EN
Reporteri bez granica objavili analizu stanja slobode medija u Turskoj za vrijeme desetogodišnje vladavine predsjednika Erdogana
Reporteri bez granica (RSF) analizirali su deset godina rada Recepa Tayyipa Erdogana kao predsjednika Turske. U svojoj analizi, RSF navodi da je u tom periodu pet novinara ubijeno, 131. je zatvoren, dok je 77 njih osuđeno za “vrijeđanje predsjednika”, a na stotine ih je procesuirano zbog posla kojim se bave.
Prema podacima koje vodi informativni sajt i partner RSF-a Bianet.org, u proteklih deset godina ukupno 77 novinara je kažnjeno novčano ili zatvorom, u nekim slučajevima uslovno, zbog “vrijeđanja predsjednika” u člancima, uvodnicima , ili komentarima objavljenim ili podijeljenim na društvenim mrežama.
“Tokom protekle decenije Erdogan je uspostavio ‘hiperpredsjednički sistem’ koji je potkopao slobodu medija i medijski pluralizam”, piše RSF u analizi, dodajući između ostalog da bi Erdogan trebao ostati predsjednik Turske do 2028. nakon što je osvojio treći mandat u maju 2023.
RSF navodi i da je Erdoganov uticaj na medije koji, između ostalog, uključuje kontrolu nad državnim TV i radio emiterom TRT i Nacionalnim savjetom za radiodifuziju (RTÜK), doprinio njegovoj trećoj pobjedi na predsjedničkim izborima u maju 2023., na kraju kampanje koja je, navodi se, uključivala i pristrasnu medijsku pokrivenost.
Više od 85 posto nacionalnih medija privatnog sektora kontrolišu kompanije koje podržavaju vladu ili su vezane za nju zajedničkim strateškim interesima, dodaje se u analizi.
“Nezavisno novinarstvo je sada očigledno u opasnosti od izumiranja kao rezultat ove depresivne decenije. Eksploatacija pravosudnog sistema i javnog emitera, kao i gušenje vlasništva nad medijima i regulatornim institucijama, ugrozili su pravo na vijesti i informacije bez kojih ne može postojati vladavina prava. Türkiye se mora probuditi iz ove noćne more i okrenuti novu stranicu”, izjavio je Erol Onderoglu, predstavnik RSF-a u Turskoj.
Pozvao je Erdogana da preduzme brzu akciju i provede dubinsku reformu kako bi se zaštitili nezavisni novinari i garantovalo pravo na informacije u zemlji.
RSF u analizi navodi i da je “Erdoganov autoritarni stav i neprijateljstvo prema novinarima počelo prije njegove vladavine kao predsjednika”.
U vrijeme kada je Erdogan bio premijer Turske, u proljeće i ljeto 2013. godine, održani su antivladini protesti u Istanbulu a taj period je, dodaje RSF, obilježio neviđeni porast nasilja nad medijskim profesionalcima. Od maja do septembra 2013. godine policija je napala više od 150 novinara u Istanbulu, Ankari i Izmiru.
“Ovaj obračun nagovijestio je nekažnjivost koja je pratila Erdoganov novi autoritarni pristup upravljanju. Samo troje novinara je dobilo nadoknadu za štetu koju su pretrpjeli”, piše RSF.
Sudsko uznemiravanje je, naglašavaju iz RSF-a, jedan od omiljenih vladinih metoda za zastrašivanje novinara i sprečavanje medijskog izvještavanja o, između ostalog, državnom autoritarizmu, korupciji ili kurdskim pitanjima u toj zemlji. Od 131 novinara koji su privedeni u Turskoj otkako je Erdogan postao predsjednik 2014. godine, najmanje 40 ih je osuđeno, piše RSF.
RSF podsjeća i da je Turska 2018. godine, tokom vanrednog stanja uvedenog nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine, bila zemlja koja najviše zatvara za novinare u svijetu. Masovna proizvoljna hapšenja izvršena su u mnogim medijima, uključujući dnevne novine Cumhuriyet, Sözcü, Özgür Gündem i Özgür Gündem, piše RSF.
Četiri novinara su trenutno u pritvoru u Turskoj, što je, napominje RSF, najniži broj u posljednjih nekoliko decenija, no, dodaje se da je sudsko uznemiravanje medija i dalje rasprostranjeno.
Najčešće optužbe protiv medijskih radnika uključuju “širenje propagande za terorističku organizaciju” i “izlaganje službenika za borbu protiv terorizma prijetnji terorističkih organizacija”, ali i “vrijeđanje javnog službenika”, “vrijeđanje predsjednika“ i “ocrnjivanje državnih institucija“.
U analizi se, između ostalog, navodi i da je Erdoganova administracija cenzurisala i platforme društvenih mreža te podsjeća da je Instagram 2. augusta u zemlji postao nedostupan. Zabrana pristupa, objavljena bez ikakvih objašnjenja, zasnovana je na članu 8 Zakona o internetu koji dozvoljava da sadržaj ili web stranice budu nedostupni po nizu osnova, uključujući “pornografiju”, “prodaju proizvoda koji ugrožavaju zdravlje”, “poticanje na samoubistvo” ili “uvredu uspomene na osnivača Republike Mustafe Kemala Atatürka”.
Zabrana je uvedena nakon što je, piše RSF, Instagram ograničio pristup Erdoganovim porukama saučešća zbog smrti lidera Hamasa Ismaila Hanijeha. Prema pisanju Reutersa, Turska je 10. avgusta ponovo vratila pristup Instagramu u toj zemlji, nakon devetodnevne blokade.
Iz RSF-a su podsjetili da je u Turskoj od 2017., tri godine bila blokirana i Wikipedia, zbog sadržaja i članaka koji su navodno bili povezani s „džihadističkim organizacijama u Siriji“. Twitter je također bio privremeno blokiran u martu 2014. zbog audio snimaka koji upućuju na turske političare.
RSF navodi da se Turska, kada je Erdogan postao predsjednik 2014. godine, nalazila na 154. mjestu od 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a. U 2023. se nalazila na 165., a ove godine je zauzela 158. mjesto.
Izvor: Media.ba
