NAŠA TEMA: Savet REM-a u škripcu sopstvenih nedela

REM rijaliti ili dramolet u režiji vlasti

Snimak ekrana: N1
Snimak ekrana: N1

Judita Popović: Uzrok svega je panični strah vladajuće nomenklature od istinitih i objektivnih informacija

Darko Šper: Štrajk u REM-u je prava slika našeg društva, a razlozi za to sigurno nisu bili radnički već politički. Bruka i sramota

Zoran Gavrilović: Jedini koji vrši javni pritisak na REM i ima instrumente da ih ostvari jeste Vučić, čija vlast se (re)produkuje u velikoj meri putem kontrole medija

Branislav Božić

 

Već danas (ponedeljak 26. decembar) javnost u Srbiji bi trebalo da sazna da li će joj Savet Regulatornog tela za elektronske medije na svojoj sednici samo čestitati Novu

 

godinu, ili će početi da radi svoj posao. Naime, nakon dvonedeljnog nelegalnog štrajka, koji je okončan 22. decembra, Savet REM-a, odnosno većina u njemu, nastaviće verovatno svoj legalni nerad i dužnosti koje zanemaruje u rijaliti predstavama koje u poslednje vreme sprovodi.

 

Kako ističu sagovornici Dosijea NUNS-a, gotovo da ne postoje šanse da Savet donese odluku o petoj nacionalnoj TV frekfenciji, jer je i poslednja ujdurma sa obustavom rada urađena da se to ne bi uradilo u zakonskom roku, koji je istekao krajem novembra i da se sačeka vrhovna presuda iz vlasti šta će biti sa nedostajućom dozvolom. Zapravo, kako Dosije saznaje na dnevnom redu će biti biranje TV i radio frekfencija za Beograd, među kojima je i Radio Sputnjik. A mig za pomenuti nastavak nerada, je već stigao dan pred prekid štrajka iz Skupštinskog odobra za kulturu i informisanje. Zaravo od većine na toj sednici, jer je “nedvosmislena podrška” bila samo od članova Odbora iz vlasti, a nasuprot tome su poslanici opozicije izneli gotovo sve ono što se zamera ovom navodno nezavisnom telu koje je formirala Skupština. A zatim su u petak, prikupivši 50 potpisa narodnih poslanika, predali inicijativu za razrešenje članova Saveta REM Demokratska stranka, Narodna stranka, poslanička grupa Moramo-Zajedno, Stranka slobode i pravde i Zeleno-levi klub Ne davimo Beograd zbog, kako navode, nezakonitog štrajka. 

 

Podsetimo, Savet REM-a doneo je odluku o obustavi rada pre svega “jer je poslednjih dana ozbiljno ugrožena nezavisnost u radu i bezbednost članova Saveta, kao i svih zaposlenih u REM-u”. Da ne bude nejasno kako im je to ugrožena nezavisnost i bezbednost, navedeno je da je “REM godinama unazad izložen pritiscima dela opozicionih političkih stranaka, nezavisnih medija i dela organizacija civilnog sektora koji direktno ugrožavaju njegovu nezavisnost u radu” i da je to kulminiralo kad letos na “konkursu dozvolu nisu dobile televizije N1 i Nova S. Pritisci kojima je REM izložen mogu se uporediti sa direktnim pozivanjem na linč cele institucije i pojedinaca u njenom sastavu. Raspisivanjem konkursa za tzv. petu dozvolu, pritisci su prerasli u otvorene pretnje”.

 

Pa rešiše da obustave rad. Kao nikad i niko u Srbiji. Naime, niti su najavili štrajk, niti izabrani članovi Saveta imaju pravo na obustavu rada. Čak ni zaposleni u službama ovog telanisu imali pravo ni na jednočasovni štrajk upozorenja, jer se i on najavljuje 24 sata ranije.

 

Kako za Dosije kaže Darko Šper, predsednik Granskog sindikata Kulture umetnosti i medija (KUM) “Nezavisnost”, Zakon o radu je tu potpuo jasan.

 

– Potpuna obustava rada mora da se najavi pet dana unapred. Štrajk vode sindikati, a gotovo nikada poslodavac. Zatim, uoči početka obustave rada, mora da se formira štrajkački odbor. Ništa od toga ovde nije poštovano, niti se znaju pojedinosti. Zbog toga je jedini mogući zaključak da su štrajk u REM-u pokrenule potpune neznalice i/ili zlonamerni ljudi zarad realzovanja jeftine propagande, koja više priliči zemljama koje ne poštuju osnovne tekovine civilizovanog društva, napominje Darko Šper.

 

On pojašnjava i to da se njemu kao predsedniku ovog granskog sindikata, kojem pripada podružnica zaposlenih u Regulatornom telu, niko nije odande obraćao. Bitno je reći, pojašnjava Šper, i da potpunu obustavu rada odobravaju sindikalne grane ili centrale, a to ne važi samo kada je u pitanju takozvani “kućni sindikat”, odnosno pojedinačni sindikat koji nije njihova članica.

 

– Štrajk u REM-u je, sada je to očigledno, prava slika našeg društva. Razlozi za štrajk sigurno nisu bili radnički već politički. Najavile su ga i njime upravljale osobe koje u REM-u nisu zaposlene i imaju poslodavca na drugoj adresi. Voleo bih da se ovo više nikada ne ponovi, jer je stvarno bruka i sramota. Nažalost, neće proći mnogo vremena i svi će to zaboraviti. A onda će se možda neko iz vlasti setiti nečeg mnogo goreg. Preporučujem im da to ne bude preko leđa radnika, ističe Darko Šper.

 

Javnost je o prekidu štrajka obavestila i članica Saveta REM-a, Judita Popović izjavom za list Danas 22. decembra.“REM je na hitnoj sednici nakon političke podrške skupštinske većine, doneo odluku o prekidu obustave rada dokazujući da je štrajk ipak bio politička odluka kao i nepodoban pokušaj da se parira dvadesetčetirisatnom protestnom neemitovanju programa televizija N1 i Nova S”.

 

Ona je dodala da je takva odluka ali i čitava priča oko štrajka regulatora “medijski mrak učinila tako jasnim i opipljivim”, a “potrebu ovog društva za medijskim slobodama i pluralizmom nedvosmislenim”.

 

Popović sada u posebnoj izjavi za Dosije kaže da će obustava rada REM-a ostati upamćena kao sramotna farsa.

 

– Ovom farsom se pokušalo opravdati odugovlačenje donošenja odluke u koju su uperene oči javnosti. Tužno je to neinventivno koprcanje Regulatora između zakonske obaveze i bega od medijskog pluralizma, ističe Popović, koja je bila protiv obustave rada. 

 

Ona još napominje da je sada gotovo sigurno da peta frekvencija neće biti na dnevnom redu ove godine.

 

– Kad će i kome biti dodeljena nedostajuća nacionalna TV frekfencija ostaje i dalje političko pitanje, što isključuje nezavisnost kao ustavnu kategoriju u radu REM-a. Tu pre svega mislim na panični strah vladajuće nomenklature od istinitih i objektivnih informacija, što je bilo presudno i prilikom dodele četiri prethodne nacionalne frekfencije osvedočenim kršiocima medijskih zakona i državnim miljenicima, kaže naša sagovrornica, podsećajući na sve ono što je dosad urađeno protiv zakona, novinarskog kodeksa, pa i samih pravila REM-a.

 

Sa ovim se slaže i novinar Đorđe Vlajić, nekadašnji predsednik NUNS-a.

 

– Prekid štrajka REM-a je besmislen u istoj meri koliko je bilo basmisleno i započinjanje te obustave rada. No, sve mi se čini da su medijski spin doktori vlasti namislili kako će dramolet sa štrajkom REM dovoljno zamajati javnost da uopšte ili manje vidni budu neki mnogo teži problemi življenja u Srbiji. Između ostalog, više nego ugrožene medijske slobode. Korisno će biti i za odlaganje, ko zna dokle, odluke o dodeli pete nacionalne frekvencije. Taj rok je istekao 26. novembra. značajno pre započinjanja ‘obustave rada’ REM. Probijanje roka za odlučivanje o dodeli pete frekvencije ozbljno je kršenje zakona. A počinilac je regulator čiji rad bi trebalo da počiva baš na poštovanju zakona. Čija nezavisnost je garantovana zakonom koji reugulator to ne poštuje. Kao da je nezavisan baš od obaveze da primeni zakon ili je vlastan da ga selektivno praktikuje, konstatuje Vlajić.

 

On podseća da REM odavno igra ulogu bitnog šrafa u propagandno-medijskoj mašineriji režima.

 

– Kao neka vrsta medijske batine kojom se mlate kritičari vlasti. Uz to i kao promoteri novog sistema vrednosti i nove realnosti koju generiše vlast. REM se ponaša kao Kerber takve stvarnosti i interesa vlasti da ima ako ne potpunu, ono skoro takvu kontrolu medijskog prostora. U kome nema mnogo mesta za kvalitetno obaveštavanje, slobodu i pluralizam mišljenja, demokratske i građanske vrednosi. Stvarnosti u kojoj centralno mesto imaju suv duh i skorena misao kao suština nove stvarnosti, rečit je Đorđe Vlajić.

 

Zoran Gavrilović, izvršni direktor BIRODI-a naglašava da je ovo samo tačka u totalnom urušavanju REM-a.

 

– Tu je odavno prethodilo neusaglašavanje internih akata REM-a sa novim Zakonom o elektronskim medijima koji jedonet 2014. godine. To pak za posledicu ima da sve odluke Saveta REM iz tog perioda mogu biti nelegalne. Druga tačka u urušavanju REM-a je diskreciono postupanje koje je obuhvatalo nepoštovanje zakona, a primer toga su konkusi za frekvencije, gde nisu primenjeni kriterijimi iz Pravinika o minimalnim uslovima, odnosno kasnije i rok za dodelu pete frekvencije. Što se tiče kršenja zakona tu je i izbor članova UO RTS, gde su izabrani i stručnjaci koji imaju srednju školu. Zatim, odbijanje REM-a da sprovede odluku Poverenika da svoje baze monitoringa medija učini javnim u čitljivom formatu. I na kraju imamo da su, navodno, sprovodili monitoring po OSCE/ODIHR metodologiji, a dobili različite rezultate od ODIHR-a. Da bi se sve to zataškalo neko je došao na ideju da ukazivanje na to imenuju i predstave kao napad na REM, navodi Gavrilović.

 

Po njegovoj oceni, zapravo jedini ko ima uticaj na REM je Aleksandar Vućić koji, kao predsednik SNS, ima kontrolu nad poslanicima koje je predložio i u kampanji uveo u parlament. Oni su ti koji mogu da smene ili spreče smenu članova Saveta REM-a.

 

– Jedni koji vrši javni pritisak na REM i ima instrumente da ih ostvari jeste Vučić čija vlast se (re)produkuje u velikoj meri putem kontrole medija. Što se tiče samog štrajka, on je tek deo predstave koja treba od REM-a da napravi žrtvu, zaključuje Zoran Gavrilović.

 

 

STAV: Đorđe Vlajić

 

Zaumna objašnjenja i obećanja

 

REM kao da komercijalne emitere smatra posebnim medijskim entitetom, slobodnim da se u medijskom prostoru uglavnom ponašaju prema sopstvenom nahođenju. Rukovođen svojim interesom i profitom

 

Iako REM neprestano insistira da je nezavisan regulator, odluke koje donosi dugo dovode u pitanje tu samopercepciju. Značajan primer može biti poslednja dodela nacionalnih frekvencija učinjena 27. jula. REM je praktično častio TV Pink, Prvu televiziju, Happy TV i TV B92, iako imaju debelu evidenciju ogrešenja o zakon.

 

Obrazloženje da prethodnih godinu dana te četiri komercijalne televizije nisu kažnjavane čini se zaumnim. Ko i tvrdnje da će one „u većoj meri nego ostali podnosioci opravdati postojanje višestrukih benefita za gledaoce na području cele Republike, prevashodno kroz objektivan i pravovremeni pristup u prenosu informacija, kroz sopstvenu produkciju programskih sadržaja kao dokaz ukupnih proizvodnih mogućnosti i raznovrsnost ponuđenih programskih žanrova na način da se zadovolje potrebe najšireg auditorijuma i ojača medijski pluralizam.”

 

Ovo svakako ne bi moglo da se razume kao stručno mišljenje. I površno gledanje tih programa teško da će ukazati na trag razloga za iznetu tvrdnju REM. Ozbiljne analize, na primer Birodija, Cenzolovke i drugih, jasno pokazuju da programi koju su nagrađeni nacionalnim frekvencijama krše zakon. Savet REM kao da prenebregava sopstvene odluke. Reč je o desetinama ogrešenja o propise uredno evidentiranih baš na sajtu reglatora. Tamo je poduži spisak upozorenja, opomena pa i zabrana emitovanja. Druga stvar je javni interes. Postoji jasna obaveza svih emitera da poštuju javni interes definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima. Javni servisi moraju kompletan proizvod uskladiti sa javnim interesom. I tu ima raznih pitanja za REM. Posebno kada je reč o informativnim programima. Komercijalni emiteri mogu da izaberu nišu koju će definisati programskim konceptom kao osnovom za dobijanje dozvole za emitovanje.

 

Ti programski koncepti televizija koje su ponovo dobile nacionalne frekvencije, saržani u elaboratima predočenim REM, nikada, pa ni sada, nisu bili osnov da se vlasnici i urednici bar priupitanju zašto njihovi programi ne liče na ono na šta su se sami obavezali. 

 

Dakle, REM kao da komercijalne emitere smatra posebnim medijskim entitetom, slobodnim da se u medijskom prostoru uglavnom ponašaju prema sopstvenom nahođenju. Rukovođen svojim interesom i profitom.

 

(autor je novinar Bi-bi-sija u penziji)

 

 

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno nr izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Tagovi

Povezani tekstovi