluka nema, jer je rečeni urednik svoju dužnost vazda kroz više godine vjerno i pošteno vršio. Gosp. se je Tausk obratio na pravnike, koji zakon poznavaju a ovi ga svjetovaše, neka slobodno sluša liječničkog savjeta i neka putuje. To i učini; nu megjuto, došav na Rijeku (Fiume) opasno oboli i moradoše pet sedmica ondje odležati mal da nije umro. Vrativ se 19. novembra kući u Sarajevo, našao je na svojem mjestu drugoga, a pošto mu Milena jošte i platu uskrati, nije u prvi mah znao, što će bolan i bolestan sa svojom mnogobrojnom porodicom da počme. Milena je Mrazovićeva iz osvete prama gosp. Tausku naime bila razglasila, da je on svoje mjesto samovoljno a bez potrebe ostavio, te da time gubi pravo na ugovorom mu zajamčeni tromjesečni otkaz a isto tako na otpravninu u iznosu tromjesečne plaće, koja mu takogjer bijaše ugovorom zajamčena”, piše list Bošnjak 1895. i objavljuje da je Milena Mrazović osuđena za kršenja prava radnika.

Kako je biti novinarka danas?

U knjizi #ŽeneBiH jedna od 50 žena sa inspirirajućom biografijom je i Milkica Milojević – prva fudbalska sutkinja u BiH. Milojević, danas novinarka Blica, svoju novinarsku karijeru počinje 1988, nešto više od 100 godina nakon što je to učinila Milena Mrazović. Pitali smo je šta se promijenilo u tih 100 godina?

“Mnogo toga se za tih 100 i kusur godina promijenilo, a neke su stvari ipak ostale suštinski iste. Recimo današnja Milkica, kao i mnoge druge novinarke u BiH, nije plemkinja, kao što je bila Milena, nego obična cura iz radničko-seljačke porodice. Danas novinarstvo nije elitno, nego opštenarodno zanimanje”, kaže Milojević za Mediacentar.

Govori da novinarke u BiH danas nisu tako svestrano, renesansno obrazovane, kao što je bila Milena Mrazović, ali su ipak obrazovanije od većine sagovornika.

“Danas novinarke u BiH ne sviraju klavir i ne pohode bečke salone i akademije, ali se odlično snalaze u bespućima interneta, u skupštinama, fabrikama, sudnicama…”, dodala je Milojević.

U odnosu na vrijeme Milene Mrazović kada je ona bila jedina novinarka, novinarski posao danas u BiH u velikom broju obavljaju žene.

“Među najboljim novinarima i novinarkama istraživačima, reporterima, komentatorima.. dominiraju žene.  Ali i danas je, kao prije sto i kusur godina, kada je Milena preuzela Bosnische Post, žena na menadžerskoj poziciji čudo neviđeno, kao pile sa tri noge. I danas su novinarke izložene mizoginim i lascivnim komentarima na račun svog izgleda, ‘dužine jezika’, načina oblačenja…”, uočava Milojević.

Novinarke, pogotovo one koje ne posustanu i ne pobjegnu iz profesije, smatra Milojević, mogu biti primjer drugim ženama u BiH i drugim građanima i građankama BiH – da vrijedi misliti svojom glavom i raditi onako kako smatraš da je ispravno.

Iako rodne uloge u novinarstvu danas nisu izražena kao u vrijeme Milene Mrazović, žene u medijima ni danas nisu ravnopravne, nema ih dovoljno na menadžerskim i uredničkim pozicijama. Milena Mrazović je prije više od 100 godina uspjela biti žena na čelu medija, što je i danas rijetkost.