EN
Kada su protesti izbili u Bjelorusiji 2020. godine nakon namještenih predsjedničkih izbora, aktivisti su se okrenuli Telegramu kako bi koordinirali akciju, izbjegavajući nadzor vlasti u represivnom društvu Aleksandra Lukašenka i ističući dobro koje aplikacija za razmjenu poruka pruža.
Međutim, i drugi s puno manje plemenitim ciljevima približili su se Telegramu, privučeni njegovim karakteristikama šifriranja i nedostatkom moderacije, od dilera droga i pedofila do ruske vojske koja se bori u Ukrajini i njenih propagandista koji šire dezinformacije na društvenim mrežama.
Telegram se našao u žiži javnosti nakon što je u Parizu 24. avgusta uhapšen Pavel Durov, saosnivač aplikacije. Prema izvještajima francuskih medija, to je učinjeno na zahtjev specijalne jedinice pri francuskom Ministarstvu unutrašnjih poslova koja je zadužena za istraživanje zločina protiv maloljetnika.
Durov još nije službeno optužen. I dalje se čeka izjava pariskog tužioca.
Telegram je u saopštenju 26. avgusta rekao da Durov, 39-godišnji milijarder koji posjeduje i francuski pasoš, nema šta da skriva, dodajući da je apsurdno smatrati vlasnika odgovornim u slučajevima zloupotrebe platforme.
Šta je Telegram?
Telegram su osnovali Durov i njegov brat 2013. godine u trenucima represije ruske vlade nakon masovnih prodemokraskih protesta koji su potresli Moskvu krajem 2011. i 2012. godine.
Jedna od njegovih glavnih prednosti je enkripcija komunikacije (mjera zaštite privatnosti) i anonimnost korisnika. U grupama, telefonski broj korisnika nije vidljiv.
Ima više od 700 miliona korisnika, većinom u Rusiji, Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim republikama, te je treća najveća platforma za komunikaciju u svijetu nakon WhatsAppa i Messengera.
U poređenju s drugim platformama za razmjenu poruka, Telegram je „manje siguran (i) labaviji u smislu politike i otkrivanja ilegalnog sadržaja“, rekao je za AP istraživač sa Stanforda, David Thiel.
Alat za potlačene
Tokom protesta u Bjelorusiji 2020. godine, Telegram je bio ključan za organizovanje i dijeljenje informacija.
Telegram kanal NEXTA live, koji je objavljivao ažuriranja u realnom vremenu s demonstracija u Minsku i drugim mjestima, zabilježio je porast broja pratilaca na dva miliona u samo tri dana nakon spornih izbora 9. avgusta.
Kreatora kanala, 22-godišnjeg Stepana Putila, bjeloruske vlasti su čak proglasile teroristom.
U Iranu, Telegram ima oko 40 milona korisnika, a 2018. godine bio je glavni izvor informacija tokom antivladinih protesta širom zemlje.
Mnogi Iranci su koristili privatne Telegram grupe kako bi ostali u kontaktu s porodicama i prijateljima. Takođe su se pretplatili na javne kanale kako bi dobili vijesti koje nisu bile dostupne u državnim medijima.
Iranske vlasti su na kraju pokušale blokirati Telegram tokom nemira 2018. godine.
Nezakonite aktivnosti
Karakteristika Telegrama – enkripcija – privukla je one koji trguju slikama seksualnog zlostavljanja djece i ukradenim brojevima kreditnih kartica.
Istraživanje BBC-a iz 2019. godine otkrilo je da su sigurne aplikacije za razmjenu poruka, uključujući Telegram i Discord, postale popularne nakon uspješnih policijskih operacija protiv kriminalnih tržišta koja su djelovala na tzv. tamnom webu – internetskoj mreži kojoj se može pristupiti samo pomoću posebnih alata.
Istraga BBC-a je pronašla dokaze da su pedofili koristili i Telegram i Discord kako bi omogućili ljudima pristup sadržajima zlostavljanja te da su linkovi na Telegram grupe bili sakriveni u javnim komentarima ispod YouTube videa.
Sredstvo za širenje propagande
Telegram, iako nije jedini na društvenim mrežama, pokazao se kao moćan alat za širenje dezinformacija.
On je najveća platforma za dezinformacije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, navodi se u izvještaju istraživačkih novinara iz 2023. godine, dodajući da kanali na njemačkoj jeziku igraju „važnu ulogu kao centar ekstremističkih promišljanja koji utiče na ostatak Centralne i Istočne Evrope“.
To je dovelo do sukoba s vlastima u Njemačkoj. Godine 2022. Berlin je izrekao kaznu veću od pet miliona eura operaterima Telegrama zbog nepoštovanja njemačkog zakona.
Telegram, otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022., sve više koristi i Kremlj.
U prvim mjesecima invazije, Kremlj je proveo represiju protiv zapadnih društvenih mreža dok „nastavlja tolerisati Telegram i koristiti ga za svoje svrhe“, naveo je u junu Digital Forensic Research Laba (DFRLab), analitička jedinica za dezinformacije Atlantic Councila, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu.
„Najvažniji kanali su doživjeli značajan rast broja pretplatnika nakon invazije u februaru 2022., kao i neki najuticajnijih kanala proratne propagande, poput Karaulny, Z SIL0VIKI i WarGonzo“, ističe se izvještaju, dodajući, međutim, da je broj njihovih pretplatnika opao početkom 2024. godine.
DFRLab je otkrio i da su ruske privatne vojne firme (PMC) koristile Telegram, posebno za prikupljanje sredstava, regrutovanje i dijeljenje informacija.
Ističe se da je Wagnerova plaćenička grupa imala najmanje 30 zasebnih kanala posvećenih regionalnim kancelarijama za regrutovanje.
Međutim, ti kanali su nestali nakon što je ruska državna agencija za medijski nadzor Roskomnadzor provela mjere protiv Wagnerovih kanala tokom pobune Wagnera u junu 2023. protiv višeg ruskog vojnog rukovodstva.
Pozivi za brisanje sadržaja s Telegrama
Imajući u vidu ključnu ulogu koju Telegram ima kao alat za komunikaciju i propagandu, ruski blogeri, zvaničnici i drugi s pažnjom prate slučaj Durova u Francuskoj.
Baza, Telegram kanal povezan s ruskim sigurnosnim aparatima, naveo je 25. avgusta da je osoblju Ministarstva odbrane, istaknutim poslovnim ljudima i oficirima nekoliko sigurnosnih agencija takođe naređeno da izbrišu svu poslovnu korespondenciju iz aplikacije.
„Za Z-blogere, za Z-propagandu, ti događaji su zastrašujući jer su sve njihove aktivnosti usmjerene na Telegram, svi anonimni i poluanonimni kanali“, objašnjava Kirill Martynov, glavni urednik novina Novaya Gazeta Europe sa sjedištem u Latviji, koristeći izraz „Z“ za opisivanje proruskih blogera i dezinformacija.
„I on [Telegram] nije samo izvor vijesti, već je zapravo operativni alat, nešto poput modernog dvosmjernog radija na kojem ljudi raspravljaju o detaljima svojih borbenih operacija“, ocjenjuje Martynov za Current Time, TV mrežu na ruskom jeziku koju vodi Radio Slobodna Evropa.
Izvor: Radio slobodna Evropa
