Kritike iz EU na (ne)rad REM-a

Produžena ruka vlasti

Karikatura: Jurica Dikić
Karikatura: Jurica Dikić

„Priča o petoj frekvenciji je prerasla, očekivano, u političku odluku, a o njoj najmanje odlučuje predsednica i Savet REM-a, nažalost. A to se sve protivi definiciji statusa Regulatornog tela po kojoj je Ustavom definisan položaj REM-a kao nezavisnog i samostalnog tela. Nezavisnog po političkom uticaju, a samostalnog u radu i donošenju odluka“, kaže Judita Popović, članica Saveta REM-a

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik je u nacrtu izveštaja o Srbiji pozdravio činjenicu da članstvo u Evropskoj uniji i dalje predstavlja strateški cilj Srbije, ali je naveo niz oblasti koje nisu usklađene sa politikom EU ili predstavljaju kočnicu u vladavini prava i medijskim slobodama.

 

Bilčik je izrazio zabrinutost zbog zakasnele implementacije medijske strategije i akcionog plana i pozvao vladu da poveća transparentnost vlasništva i finansiranja medija i osigura nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

 

„Bilčik žali zbog činjenice da je REM dodelio četiri nacionalne frekvencije kanalima koji su u prošlosti kršili novinarske standarde i poziva na dodelu pete frekvencije kroz transparentan i nepristrasan proces“, ističe se u nacrtu.

 

Predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić ne slaže se sa navodima koje se tiču Regulatornog tela, te je rekla za dnevni list Danas da je spremna da sa evropskim izvestiocem priča o tome.

 

„Ako Bilčik misli da kršenje standarda nisu emisije koje su pravljene po principu poternica (’Junaci doba zlog’), i da kršenje standarda nije svakodnevna kampanja protiv jedne političke opcije, onda on ima problem sa samom definicijom standarda. Svakako sam spremna da sa njim i o tome popričam“, kaže Zekić.

 

Takođe, Bilčik navodi da žali zbog i dalje niskog nivoa usklađenosti Srbije sa spoljnom politikom EU, posebno u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine i podvlači činjenicu da Srbija, kao zemlja kandidat, mora da se pridržava principa i politike EU, „a usklađivanje sa ratnohuškačkim autokratskim režimom je neprihvatljivo“.

 

Hronologija beščašća

 

Na konkurs za petu nacionalnu frekvenciju su se krajem jula prošle godine prijavile televizije BK, KCN (Kopernikus), Nova S i Kurir, a zbog odlaganja odluke o dodeli frekvencije, televizije Nova S i N1 su početkom decembra obustavile emitovanje programa na 24 časa, uz poruku „Mrak u Srbiji bez slobodnih medija“. Nova S tužila je Upravnom sudu Regulatorno telo za elektronske medije (REM) zbog nedonošenja odluke po pitanju izdavanja dozvole za frekvenciju u zakonskom roku. Potom je Olivera Zekić krajem prošle godine na televiziji Pink izjavila da „neće da može“ da REM izda dozvolu za petu nacionalnu frekvenciju, zbog tužbe koju je protiv ovog tela podnela TV Nova S.

 

U tom smislu posebno se osvrnuo na proruske medije u Srbiji. U tekstu nacrta se osuđuje otvaranje ruskog informativnog servisa Raša tudej na srpskom u Beogradu i pozivaju vlasti da se usklade sa odlukom EU o suspendovanju emitovanja servisa RT i agencije Sputnjik, kao i da se suprotstave dezinformacijama i “manipulativnim anti-EU narativima”.

 

A na pitanje kada će biti sednica za dodelu pete frekvencije, članica Saveta REM-a Višnja Aranđelović je rekla da sednica još nije zakazana, a na potpitanje kada će biti, rekla je „kad je predsednica zakaže“, misleći na Oliveru Zekić.

 

Judita Popović, takođe članica Saveta REM-a, tvdi, pak, da odluka o zakazivanju sednice ne zavisi ni od predsednice.

 

„Naravno da to ne zavisi od nje, već od nekih drugih, političkih subjekata. Priča o petoj frekvenciji je prerasla, očekivano, u političku odluku, a o njoj najmanje odlučuje predsednica i Savet REM-a, nažalost. A to se sve protivi definiciji statusa Regulatornog tela po kojoj je Ustavom definisan položaj REM-a kao nezavisnog i samostalnog tela. Nezavisnog po političkom uticaju, a samostalnog u radu i donošenju odluka”, zaključuje Popović.

Tagovi

Povezani tekstovi