Protiv predloga zakona o kinematografiji

Dugoočekivani
zakon o kinematografiji najzad je na dnevnom redu u Skupštini
Srbije, na
osnovu Predloga koji je Vlada usvojila 8. decembra i uputila 
parlamentu.
Međutim, iako se na njega čeka godinama, kako bi zamenio postojeći iz 1991,
Republička radiodifuzna agencija (RRA) i Asocijacija nezavisnih  elektronskih medija (ANEM) pozivaju da se
Predlog ne usvoji, što su podržali i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS)
i Udruženje novinara Srbije (UNS).

Osnovni
problem jeste što se Predlogom predviđa da se za kinematografiju 
izdvaja 20
odsto sredstava koja naplaćuje RRA i 10 odsto sredstava koja 
naplaćuje
Republička agencija za elektronske komunikacije (RATEL).

Prema
Predlogu zakona, Filmski centar Srbije (FCS) sprovodiće konkurse za 
sufinansiranje
filmova, a pored budžeta predlogom su predviđeni izvori 
sredstava za
konkurse i funkcionisanje Filmskog fonda Srbije i od pretplate za 
RTS, naknade
koju emiteri plaćaju RRA i naknade koju javni telekomunikacioni 
operatori
plaćaju RATEL-u.
 Savet RRA
upozorava da bi primena ove odredbe Predloga zakona ugrozila dalji 
rad ovog
nezavisnog regulatornog tela.

 – Predlog će
imati negativne posledice po funkcionisanje RRA. Član 18 Predloga 
zakona o
kinematografiji u direktnoj je suprotnosti sa članom 34 Zakona o 
radiodifuziji
i Strategijom razvoja sistema javnog informisanja u Srbiji do 
2016.
(Medijskom strategijom), koju je Vlada usvojila – kaže za naš list 
Srboljub
Bogdanović, portparol RRA, i dodaje da ova agencija nije konslutovana 
pre izrade
Predloga.

U saopštenju
RRA ističe se da ova agencija suficit uplaćuje na račun budžeta 
Republike
Srbije, u skladu sa Zakonom o radiodifuziji. Savet RRA upozorava da 
bi donošenjem
zakona o kinematografiji koji predviđa bilo kakav oblik obaveze 
uplate
sredstava od te agencije bilo kome, osim budžetu, dovelo do sukoba dva 
zakona.

Sa ovim se ne
slaže reditelj Boban Skerlić, predsednik Udruženja filmskih 
reditelja
Srbije, koji je učestvovao u izradi Predloga.

 – Izdvajanje
sredstava predviđenih Predlogom ne predstavlja dodatni namet na 
medije. Samo
je pitanje kuda se usmeravaju sredstva, a Predlogom bi umesto u 
budžet novac
bio uplaćivan FCS-u – ističe Skerlić i dodaje da je Predlog 
rezultat rada
nekoliko timova tokom sedam-osam godina, u kojem je najzad 
uspostavljen
konsenzus među filmskim radnicima u Srbiji.

Predsednik UO
FCS-a Darko Bajić, koji je kao i Skerlić radio na izradi 
Predloga,
juče nije bio dostupan za komentar jer je na službenom putu.

 U ANEM-u
smatraju da bi usvajanje ovog predloga, bez analize uticaja koji bi on 
mogao da ima
na finansiranje rada nezavisnih regulatornih tela i na sektore 
radiodifuzije
i elektronskih komunikacija, bilo krajnje opasno. „ Već godinama 
ANEM
insistira da se iznosi naknada koje elektronski mediji plaćaju agencijama 
svedu na nivo
pokrivanja opravdanih troškova regulacije. Svaki drugi namet na 
elektronske
medije, koji bi prevazilazio te potrebe i osiromašene elektronske 
medije gura u
propast, a javnost u Srbiji u medijski mrak”, navedeno je u 
saopštenju.

– Da li će
predlog biti usvojen ili ne, zavisiće od podizanja ruku 250 
poslanika –
zaključuje Boban Skerlić.

I Aranđelović

 

Tagovi

Povezani tekstovi