SafeJournalists: Specijalni sud u Albaniji mora da izmeni pravila o pristupu medija koja ograničavaju rad novinara/ki i pravo javnosti na informisanje

ilustracija: canva

SafeJournalists mreža izražava zabrinutost zbog pojedinih odredaba koje se odnose na medije u novom Internom pravilniku koji je Specijalni prvostepeni sud za korupciju i organizovani kriminal Albanije usvojio Odlukom br. 49 od 17. jula 2026. godine, a koji je objavljen 31. jula 2026. godine i trebalo bi da stupi na snagu 1. septembra ove godine.

 

Mreža prepoznaje odgovornost Specijalnog suda da obezbedi sigurnost, zaštiti sve učesnike u postupcima, očuva integritet sudskog procesa i obezbedi uredno sprovođenje pravde. Takođe uvažava zaštitne mehanizme sadržane u pravilniku koji imaju za cilj unapređenje transparentnosti, jednakog postupanja i obrazloženog donošenja odluka.

 

Istovremeno, zajednički efekat više odredaba nosi rizik da ograniči mogućnost novinara/ki da prate postupke, vode precizne beleške, komuniciraju sa svojim redakcijama i pravovremeno izveštavaju o predmetima od izuzetnog javnog interesa.

 

Napominjemo da član 90 propisuje godišnju i ličnu akreditaciju, dok član 93 stav 1 uređuje pristup akreditovanih predstavnika medija. Pravilnik ne navodi jasno da li novinar/ka bez stalne akreditacije može da prisustvuje ročištu koje je inače otvoreno za javnost, kao građanin. Aneks 7 takođe zahteva od frilensera/ki da dokažu profesionalnu aktivnost tokom prethodnih 12 meseci. Ovakav pristup može staviti u nepovoljniji položaj frilensere/ke, nezavisne novinare/ke, novinare/ke na početku karijere i one koji su tek dobili zadatak da izveštavaju sa suda. Akreditacija može olakšati identifikaciju i jednak pristup, ali ne bi trebalo da postane prepreka i nepotreban uslov za praćenje javnih sudskih postupaka.

 

Procedura za pristup takođe može predstavljati nepotrebno administrativno opterećenje za novinare/ke, naročito za one iz malih redakcija ili frilensere/ke. Kada se aktivira posebna procedura iz člana 93 stav 2, novinari/ke su, po pravilu, dužni da zatraže pristup najmanje 24 sata pre ročišta, a može se zahtevati i da potvrde svoje prisustvo. Ukoliko žele audiovizuelno praćenje, potreban je poseban zahtev u skladu sa članom 95. Ovakve procedure mogu biti opravdane kada kapacitet sudnice ili konkretna bezbednosna potreba zahtevaju prethodno planiranje, ali bi trebalo da ostanu izuzetak i da budu proporcionalne. Redovan pristup javnim ročištima ne bi trebalo da zavisi od ponovljenog podnošenja zahteva, naročito kada su ročišta zakazana u kratkom roku, kada je potrebno zameniti reportera ili kada novinar/ka izveštava o događajima koji se brzo razvijaju.

 

Zabrinuti smo zbog člana 76 i člana 93 stav 16, kojima se novinarima/kama kojima je dozvoljeno samo da prisustvuju ročištu zabranjuje da sa sobom imaju ili koriste mobilne telefone, laptopove i druge elektronske uređaje. Sprečavanje neovlašćenog snimanja ili prenosa jeste legitiman cilj. Međutim, potpuna zabrana onemogućava i tiho vođenje beleški, pisano izveštavanje, komunikaciju sa urednicima, proveru pravnih informacija i korišćenje uređaja u svrhu pristupačnosti. Trebalo bi razmotriti manje restriktivne i praktične mere, uključujući nečujni režim ili režim rada u avionu, posebno određena mesta za novinare/ke, ograničavanje funkcija kamere i posebna uputstva predsedavajućeg sudije u zavisnosti od konkretnog slučaja.

 

Takođe primećujemo da član 95 posebno uređuje audiovizuelno praćenje sudskih ročišta, uključujući snimanje videa, fotografisanje, audio-snimanje i prenos. Prethodno odobrenje suda i ograničenja takvog praćenja mogu biti legitimni kada su neophodni radi zaštite svedoka, maloletnika, privatnosti, dokaza, reda u sudnici ili pravilnog sprovođenja pravde. Međutim, svako ograničenje trebalo bi da bude zasnovano na okolnostima konkretnog ročišta, obrazloženo i proporcionalno, uz razmatranje manje restriktivnih mogućnosti pre potpunog odbijanja. Snimci koje proizvodi sud ili zajednički „pool“ snimci mogu doprineti pristupu kada postoje bezbednosna ili tehnička ograničenja, ali bi trebalo da predstavljaju dopunu, a ne rutinsku zamenu za nezavisno prisustvo novinara/ki u sudnici.

 

Pored toga, član 96 stav 3 tačke (e)–(g) odnosi se na manipulaciju sadržaja uz pomoć veštačke inteligencije, navodno obmanjujući materijal i objavljivanje fotografija na kojima se osobe mogu identifikovati kada se smatra da identifikacija nije neophodna. Zaštita od lažnih manipulacija i nezakonitog otkrivanja podataka jeste legitimna. Međutim, uređivačko postupanje ili ponašanje nakon objavljivanja koje se odvija van prostorija Suda ne bi trebalo regulisati kroz sistem akreditacija. Takva pitanja treba rešavati kroz važeće zakone, sudske pravne lekove, mehanizme za ispravke i profesionalnu etiku.

 

Član 98 omogućava izricanje upozorenja, suspenziju akreditacije u trajanju do šest meseci i njeno oduzimanje. Pravilnik sadrži važne zaštitne mehanizme kada je reč o ozbiljnijim merama, uključujući zahtev za postojanjem konkretnih dokaza, donošenjem obrazložene odluke i mogućnošću da novinar/ka ili medij budu saslušani. Ipak, njime nije utvrđen jasan i ubrzan mehanizam za preispitivanje odluke koji bi mogao da reši pitanje odbijanja pristupa ili mere u vezi sa akreditacijom pre nego što relevantno ročište izgubi svoju novinarsku vrednost.

SafeJournalists mreža poziva Specijalni sud da obustavi primenu spornih odredaba koje se odnose na medije i sprovede ciljanu reviziju kroz smislen konsultativni proces sa novinarima/kama, medijskim organizacijama, pravnim stručnjacima i organizacijama civilnog društva. Izmenjeni okvir trebalo bi da obezbedi da ograničenja koja utiču na pristup medija i izveštavanje budu zakonita, neophodna, proporcionalna, jasno definisana i dosledno primenjivana; da novinari mogu da rade u praktičnim i razumnim uslovima; i da odbijanja pristupa, isključenja ili sankcije budu obrazloženi i podložni brzom i delotvornom preispitivanju.

 

SafeJournalists mreža će o ovom pitanju obavestiti relevantne nacionalne i međunarodne aktere i nastaviti da prati primenu pravilnika.

 

Priština – Skoplje – Sarajevo – Zagreb – Beograd – Podgorica, 7. avgust 2026.

Hrvatsko novinarsko društvo

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Sindikat medija Crne Gore

Udruženje BH novinari

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Tagovi

Povezani tekstovi