Profit vlasniku, profesionalna autonomija novinarima, a istinito, potpuno i pravovremeno informisanje građanima. To je mera integriteta jednog medija!

Izvor: BIRODI

Izjava izvršnog direktora „Alpac Capitala“ Pedra Vargasa Davida da „nijedan pokušaj uticaja ili pritiska nikada neće uspeti“ predstavlja važno javno obećanje. Ipak, nezavisnost medija čiji će možda postati vlasnik, ako dobije saglasnost nadležnih tela i organa, neće se meriti samo izjavama, već očuvanjem uređivačke autonomije, pluralizma i profesionalnog integriteta novinara.

 

BIRODI polazi od trougla integriteta medija: medijski preduzetnik ima pravo na profit u skladu sa zakonima, uključujući i medijske; novinari, kao zaposleni i pripadnici profesije, imaju prava i obaveze u skladu sa medijskim zakonima, profesionalnim standardima i Zakonom o radu; građani Srbije imaju pravo na potpuno, istinito i blagovremeno informisanje, koje im garantuju član 51 Ustava Republike Srbije i medijski zakoni.

 

Ova prava nisu međusobno suprotstavljena. Naprotiv, profit je legitiman cilj medijskog preduzetnika sve dok se ne ostvaruje na račun profesionalne autonomije novinara i prava građana da budu valjano informisani. Vlasnik upravlja poslovanjem, ali ne bi smeo da koristi vlasničku poziciju za nametanje političkih, ekonomskih ili drugih interesa uređivačkoj politici.

 

BIRODI od 2012. godine kontinuirano prati centralne informativne emisije televizija RTS 1, Pink, Prva, B92 i Happy, a od 2016. godine i televiziju N1 kao kontrolnu jedinicu uzorka, koja je deo CNN mreže. Urednici N1, koji su se menjali, naše nalaze i predloge prihvatali su sa punom revnošću, što ne možemo reći za ostale medije koje smo posmatrali, čiji su novinari vodili hajke protiv BIRODI-ja.

 

Nalazi pokazuju da ključni problem medija u Srbiji nije navodno „aktivističko novinarstvo“, već sistemska neravnopravnost političkih aktera i pretvaranje redovnog informativnog programa u permanentnu propagandu vlasti i medijsku odmazdu prema njenim kritičarima i oponentima.

 

Uporedni nalazi monitoringa BIRODI-ja i ODIHR-a potvrđuju dominaciju predsednika Republike i predstavnika Vlade, njihovu pretežno pozitivnu vidljivost na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, marginalizaciju opozicije i kritičkih glasova, kao i pasivnost REM-a. BIRODI dodatno pokazuje mehanizme kojima se ta dominacija proizvodi: selekciju tema i sagovornika, tonalitet izveštavanja, ponašanje novinara, korišćenje etiketa i propagandnih argumenata, kao i nekritičko prenošenje aktivnosti nosilaca vlasti.

 

Zbog toga se mediji koji kritički analiziraju postupanje vlasti ne mogu izjednačavati sa medijima koji vlast promovišu ili propagandno zastupaju. U društvu sa izrazito neravnomernom raspodelom medijske moći, kritičko novinarstvo nije politički aktivizam samo zato što otkriva zloupotrebe, postavlja neprijatna pitanja ili daje prostor glasovima koji su isključeni sa televizija sa nacionalnom pokrivenošću.

 

BIRODI-jeva funkcionalna tipologija razlikuje profesionalne medije, odnosno građanske medijske servise, od advokatskih medija, tabloida, biltena, promotera, propagandista i perjanika. Kriterijum za ovu tipologiju nije vlasništvo, tehnologija ili deklarisana politička orijentacija, već dominantna funkcija koju medij ima u javnosti. U monitorisanom periodu N1 je pokazivao obeležja profesionalnog medija: informisanje, analizu i kontekstualizaciju događaja, pluralizam aktera, proveravanje činjenica i kritičko preispitivanje vlasti. Nasuprot tome, RTS 1 je dominantno obavljao funkciju biltena, dok su se medijski sadržaji na televizijama Prva, B92, Pink i Happy kretali od promocije, preko propagande, do perjaničkih sadržaja.

 

BIRODI zato poziva potencijalnog vlasnika N1, Nove S, Danasa i Radara da javno obećanje pretoči u proverljive garancije kada su u pitanju: pravo medijskog preduzetnika da posluje profitabilno, puna uređivačka autonomija redakcija, pravo novinara da rade u skladu sa profesionalnim i etičkim standardima, transparentno razdvajanje vlasničkog upravljanja i uređivačkog odlučivanja, zaštita novinara od političkih, vlasničkih i ekonomskih pritisaka, javnost eventualnih promena uređivačke politike, nezavisni monitoring pluralizma, tonaliteta, profesionalnosti i integriteta programa, kao i ostvarivanje ustavnog prava građana na potpuno, istinito i blagovremeno informisanje.

 

Saglasni smo da mediji ne treba da budu u funkciji političke stranke. Međutim, ne smeju postati ni bilteni, promoteri ili propagandni servisi političkih i ekonomskih centara moći. Novinarstvo nije neutralno prema činjenicama, kršenju zakona, korupciji i zloupotrebi institucija. Njegova obaveza nije da veštački izjednačava nejednake strane, već da građanima obezbedi proverene informacije i relevantan kontekst na osnovu kojih mogu samostalno da formiraju mišljenje.

 

Najbolji dokaz da „nijedan pokušaj uticaja ili pritiska nikada neće uspeti“ neće biti obećanje potencijalnog vlasnika, već očuvanje uslova u kojima novinari mogu da rade profesionalno, a građani da vide ono što drugi mediji prećutkuju, čuju aktere koje drugi marginalizuju i dobiju informacije koje su potpune, istinite i blagovremene.

 

Važno je istaći da je Srbija, kao članica Saveta Evrope, usvojila Zakon o potvrđivanju Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji. Ono što vlast zamera televizijama N1 i Nova S ne zamera provladinim medijima koji svoj program emituju van Srbije i koji su neretko instrument mešanja u unutrašnju politiku susednih država, pre svega Crne Gore tokom izbornih procesa, o čemu svedoče monitorinzi BIRODI-ja.

 

Što se tiče pomoći Srbiji na putu evropskih integracija, najbolja pomoć koju bilo koji medijski preduzetnik može da pruži Srbiji jeste da stvori uslove da novinari u njegovim medijima istinito, potpuno i blagovremeno izveštavaju o Evropskoj uniji, odnosno o napretku i/ili nazadovanju Srbije na tom putu, što sada nije slučaj kada su u pitanju prodržavni mediji.

 

BIRODI će, u skladu sa raspoloživim resursima obezbeđenim iz sredstava razvojne pomoći NED-a, EED-a i Fondacije za otvoreno društvo, nastaviti da sprovodi monitoring prema međunarodno uporedivoj metodologiji, sa ciljem da utvrdi da li su promene u vlasništvu medija dovele do promena u programu, posmatrano iz perspektive trougla integriteta medija predstavljenog na početku teksta.

 

Zoran Gavrilović, sociolog

Izvršni direktor BIRODI

Nacionalni predstavnik WAPOR za Srbiju

 

Izvor: Birodi

Tagovi

Povezani tekstovi