Šef Delegacije EU: Mora se rešiti problem političkog i ekonomskog pritiska na nezavisne medije, uključujući i uređivačku nezavisnost

Snimak ekrana N1

Sloboda medija i nezavisno novinarstvo predstavljaju suštinu svakog demokratskog društva i očekujemo da se visoki zvaničnici uzdrže od verbalnih napada i pretnji upućenih nezavisnim novinarima, izjavio je novoimenovani šef Delegacije EU u našoj zemlji Andreas fon Bekerat. Dodaje da je to veliki izazov u Srbiji, ističući da je potrebno da se reše problemi političkog i ekonomskog pritiska na nezavisne medije, uključujući, kako navodi, i uređivačku nezavisnost.

 

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Andreas fon Bekerat izjavio je za N1 da je sloboda medija od izuzetne važnosti, te da nezavisno novinarstvo predstavljaju suštinu svakog demokratskog društva. On je to rekao povodom Rezolucije EP u delu u kome se konstatuje da izgleda kao da Vlada pregovara sa vlasnicima United Media, kako bi ugasili medije koji posluju u okviru ove grupe, kao i povodom poslednjeg primera targetiranja nezavisnih medija, kada je ministar Darko Glišić optužio N1 da je odgovoran za incident do kojeg je došlo u Ćacilendu.

 

“Mi stalno naglašavamo da mora da postoji podsticajno okruženje za medije. I stalno govorimo da očekujemo da se visoki zvaničnici uzdrže od verbalnih napada i pretnji upućenih nezavisnim novinarima. I to je veliki izazov ovde u Srbiji. i u vezi sa protestima vidimo napade na novinare. i to je ono što konzistentno pominjemo u našim izveštajima. Moramo da vidimo bolje mere za bezbednost novinara. Moraju da se reše problemi političkog i ekonomskog pritiska na nezavisne medije, uključujući i uređivačku nezavisnost medija”, rekao je on.

 

Ocenjuje da su to važni delovi zakonodavstva Evropske unije i evropskog Akta o slobodi medija sa kojima sa, kako kaže, očekuje da se zemlje kandidati usklade.

 

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji za N1 je govorio i o politici EU kada je u pitanju snabdevanje gasom iz Rusije.

 

“Ono što je Savet za energetiku odlučio jeste da od 1. januara 2026. godine novi ugovori o uvozu gasa iz Rusije neće više biti dozvoljeni i postojaće postepeno fazno zatvaranje tih ugovora koji će se završiti za one dugoročne ugovore 2028. godine. Ova odluka ne utiče na tranzit iz EU kroz treće zemlje, što znači da neće to uticati na tranzit gasa do Srbije”, naveo je Fon Bekerat.

 

Ocenio je da medijski izveštaji o tome da će Srbija ostati bez gasa laž.

 

“Da budem iskren, jedna od najviše frustrirajućih stvari u mom poslu je da često vidim u medijima izveštaje koji jednostavno nisu istiniti, koji predstavljaju dezinformaciju. Način na koji je predstavljena ova odluka u najvećem broju medija, a to je da će Srbija ostati bez gasa zbog ove odluke, to je prosto bila laž”, naveo je on.

 

Na konstataciju novinarke N1, da je to ono što predstavnici srpskih vlasti govore, Fon Bekerat ističe da je juče razgovarao sa ministarkom energetike i da joj je vrlo detaljno objasnio šta podrazumeva ova odluka.

 

“Vrlo sam jasno objasnio da to neće uticati na tranzit do Srbije. Važno je reći i da je ovo stav Saveta EU, naredni korak jeste da savet o tome razgovara sa Evropskim parlamentom i onda tek će postati zakon i očekujemo od Srbije da će i to Srbija postepeno uskladiti. Dakle, ovo fazno smanjenje uvoza ruskog gasa se očekuje. Ono što mi nudimo jeste da podržimo Srbiju da diverzifikuje uvoz energenata. To je jedno od pitanja o kojima su predsednica Fon der Lajen i predsednik Vučić razgovarali prošle nedelje. I želimo da pomognemo Srbiji da se diversifikuje, da se udalji od ruskog gasa, zato što oni nisu pouzdan izvoznik. Oni koriste energetiku kao politički instrument i mi želimo da pomognemo Srbiji da pronađe alternativne izvore koji su stabilniji i bezbedniji, sigurniji”, naveo je on.

 

Osvrćući se na izjavu predsednika Srbije da postoje šanse da Srbija postane članica EU i pre 2030. godine, sagovornik N1 navodi da nema ograničenja brzine kada je reč o pristupanju, ali da to zavisi od sprovođenja reformi.

 

“Kada je reč o vremenskom sledu za članstvo, ja preferiram da ne razgovaram o tome, zato što nema ograničenja brzine kada je reč o pristupanju. To može da ide vrlo brzo, ali zavisi od sprovođenja reformi koje Evropska unija traži. A usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije, tu moramo da vidimo ubrzane napore Srbije kako bi ona napredovala na putu ka članstvu. Ali nema nikakvih ograničenja koliko brzo to treba da ide. Sve zavisi od same zemlje kandidata koliko brzo ispunjava ono što treba. I još jednom, mi zaista želimo da vidimo demokratsku Srbiju u Evropskoj uniji. To je dobro za nas i mi verujemo da je to izuzetno korisno i za građane Srbije”, rekao je Andreas fon Bekerat.

 

Izvor: N1

Tagovi

Povezani tekstovi