Šabić: Podaci o ličnosti uređuju se zakonom, a ne podzakonskim aktom

Uredba je propraćena i izjavom iz Ministarstva pravde o
usklađenosti propisa sa propisima EU, kao i dopis u kome se konstatuje da ne
postoji strateški dokument vlade sa kojim bi ova uredba trebalo da bude
usklađena.

Na prethodnoj sednici vlade, kao i u medijima, mogli su se
čuti stavovi da bi ovakva uredba bila u suprotnosti sa važećim Zakonom o
zaštiti podataka o ličnosti i Ustavom. Na pitanje da li smatra da je ova uredba
u skladu sa zakonom, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu
podataka o ličnosti Rodoljub Šabić izjavio je za „Politiku” da „svaka obrada
podataka o ličnosti treba da se uređuje zakonom a ne podzakonskim aktima”.
Šabić se pozvao na član 42 Ustava, koji predviđa da se korišćenje, prikupljanje
i obrada podataka uređuju zakonom.

Šabić, međutim, primećuje da je realnost ipak drugačija.

„Kao nasleđe iz ranijeg perioda imamo veliki broj obrada
podataka koji se vrše ne samo bez zakonskog nego čak i bez bilo kakvog pravnog
osnova. A još veći problem je to što imamo i neke nove zakone koji daju osnov i
otvaraju mogućnost da se i podzakonski akti koriste kao osnov za obradu
podataka”, kaže Šabić i naglašava da je to slučaj čak i sa Zakonom o zaštiti
podataka o ličnosti i da je zbog toga on još početkom februara 2010. godine
podneo Ustavnom sudu predlog za ocenu ustavnosti nekoliko njegovih odredaba.

Šabić naglašava da do danas Ustavni sud nije odlučivao o
ustavnosti osporenih odredaba i da su „one još na snazi”.

„Shodno tome, nezavisno od mog mišljenja, na snazi je i
odredba člana 13. zakona o zaštiti podataka o ličnosti u skladu s kojom je
vlada donela Uredbu o posebnom načinu obrade podataka sadržanim u matičnim
knjigama za područje AP Kosova i Metohije”, zaključio je Šabić.

U članu 13. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti navodi se:
„Organ vlasti obrađuje podatke bez pristanka lica, ako je obrada neophodna radi
obavljanja poslova iz svoje nadležnosti određenih zakonom ili drugim propisom u
cilju ostvarivanja interesa nacionalne ili javne bezbednosti, odbrane zemlje,
sprečavanja, otkrivanja, istrage i gonjenja za krivična dela, ekonomskih,
odnosno finansijskih interesa države, zaštite zdravlja i morala, zaštite prava
i sloboda i drugog javnog interesa, a u drugim slučajevima na osnovu pismenog
pristanka lica”.

 Autor: B. M.

Tagovi

Povezani tekstovi