Objavljen je globalni izvještaj koji analizira zastupljenost žena u vijestima širom svijeta
Iako žene čine više od polovine svjetske populacije, one se pojavljuju u tek četvrtini vijesti, navodi se u novom svjetskom izvještaju Global Media Monitoring Project (GMMP) 2025, koji svakih pet godina analizira zastupljenost žena u vijestima širom svijeta.
Najnoviji nalazi izvještaja, kome su doprinijeli istraživači iz 94 zemlje, koje je prenijela Međunarodna federacija novinara (IFJ), pokazali su da žene čine samo 26 posto aktera u vijestima u štampanim i elektronskim medijima, što je povećanje od jedan posto od posljednjeg monitoringa 2020. godine. Takođe, to je i povećanje od devet posto tokom 30 godina monitoringa. Neznatno je bolja situacija na specijalizovanim informativnim web stranicama gdje je taj udio 29 posto.
Ovakvi podaci dolaze nakon trideset godina od usvajanja Pekinške platforme za akciju, koja se posebno bavi ženama i medijima i prepoznaje snažnu ulogu medija u oblikovanju javnog mnijenja, uticaju na donošenje odluka i jačanju ili osporavanju nejednakosti spolova.
Izvještaj, glavne autorice Sarah Macharia, pokazao je da se od prvog medijskog monitoringa 1995. godine, prisustvo žena povećalo za samo devet posto, dok je još manja vidljivost žena iz manjinskih grupa. Nalazi GMMP-a ističu koliko su mediji još daleko od ispunjavanja dugogodišnjih globalnih obaveza o ravnopravnosti spolova.
Podaci GMMP-a za 2025. godinu otkrivaju široku stagnaciju u ključnim pokazateljima. Muški glasovi i dalje dominiraju pozicijama autoriteta u vijestima, posebno među stručnjacima i glasnogovornicima, dok rodni stereotipi ostaju uglavnom neupitni.
Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju je izrazito rijetko, predstavljajući manje od dva posto svih vijesti, uprkos razmjerama ovog kršenja ljudskih prava širom svijeta i uprkos tome što nasilje pogađa svaku treću ženu širom svijeta. Dodaje se i da se samo devet posto ovih priča fokusira na nasilje nad ženama potpomognuto tehnologijama uprkos brzoj eskalaciji digitalnog nasilja u posljednjih pet godina.
Iako se zastupljenost žena kao novinarki s vremenom poboljšala, izvještaj pokazuje da je napredak značajno usporen, posebno u digitalnim medijima, gdje su brojke godinama ostale gotovo nepromijenjene.
„Moramo preispitati našu strategiju za rodnu ravnopravnost kako bismo unaprijedili ravnopravnost novinarki i uravnotežili prisustvo žena u vijestima“, rekla je María Ángeles Samperio, predsjednica Vijeća za rodnu ravnopravnost IFJ-a, dodajući da nema sumnje da posljedice pandemije i uspon krajnje desničarskih vlada pokušavaju zaustaviti ili preokrenuti napredak postignut u rodnoj ravnopravnosti.
IFJ nalaze GMMP-a smatra hitnim pozivom redakcijama da promijene način razmišljanja i da u svoje strukture i politike ugrade istinsku kulturu rodne ravnopravnosti.
Organizacija je podsjetila i na svoju Globalnu povelju novinarske etike kao podsjetnik na temeljne etičke principe, uključujući obavezu da se ne diskriminiše na osnovu spola.
Iz IFJ-a je naglašeno i da potiču sindikate i udruženja novinara da hitno razmotre rezultate GMMP-a, podignu svijest među svojim članovima i uključe se u konkretan dijalog s medijskim organizacijama kako bi promijenili način razmišljanja redakcija i kako bi se povećala svijest o rodnoj ravnopravnosti i zaštiti.
Podsjetili su i na jedan od svojih projekata, Rewriting the Story, koji naglašava važnost poštovanja rodne ravnopravnosti i u sadržaju vijesti i unutar redakcija i koji pruža skup korisnih alata.
Kompletan izvještaj GMMP je dostupan na ovom linku.
Izvor: IFJ, Medija Centar Sarajevo
